Reportaže o Hrvatskoj u tiražnom čileanskom dnevniku El Mercurio

Najtiražniji čileanski dnevnik El Mercurio, objavio je u krajem srpnja i sredinom kolovoza ove godine dvije opsežne reportaže o Hrvatskoj, o Zagrebu („Los nuevos pasos de Zagreb“) te otoku Braču („Como es Brač? La isla de los Chilenos en Croacia“), koje je napisao Sebastian Montalva Wainer istodobno i autor fotografija.

U tekstu o Zagrebu, autor ističe da je grad donedavno doživljavan samo kao stanica prije odlaska u Dubrovnik i na otoke Jadrana, velike turističke punktove zemlje. Ali ta slika se malo pomalo mijenja. Novi muzeji moderne umjetnosti, bistroi, gourmet i novi tematski pravci daju novo ozračje ovom malom i zelenom gradu, mjestu koje se počinje otkrivati.

Autor ističe kvalitetnu ugostiteljsku ponudu, poput Karlo bistroa, koji je prema vodiču Time out Croatia, „unio dah moderne europske kuhinje u standardni repertoar mesa na roštilju i jadranskih riba koji je karakterističan za grad“. Od prije dvije godine, vlasnik ovog bistroa pripada maloj grupi zagrebačkih kuhara koja s poduzećem Croatia Travel  organizira gurmanske ture po Zagrebu, to jest, obilaske u kojima turisti mogu vidjeti čitav gastronomski postupak restorana, kako se odabiru proizvodi, kako se kuhaju i na kraju jedu, piše Montalva Wainer.

U lipnju je ove godine, prestižni podlistak za putovanja dnevnika The New York Times s naklonošću je pisao o Zagrebu, kazavši da je turizam porastao više od 20 posto od 2011. do 2013. godine kada je hrvatska ušla u Europsku uniju. Isto tako navodi da se njegova prijašnja „neadekvatna ponuda smještaja modernizirala s oko tri tuceta hostela“ te da je ova metropola, smještena duž rijeke Save, premda  sad ima sve više dvorana za jazz, bistroa i trgovina za chic odjeću, još uvijek sačuvala veliki dio svog „šarma s ulicama popločanim kamenim kockama“.

U tekstu o otoku Braču, autor ističe kako tamo čileansko ime nije nepoznato. „Mjesto gdje svijet govori o našoj zemlji s ljubavlju i divljenjem i gdje je malo onih koji nemaju koga u Santiagu, Punta Arenasu ili u Antofagasti. Otok bijelih stijena, vinograda i maslinika, odakle su došli hrvatski useljenici koji će se s vremenom pretvoriti u najpoznatije i najutjecajnije osobe u Čileu“, navodi autor spominjući brojne veze Brača i Čilea.

Prema podacima Hrvatsko-čileanskog kulturnog društva, smatra se da u Čileu ima oko 400 tisuća hrvatskih potomaka, uglavnom s otoka Brača, koji su počeli dolaziti koncem XIX. stoljeća te se većinom nastanili u Punta Arenasu i Antofagasti.