Obnova tradicijske baštine u turističke svrhe

Stare tradicijske drvene kuće i kuće od opeke u kontinentalnom dijelu ili kamene kuće na otocima i u dalmatinskom zaleđu samo su dio velikog fundusa kulturne baštine u Hrvatskoj koja je u našim selima opstala unatoč socio-ekonomskim promjenama i ratnom uništavanju, a sada vapi za obnovom.

"Jedan od načina da se očuva tradicijsko graditeljstvo jest starim i napuštenim, tradicijskim kućama dati novu namjenu tako da, osim za stanovanje i rad, mogu poslužiti i u turističke svrhe", smatraju Vesna Rajković, načelnica Odjela za selektivne oblike turizma i prostornu turističku politiku Ministarstva turizma, i viša stručna savjetnica Manda Horvat.

Zato je Ministarstvo još 2000. pokrenulo Program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima. Tim programom nastoji se potaknuti razvoj turističke ponude u ruralnim prostorima, kroz obnovu i prenamjenu tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada, oživljavanje tradicijskih obrta, poticanje čuvanja i njegovanja atraktivnih prirodnih lokaliteta i korištenja u turističke svrhe, uz uvažavanje već postojećih vrijednosti i načela održivog razvoja.

Načelnica Rajković navodi kako za taj program iz godine u godinu postoji sve veći interes tako da je do 2007. Ministarstvo turizma sufinanciralo ukupno 361 projekt s 29 milijuna kuna, a samo lanjske godine potpomognuto je 96 projekata sa šest milijuna kuna, većinom u kontinentalnom dijelu i u primorskom zaleđu.

Podsjetila je da su potpore Ministarstva turizma u prvim godinama provedbe, kada je bilo manje zahtjeva, dosezale do 250.000 kuna, ali i dodala kako se, nažalost, s povećanjem broja zahtjeva, pojedinačni iznos potpora smanjio, tako da sada ne prelaze 100.000 kuna. Lani je dodijeljeno ukupno šest milijuna kuna i bilo je 440 zahtjeva, a tako će, procjenjuje, biti i ove godine.

Osim jednokratne potpore, napominje Rajković, Ministarstvo turizma od lani je krenulo i s kreditnom linijom za razvoj seoskog turizam. Potkraj 2007. tako su potpisana prva odobrenja za kredite, dok ih je još desetak u obradi kod poslovnih banaka, ističe.

Među 20-ak realiziranih projekata obnove tradicijskih kuća su i tradicijski tehnički i gospodarski objekti (mlinice, kovačnice, stupe i pilane) pa su tako, među prvima, obnovljene pojedine mlinice u selu Rastoke kod Slunja, te mlinice i drugi objekti na Gackoj što je rezultiralo porastom turističkog prometa na tom turistički nedovoljno razvijenom području.

Pozitivan je primjer razvoja turizma u Parku prirode Lonjsko polje gdje je u obnovu posavskih kuća dosad uloženo najviše novca - 3,5 milijuna kuna.

Za uspješnost obnove tradicijske baštine i njezina korištenja u turizmu izuzetno je važna svijest lokalnog stanovništva o vrijednostima koje posjeduju, ali i podrška države i lokalne vlasti, odnosno županija, ocjenjuju Vesna Rajković i Manda Horvat.

O tome svjedoče primjeri Lonjskog polja i Baranje gdje su vlasnici kuća zahvaljujući poticajnim sredstvima uspješno obnovili kuće i svi objekti su u funkciji turizma. Još jedan od pozitivnih primjera je i "Etno selo Stara Kapela", koje je donedavno bilo bez stanovnika, a sada se polako vraća u život jer se obnavljaju stambene i gospodarske zgrade za novu turističku namjenu.

Dva dobra primjera obnove su, dodaje Rajković, i sela u Dalmaciji: Pičete u Konavlima te Kokorići kod Vrgorca gdje se obnavljaju i kuće i staze i kapelica, a gradi se i pristup za slijetanja helikoptera. Tu su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi premda u Dalmaciji upravo u tome leži problem zbog kojeg je često nemoguće krenuti u obnovu zaselaka u zaleđu i na otocima, napominje Rajković.

Izvijestila je da nadležno Ministarstvo turizma svake godine raspisuje natječaj u prvom kvartalu, obično u veljači, za Program obnove, odnosno za jednokratnu potporu.

"Nakon što dodijelimo novac, kontroliramo korisnike potpore i na terenu te ih često usmjeravamo prema konzervatorskim odjelima kako bi se graditeljska baština što kvalitetnije obnovila", rekla je Rajković.

"Bilo bi dobro da država pokrene program obnove još uvijek brojnih tradicijskih kuća za stanovanje kako bi se smanjila nova, često neprimjerena izgradnja u našim selima koja, primjerice u dalmatinskom zaleđu, obiluju prekrasnim kamenim kućama, a u kontinentalnom dijelu drvenim i kućama od opeke", kaže etnologinja Manda Horvat, jer bi se na taj način još više sačuvala naša narodna graditeljska baština. (Hina)