HUT: Hotelijerima rasli poslovni prihodi, očekuju rast i u posezoni

Slika /AA_2018_b-fotke/2019 vijesti/HN20191001291803.jpg

​Vodeće hotelsko-turističke kompanije u prvih osam mjeseci ostvarile su porast poslovnog prihoda od 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a većina ih očekuje 2 do 6 posto veći volumen rezervacija za posezonu, istaknuo je u utorak direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.

Te i druge analize i projekcije za sezonu i posezonu te trendovi u hrvatskom turizmu sažete su u trećem biltenu HUT-a "Turistički impuls Q3 2019", kojeg je predstavio Ostojić pred novinarima, naglasivši da se većina onog što su predviđali u prvom dijelu godine u hrvatskom turizmu i ostvarilo. Tako se potvrdilo, kako je kazao, da je ova godina, posebice ljeto, bilo za turizam jako izazovno, da je bilo dosta last-minute ponude i prodaje te da su najbolje prošli oni koji su najviše ulagali u podizanje kvalitete, što bi po Ostojićevoj ocjeni trebalo biti trajno opredjeljenje svih u hrvatskom turizmu.

"Porast poslovnih prihoda od 5,4 posto u vodećim hotelskim kućama ove godine rezultat je njihovog dodatnog prodajno angažmana i ulaganja u kvalitetu, što je omogućilo i rast cijena te nešto višu zauzetost nego lani. Taj rast je nešto viši od ukupnog porasta noćenja u Hrvatskoj od početka godine do 24. rujna, što je bilo oko 2 posto, no treba znati i da su smještajni kapaciteti ove godine ukupno rasli za oko 6 posto ili za 67 tisuća kreveta. U tome je najveći rast obiteljskog smještaja, za 35.700 kreveta, te nekomercijalnog za više od 36 tisuća kreveta, koji zajedno čine većinu smještajnih kapaciteta i takva struktura sigurno nije optimalna za ukupne rezultate hrvatskog turizma, pogotovo za potrošnju, u čemu opredjeljenje ka hotelima donosi zapravo više", poručio je Ostojić.

Veliki porast broja kreveta u obiteljskom smještaju i veliki rast prihoda od najma nekretnina turistima

Iznio je i da je od 2010. do 2019. u domaćinstvima broj kreveta za turiste porastao za 444,6 tisuća, što je, kako je kazao, kada bi govorili hipotetski ili tipa 'što bi bilo kad bi bilo', značilo ekvivalent broju od 1.112 novih hotela prosječne veličine 200 soba sa 400 kreveta.

"Zamislite da je sada u Hrvatskoj uz trenutno postojećih nešto više od tisuću hotela još toliko, kako bi izgledao hrvatski turizam i njegova ponuda?", kazao je novinarima Ostojić. naglašavajući da to sve ne znači da su hotelijeri i HUT kao udruga protiv obiteljskog smještaja, nego da u svemu tome treba razlikovati nekretninski biznis i najam nekretnina turistima (soba, apartmana, kuća, vikendica i sl.) kao dopunske djelatnosti od bavljenja obiteljskim smještajem u koji se ulaže i komercijalno plasira na tržište.

Konzultantica Sanja Čizmar, koja je sudjelovala u izradi HUT-ovog biltena, kazala je da bi u tom smislu trebalo ići u pravcu porezne jednakosti i da uvjeti budu jednaki za sve sudionike na tržištu koji pružaju smještaj, na što je Ostojić dodao i kako smatraju da obiteljski smještaj mora postojati i da je to vrijedna ponuda u Hrvatskoj, ali da treba redefinirati njegov model i bolje ga regulirati.

Sve to je potkrijepio i, kako je kazao, prvom analizom o kratkoročnom najmu nekretnina turistima u Hrvatskoj, koja je putem podataka s dvije online svjetske platforme Airbnb i HomeAway pokazala da je na njima krajem ovog srpnja bilo gotovo 237 tisuća smještajnih jedinica iz Hrvatske, uz rast prodaje za 12,4 posto, za 6 posto porasla je i prosječna cijena, na 114 eura po jedinici. Većina ili 71 posto tog oglašenog smještaja bile su jedno i dvokrevetne spavaće sobe, najviše kapaciteta bilo je u srednjoj Dalmaciji i Dubrovniku te u Istri, a prosječno su se nudile 120 dana, sa stopom zauzetosti od 60 posto ili za 2 postotna poena više nego lani.

"Time je prihod od tog segmenta od kolovoza 2018. do srpnja 2019. dosegnuo visokih 2,03 milijarde eura, što je 22 posto više, i to je stvarno i veliki novac i veliki biznis i jedno od najisplativijih ulaganja. Ipak, iskustva iz drugih zemalja govore da to ima svoj rok i da se i to područje sve više regulira i izjednačuje s komercijalnim iznajmljivanjem turistima te će i Hrvatska morati nešto učiniti po tom pitanju. Premda to neće biti popularno bit će nužno", ocijenio je Ostojić.

Smanjenje PDV-a na 13 posto dobra mjera, ali i selektivna s manjim financijskim efektom

Osvrnuo se i na očekivanja od stope PDV-a u ugostiteljstvu od 13 posto od iduće godine, dodavši da je to samo početak nečega što mora ići dalje, odnosno da i s time Hrvatska još uvijek zaostaje za konkurentima, gdje je ta stopa 10 i manje posto.

"Problem je što se ta nova stopa odnosi samo na pripremu i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima, a ne na hranu kao takvu, što znači i da je stopa selektivna. Ne odnosi se tako ni na catering ni još neke segmente ugostiteljstva i ako se tako primjeni bit će i po financijskom efektu slabija od predviđenog odnosno neće u proračun donijeti više od milijardu kuna nego 500 do 600 milijuna kuna", upozorio je Ostojić.

Zaključio je podatkom da diferenciranu stopu PDV-a za ugostiteljstvo ima 26 od 28 država EU-a, što, po njemu, dovoljno govori o važnosti te mjere kojom države zapravo pomažu razvoj djelatnosti koja visoko zapošljava, pridonosi BDP-u i razvoju gospodarstva. (Hina/FaH)

Pisane vijesti