DHT: Od iduće godine bez kvota za strane radnike, niži PDV za ugostiteljstvo i novi zakon o turističkom zemljištu

Od iduće godine neće biti kvota za strane radnike, nego će ih poslodavci moći 'uvoziti' onoliko koliko im treba, pa tako i za turizam, najavio je u petak na Danima hrvatskog turizma (DHT) ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

"S 1. siječnjem 2020. na snagu će stupiti novi zakon o strancima, kojim će se uz ostalo drugačije pristupiti uvoznim kvotama za strane radnike odnosno te kvote neće biti potrebne jer će se propisati da se može uvesti koliko treba. Poslodavci to znaju i vjerujemo da će to pojednostaviti potragu za radnom snagom", kazao je Aladrović na tradicionalnom susretu turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade odnosno pet ministar i državnim inspektorom na DHT-u, koji je u šatoru u blizini osječke Tvrđe okupio oko tisuću djelatnika.
 
No, unatoč ukidanju kvota i otvorenom putu za uvoz radnika, ipak će i dalje, u suradnji s HZZ-om i poslodavcima, naglasak biti na zapošljavanju domaće radne snage i mjerama koje će to poticati, istaknuo je Aladrović.
 
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je izvrsnim potezom što su DHT u Slavoniji, što je i njegov kraj, a turistički su mu djelatnici najviše pitanja uputili oko stope PDV-a i drugih poreznih rasterećenja.
 
Vlada od početka radi na tome, rekao je, dodajući da su do sada sva porezna rasterećenja imala efekt od 10 milijardi kuna.
 
Očekuje da će efekta biti i od četvrtog kruga porezne reforme koja je u javnoj raspravi, kao i da će smanjenje stope PDV-a za ugostiteljstvo tj. pripremu i usluživanje jela s 25 na 13 posto od 1. siječnja iduće godine dobro doći tom sektoru i za povećanje plaća i investicija.
 
Zakon o turističkom zemljištu od 1. siječnja
 
Ministar državne imovine Mario Banožić najavio je da će od 1. siječnja iduće godine na snagu i novi tzv. zakon o turističkom zemljištu, koji se dovršava, i s kojim će, kako se nada, biti zadovoljni i investitori i lokalne i regionalne jedinice.
 
"Dovršavamo izradu tog važnog zakona koji će dosta toga definirati, od zakupa i koncesija pa i do mogućnosti otkupa dijela zemljišta, a očekuje se da će najviše koristi od toga imati lokalne jedinice jer će i njima ostajati dio sredstava od investicija na tom zemljištu. Riječ je o 10 milijuna kvadrata zemljišta te se procjenjuje da će u prve dvije-tri godine primjene novog zakona biti 3 do 5 milijardi eura realiziranih investicija", otkrio je Banožić.
 
S tim najavama zadovoljan je i ministar turizma Gari Cappelli, koji je naglasio da je po podacima iz Porezne uprave do sada ove godine u turizmu odnosno uslugama smještaja i prehrana fiskalizirano 1,8 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prošle godine.
 
"Potičemo razvoj turizma u cijeloj zemlji i DHT u Slavoniji su dokaz tome, a očekujemo i da se turizam u kontinentalnom dijelu zemlje sve više razvija u sinergiji javnog i privatnog sektora. Jedino se tako brojka od trenutnih oko deset tisuća kreveta u Slavoniji može povećati i učiniti kvalitetni turistički proizvodi, iako sam već ovih dana u toj regiji vidio puno toga dobrog te svima dajem visoke ocjene i za organizaciju DHT-a", poručio je Cappelli.
 
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković važnom je ocijenila suradnja turizma i poljoprivrede pa i u Slavoniji, gdje se i potiču OPG-ovi na bavljenje turizmom, što im može biti dodatni dohodak.
 
"Bilo bi dobro i da se proizvođači više udružuju jer tako lakše dođu do većih količina proizvoda potrebnih turizmu, što također podupiremo u Ministarstvu, uz potpore razvoju OPG-ova i općenito ruralnog i seoskog turizma", kazala je Vučković.
 
Financiranje održivog razvoja turizma tek u dogovorima
 
Skupu s Vladom prethodio je Hrvatski turistički forum HGK na kojem se raspravljalo o financiranju održivog razvoja turizma, na kojemu je direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj Victoria Zinchuk rekla da EBRD još nema program takvog financiranja za Hrvatsku, ali da se pregovora i razgovara s više partnera.
 
"Moguće da 2020. objavimo takav nekakav projekt, jer vjerujemo da je Hrvatskoj važan održiv turizam s obzirom na njegov udjel u BDP-u i snagu koju ima u zemlji. EBRD već sudjeluje u financiranju turističkog sektora u Hrvatskoj, ali turizam nisu samo hoteli nego i infrastruktura, a uskoro ćemo na jednoj konferenciji u Zagrebu objaviti i program sufinanciranja malih i srednjih poduzetnika pa i u turizmu", najavila je Zinchuk.
 
Predstavnik HGK-ovog Udruženja banaka Boris Bekavac kazao je da se bankarski sektor transformira prema održivim projektima koji su dugoročni te se kreditiraju najmanje deset do 15 godina i kao takvi za odobrenje prolaze puno uvjeta jer dulje kreditiranje nosi i više rizika.
 
I predsjednica Udruženja hotelijera pri HGK Josipa Jutt Ferlan naglasila je važnost dugotrajnosti tih projekata, njihovog pažljivog financiranja, kao i da bi u Slavoniji bilo dobro da se izgradi par hotela, uz napomenu da to nije ni jednostavno.
 
"Održivost ne znači samo ekologiju i okoliš, nego i profitabilnost, koja znači i održivo poslovanje. Treba dobar razlog zašto bi netko došao investirati u hotele u Slavoniji, a to nije samo atrakcijska osnova, koju također treba više razviti da privuku i poslovne i odmorišne goste", istaknula je Jutt Ferlan. (Hina)

Pisane vijesti