Vijesti

Ministar turizma Darko Lorencin prilikom današnjeg radnog posjeta Istri naglasio je važnost proizvoda koji čine motiv dolazaka i izvan glavne turističke sezone, kao što su to kulturni i avanturistički turizam. Ovi se proizvodi nalaze među glavnim turističkim proizvodima koji će se do 2020. godine razvijati u skladu sa Strategijom razvoja turizma, dok će se u skladu sa Strateškim marketinškim planom snažnije promovirati na inozemnim tržištima. Tako je ministar Lorencin sudjelovao na okruglom stolu u Vodnjanu pod radnim nazivom „Novi poticaji u turizmu – sakralna baština Vodnjanštine i vjerski turizam u Istri“, u organizaciji FIJET-a, profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu. Lorencin se u raspravi osvrnuo na razvoj kulturnog turizma kao jednog od nositelja Strategije razvoja turizma do 2020. godine, te jednog od deset turističkih proizvoda na kojima će se graditi budućnost turizma, posebice u razdoblju pred i posezone.

Trodnevnu međuparlamentarnu konferenciju o održivom turizmu večeras je u Malom Lošinju zatvorio ministar turizma Darko Lorencin, najavivši do kraja godine izradu akcijskog plana "zelenog turizma" u Hrvatskoj, s ciljem zaštite prostora kao temeljnog turističkog resursa. Riječ je o strateškom dokumentu o zaštiti prirodne i kulturne baštine, te utjecaju velikih turističkih središta na okoliš, rekao je Lorencin ocijenivši taj plan pretpostavkama za produljenje sezone i održivi turizam, od kojega Hrvatska u idućih nekoliko godina planira povisiti godišnji prihod za 7,2 milijardi, na 13 milijardi eura. U strategiji razvoja hrvatskog turizma u idućih šest do sedam godina predviđena su ulaganja u svim segmentima, posebno u hotelski smještaj koji bi trebao porasti za sedam posto. Obnovom postojećih i izgradnjom novih turističkih kapaciteta otvorilo bi se i oko 30 tisuća novih radnih mjesta, rekao je ministar Lorencin, naznačivši na kraju konferencije razvojne smjernice hrvatskog turizma. Međuparlamentarna konferencija o održivom turizmu u protekla tri dana održavala se u Zagrebu i Malom Lošinju, okupivši stotinjak parlamentaraca i stručnjaka iz 23 europske zemlje i Maroka. Na skupu je niz govornika, inozemnih i domaćih stručnjaka, iznijelo probleme s kojim je suočen suvremeni turizam u zaštiti kulturne i prirodne baštine i ostvarenju komparativnih prednosti na globalnom tržištu.

Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice održalo je jučer radnu sjednicu na kojoj je predstavljeno završno izvješće Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma (SMPHT) za razdoblje 2014.-2020. Ovaj dokument, zajedno sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma, predstavlja kvalitetan okvir i temelj za sve nadolazeće operativne planove u godinama koje slijede. Krajnji cilj Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva turizma, ali i Turističkog vijeća kao tijela HTZ-a bio je dobiti dokument koji će poduprijeti daljnji rast i razvoj hrvatskog turizma. Materijal je od svibnja 2014. godine do danas nekoliko puta dorađivan uz maksimalno uvažavanje svih prijedloga i zaključaka članova Turističkog vijeća, ali i turističkog sektora. Poslije predstavljanja završnog izvješća SMPHT-a, članovi Turističkog vijeća usuglasili su se kako je najzad, na osnovi svih dosadašnjih primjedbi, dobiven kvalitetan dokument koji predstavlja strateški plan sustava i cijelog hrvatskog turizma te je u operativnom smislu zahtjevniji od same Strategije. Svi su članovi prihvatili predloženi dokument te time otvorili prostor za njegovu primjenu u programu rada HTZ-a i ostalim programima turističkog sustava.

Hrvatska se treba okrenuti razvoju održivog turizma, to će produljiti sezonu, privući sredstva iz europskih fondova te zaposliti mlade obrazovane ljude, istaknuo je istraživač Instituta za turizam Hrvoje Carić u današnjem nastavku europske međuparlamentarne konferencije o održivom turizmu. Govoreći o izazovima održivog turizma na primjeru Hrvatske, ustvrdio je da bolja prezentacija baštine i zaštite okoliša zahtijeva interdisciplinarni pristup, ali rješava i gorući problem hrvatskog turizma - nedostatak izvanpansionske ponude i dosađivanja turista u razdobljima vremenskih nepogoda. Materijalnu i nematerijalnu baštinu, poput folklora, gastronomije, tradicionalnih vještina i načina života, već posjedujemo, potrebno ju je samo na pravi način prezentirati turistima i zaštititi. Veliki su potencijali i u obiteljskoj ekološkoj proizvodnji hrane i pripremi tradicionalnih jela, rekao je Carić na radnom dijelu konferencije koja se, u organizaciji Hrvatskog sabora, od 10. do 13. rujna održava u Zagrebu i Lošinju.