Zemlje EU najzastupljenije u robnoj razmjeni, ulaganjima i turizmu

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju za hrvatsko će se gospodarstvo otvoriti nove mogućnosti plasmana domaćih roba i usluga na to veliko tržište od 500 milijuna stanovnika, no to donosi i velike izazove za domaće gospodarstvo, pogotovo nužnosti podizanja njegove konkurentnosti i proizvoda koje će moći plasirati na zahtjevna tržišta zemalja Unije.

Zemlje EU i sada su daleko najzastupljenije u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, na njih otpada oko 60 posto hrvatskog robnog izvoza i uvoza, stranih izravnih ulaganja u Hrvatsku najviše dolazi iz država EU-a, najveće banke u Hrvatskoj u većinskom su vlasništvu banaka iz pojednih zemalja EU.

U hrvatskom turizmu također dominiraju gosti iz zemlja Unije. Prvih pet zemalja po udjelu u ukupnim noćenjima sve su odreda iz EU-a, a na njih otpada više od 60 posto svih inozemnih noćenja.

S obzirom na sve te visoke udjele, aktualna ekonomska situacija i gospodarska kretanja u EU i pojednim državama Unije izravno se reflektiraju na hrvatske gospodarske odnose s inozemstvom i ukupno gospodarstvo.

Pristupanjem Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije područje RH postaje dio jedinstvenog carinskog područja Unije, pa tako izvoz u zemlje članice EU od 1. srpnja postaje isporuka, a uvoz stjecanje.

Po podacima statistike, pak, hrvatski robni izvoz u zemlje EU-a u prošloj je godini iznosio 5,6 milijardi eura, što predstavlja 58,3 posto ukupnog izvoza, a smanjen je za 2,3 posto u odnosu na godinu prije.

Uvoz iz EU-a je istodobno iznosio 10,1 milijardu eura (što je udio od 62,4 posto u ukupnom uvozu), a blago je povećan, za 0,2 posto, prema 2011.

Po veličini hrvatskog i izvoza i uvoza na prvom je mjestu Italija, u koju je lani izvezeno robe u vrijednosti od gotovo 1,5 milijardi eura, a to je za 2,6 posto manja vrijednost izvoza u tu zemlju nego u 2011.

U Njemačku smo lani izvezli robe za 988,5 milijuna eura ili 2,2 posto više. Hrvatski robni izvoz u susjednu Sloveniju lani je iznosio 827,5 milijuna eura, što je pak povećanje za 4,2 posto, a znatnije je porastao i hrvatski izvoz u Austriju, za 14,8 posto, na 628 milijuna eura,

Ulaskom u EU Hrvatska istodobno izlazi iz Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) u koju je pak usmjereno 21 posto hrvatskog izvoza, pa je vrlo značajno kako će se ubuduće odvijati robna razmjena s tim zemljama, poglavito za hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor.

Pritom daleko najveću razmjenu među članicama CEFTA-e Hrvatska ima sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, u koju je lani izvezeno roba za 1,2 milijarde eura (s porastom za 4,6 posto u odnosu na godinu prije), a uvezeno za 567 milijuna eura (rast za 4,2 posto).

Među članicama Cefte značajan je i hrvatski izvoz u Srbiju koji je prošle godine povećan za 11,4 posto, na 418 milijuna eura, uz uvoz od 282 milijuna eura.

BiH i Srbija tako spadaju među rijetke zemlje s kojima Hrvatska ostvaruje suficit u robnoj razmjeni.

Statistika hrvatske središnje banke pokazuje da je po veličini izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku Austrija neprikosnoveno na prvom mjestu, s udjelom većim od jedne četvrtine.

Ukupna inozemna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja 2012. godine, po podacima HNB-a, iznosila su 26,7 milijardi eura, od čega se 6,97 milijardi eura odnosi na ulagače iz Austrije.

S više od četiri milijarde eura ulaganja u Hrvatsku u tom razdoblju slijede ulagatelji iz Nizozemska, s više od tri milijarde eura investitori iz Njemačke, a gotovo 2,4 milijardi eura su iznosila ulaganja iz Mađarske.

S ulaganjima većim od milijarde eura su ulagatelji iz Francuske (1,4), Italije (1,3 milijardi eura), Luksemburga (1,2) i Slovenije (1,1 milijarda eura).

Tako se na tih prvih osam zemalja po visini ulaganja u Hrvatsku odnosi čak 80 posto ukupnih stranih izravnih investicija pristiglih u Hrvatsku u zadnjih dvadeset godina.

No, činjenica je da su to uglavnom bila ulaganja u procesu privatizacije, posebice u bankarskom, telekomunikacijskom i naftnom sektoru, potom investicije u trgovini i nekretninama, a izrazito je malo bilo investicija u nove tvornice i pogone.

Među stranim turistima u Hrvatskoj prednjače gosti iz Njemačke, a od više od 63 milijuna noćenja stranih turista u prošloj godini na njemačke goste otpada čak 24,2 posto ili 13,9 milijuna noćenja.

Slijede turisti iz Slovenije s udjelom od 10,8 posto u ukupnom broju noćenja, potom gosti iz Austrije s udjelom od 8,9 posto, Italije i Češke s udjelom od po 7,9 posto te Poljske s 5,9 posto.

Tako su gosti iz tih šest zemalja lani ostvarili dvije trećine od ukupnog broja noćenja stranih turista u Hrvatskoj. (Hina)

Pisane vijesti