Rješavanjem turističkog zemljišta otvara se novi investicijski ciklus hrvatskog turizma

Rješavanjem turističkog zemljišta, rješavamo gordijski čvor koji je posljednjih dvadeset godina onemogućavao investicijski ciklus, neophodan za hrvatski turizam – rekao je ministar turizma Damir Bajs na konferenciji za novinare održanoj povodom nedavno donesenih provedbenih akata Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Ovim je zakonom sada tvrtkama omogućeno ulaganje u hotele i kampove, što će podići razinu kvalitete i smanjiti sezonalnost te dugoročno osnažiti hrvatski turizam, dodao je ministar te naglasio da je zemljište dobilo i posebnu zaštitu, odnosno status kakav u Hrvatskoj imaju samo poljoprivredno i šumsko zemljište te pomorsko dobro. Da je riječ o najvažnijem zakonu u turističkoj priči Hrvatske u posljednjih 20 godina potvrdio je i predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Kristijan Šustar, pohvalivši suradnju s Ministarstvom turizma. Pozitivnim ocjenama pridružio se i predsjednik Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Veljko Ostojić, istaknuvši kako je ovaj zakon posljednja dva desetljeća bio jedan od najvećih problema hrvatskog turizma. Donošenje zakona važan je iskorak za aktiviranje tzv. mrtvog kapitala, naglasio je ravnatelj Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa Vanja Bilić, pohvalivši pritom međuresornu, ali i suradnju s hotelijerima i kampovima.

Rješavanjem turističkog zemljišta, rješavamo gordijski čvor koji je posljednjih dvadeset godina onemogućavao investicijski ciklus, neophodan za hrvatski turizam – rekao je ministar turizma Damir Bajs na konferenciji za novinare održanoj povodom nedavno donesenih provedbenih akata Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije.

Rješavanje zemljišta, koje se nalazilo u elaboratu o pretvorbi i privatizaciji, a nije ušlo u vlasništvo tvrtki jer nije bilo plaćeno, od preuzimanja dužnosti bila je jedna od strateških i prioritetnih odluka ministra Bajsa. Iako se turističko zemljište moglo prodati, što bi uvelike popunilo državni proračun te riješilo financijsku situaciju zemlje, Vlada je ipak odlučila da se modelom dodjela koncesija sačuva oko sto milijuna četvornih metara prirodnog bogatstva za buduće generacije, istaknuo je ministar.

Ovim je zakonom sada tvrtkama omogućeno ulaganje u hotele i kampove, što će podići razinu kvalitete i smanjiti sezonalnost te dugoročno osnažiti hrvatski turizam, dodao je ministar te naglasio da je zemljište dobilo i posebnu zaštitu, odnosno status kakav u Hrvatskoj imaju samo poljoprivredno i šumsko zemljište te pomorsko dobro.

Koncesije će se izdavati na rok do 50 godina, a prikupljene naknade koristit će se i dalje u turizmu, jer se će 60 posto ukupnog iznosa preusmjeravati razvojno-turističkom Fondu za turizam, a  preostalih 40 posto lokalnim samoupravama, koje će dobiveni novac također morati uložiti u turizam. Ovako dug koncesijski rok bitan je zbog privatnog sektora, koji u gradnji i investicijama mora pronaći interes za sebe, spomenuo je ministar. Također je naglasio kako je visina koncesijske naknade vezana uz broj zvjezdice, odnosno uz razinu kvalitete u kampovima, hotelima i drugim turističkim objektima, što znači da će objekti s višom kategorijom plaćati niže naknade.

Da je riječ o najvažnijem zakonu u turističkoj priči Hrvatske u posljednjih 20 godina potvrdio je i predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Kristijan Šustar, pohvalivši suradnju s Ministarstvom turizma. Pozitivnim ocjenama pridružio se i predsjednik Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Veljko Ostojić, istaknuvši kako je ovaj zakon posljednja dva desetljeća bio jedan od najvećih problema hrvatskog turizma.

Donošenje zakona važan je iskorak za aktiviranje tzv. mrtvog kapitala, naglasio je ravnatelj Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa Vanja Bilić, pohvalivši pritom međuresornu, ali i suradnju s hotelijerima i kampovima.

Kada je riječ o Zakonu o turističkom zemljištu, dio predmeta se rješava pri općinama i gradovima, što se odnosi na turističko zemljište oko hotela i drugih turističkih objekata. Međutim, najsloženiji predmeti, ponajprije kampovi, bit će rješavani u Vladi RH, pri čemu će Ministarstvo turizma biti nositelj aktivnosti.

Važno je naglasiti i da je svako peto noćenje ostvareno u kampovima, koji su predmet ovog Zakona. Na natječaj je pristiglo ukupno 93 zahtjeva, od kojih se 91 zahtjev odnosi na kampove, čime su obuhvaćeni turistički objekti koji pokrivaju 75 posto noćenja u ukupnoj kamping industriji RH. Preostala dva zahtjeva odnose se na turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i/ili turistička naselja.

Najviše zahtjeva pristiglo je iz Istarske (37) i Primorsko-goranske županije (31), zatim iz Zadarske (7), Šibensko-kninske (6), Splitsko-dalmatinske (5), Dubrovačko-neretvanske (5) i Ličko senjske (2) županije. Od idućeg će tjedna u Ministarstvo turizma biti pozivani podnositelji zahtjeva te će se sa svakim pojedinačno analizirati predani zahtjev. Osim toga, zaključio je ministar, nastojat će se što je više moguće pojednostaviti administracija.

Pisane vijesti