- Objavljeno: 17.01.2016.
Pust va Kastve
Vrijeme od blagdana sv. Antona (Antonje) do Pepelnice (Čiste srede) vrijeme je maškara. U čitavoj je Kastavštini, a i na gotovo cijelome sjevernojadranskom prostoru, sačuvana tradicija zvončara. Korijeni ovoga običaja sežu još u pretkršćansko doba, kada su bukom zvona i zastrašujućim maskama s rogovima ljudi obilazili naselja tjerajući zimu, zle duhove i zazivajući proljeće.
U Kastvu poklade (pust, maškare, karneval...) počinju na Antonju 17. siječnja. Puhanjem se u Antonjski rog najavljuju pusne nemotarije (pokladne ludosti), a na središnjem se gradskomu trgu okupljaju članovi svih kastavskih pusneh kumpanij (maškaranih družina) iz Jurčića, Trinajstića i Rubeša i predstavljaju svoj pokladni program, te Pusta (slamnatu lutku), kojega će uz prigodan program osuditi i spaliti na Pepelnicu. Među maškarama se svake godine bira pusni gradonačelnik koji za trajanja karnevala preuzima ključeve Grada i svu vlast.
Grad Kastav jedini ima Pusni statut po kojemu se na dan početka Pusta dodjeljuje Zlatna broskva (kelj – biljka iz porodice kupusa), specijalna diploma najboljoj maškari u prošloj godini.
Tijekom trajanja karnevala u Kastvu se dočekuju zvončari, a u obližnjim Trinajstićima Ribarska fešta. Na Pepelnicu, zadnjega dana karnevala, spaljuje se Pust, tradicionalni krivac za sve prošlogodišnje nevolje. Obrazloženje se njegove presude naziva pusna napoved (pokladna, karnevalska kronika).