Predstavljen projekt "Žitni put, Kupa -Sava"

U cilju promicanja regije Kupa-Sava kao jedinstvene turističke destinacije danas je u Karlovcu predstavljen projekt "Žitni put, Kupa - Sava", financiran sa 662 tisuće eura iz sredstava IPA prekograničnog programa RH-BiH, dio kojega je i skorašnji natječaj za gradnju 26 metara dugačke replike žitne lađe na kojoj bi prvi turisti trebali zaploviti u srpnju iduće godine.

Projekt je predstavio njegov koordinator Ivan Padežanin iz udruge "Zvono uz Kupu", rekavši kako je cilj izgraditi plovnu lađu, ali ne za prijevoz tereta kao nekada, već za plovidbu 50-tak turista.

Karlovačka dogradonačelnica Marina Kolaković i pročelnica općine Pokupsko Ivana Antolović naglasile su važnost projekta za opstanak i razvoj sela, odnosno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U tom smislu, cilj je projekta da riječna plovidba Kupom i Savom postane turistički proizvod privlačan ljudima iz cijelog svijeta.

Kolaković je kazala da je projekt dio cjelovite gradske Strategije integralnog razvoja ruralnog prostora, kroz koji se educiraju odrasli, oživljavaju zapuštene turističke destinacije te potiče proizvodnja namirnica kao sirovinska osnova za privlačenje posjetitelja.

Slijedi i izgradnja replike povijesnih žitnih lađa, koje su s gazom od najviše 80 centimetara bile podesne za plovidbu sa žitom i drugim teretom po tim rijekama, pa se očekuje da će biti prikladne i za plovidbu turista, koji će osim klupa i stolova na žitnoj lađi imati i kružne šetnice.

Zahvaljujući djelomično sačuvanim nacrtima, starim muzejskim fotografijama te podvodnim fotografijama s dvije lokacije u Karlovcu i jedne u Zamršju, napravljeni su nacrti te proizvodnja može početi odmah po završetku javnog natječaja.

Preduvjet plovidbi s putnicima bit će da se lađa kao gotov proizvod testira u rijeci najmanje dva mjeseca, jer je to jedinstven model, kakav više ne postoji nigdje u svijetu. Nacrt je sačinio Nikola Brnardić, inženjer brodogradnje iz Siska, koji se bavi dizajniranjem i projektiranjem brodova i mlinica.

Na trgovini žitom i druge robe razvio se Karlovac i mnoge druge sredine uz rijeke, ali su lađe s naših rijeka nestale polovinom prošlog stoljeća, jer su ih u transportu roba unatrag stoljeće i pol istisnuli prvo željeznica, a onda i kamioni, cestovne krstarice.

Zanimljivo je i da još i danas Kupom "plovi" jedina žitna lađa, ali dnom rijeke kod Zamršja. Naime, davno potonula lađa, koja viri oko dva metra iz rječnog mulja te se nalazi nekoliko metara ispod površine vode, kreće se polako dnom, i ide nizvodno oko pet metara na godinu, kazao je Padežanin.

Partneri na projektu su grad Karlovac, općina Pokupsko, lokalna udruga "Zvono uz Kupu" te više turističkih zajednica i razvojnih agencija s hrvatske strane, kao i RARS i Tors iz Banja Luke i udruga "Zelene staze" iz Sarajeva. Nakon što projekt bude završen, najavljuje se i novi - priprema se projektna dokumentacija za riječna pristaništa. (Hina)