- Objavljeno: 18.12.2009.
Porastao udio hrvatskog turizma u europskim turističkim dolascima, a u 2010. povećanje ulaganja u promidžbu
Ministar turizma Damir Bajs na današnjoj je konferenciji predstavio rezultate rada Ministarstva turizma u protekloj godini, te iznio očekivanja za 2010. turističku godinu. Hrvatska ulazi u turističku 2010. godinu znajući da se ključ dobrih rezultata nalazi prije svega u uspješnoj zajedničkoj suradnji javnog i privatnog sektora, pravovremeno donesenim i provedenim mjerama i ciljanoj primjeni usuglašenih mjera. Bez obzira na rezanje proračuna temeljem kojeg će Ministarstvo turizma tijekom iduće godine raspolagati s 226,6 milijuna kuna (naspram 236 milijuna kuna u 2009. godini), Ministarstvo je odlučilo povećati sredstva predviđena za pripremu sezone, a izdaci za sve druge, manje važne stavke su smanjeni. Na taj način će biti omogućeno u 2010. godini za ukupnu promidžbu izdvojiti 30 milijuna eura.
Ministar turizma Damir Bajs na današnjoj je konferenciji predstavio rezultate rada Ministarstva turizma u protekloj godini, te iznio očekivanja za 2010. turističku godinu.
Godina 2009. je započela katastrofičnim predviđanjima pri čemu se najavljivao pad fizičkih pokazatelja u turističkim dolascima i noćenjima do 25 posto, što bi značilo 2 milijarde eura manje prihoda i oko 20 posto manje zaposlenih u ovom sektoru.
Podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da je u Hrvatsku došlo ukupno 10,6 milijuna turista, što je pad od 3 posto, od čega je 9,2 milijuna stranih turista (1 posto manje u odnosu na prošlu godinu) i 1,4 milijuna domaćih, ili 13 posto manje. U istom je razdoblju ostvareno ukupno 55,5 milijuna noćenja, ili 1 posto manje u odnosu na deset mjeseci 2008. godine, od čega su 5,4 milijuna ostvarili domaći turisti, ili 10 posto manje, dok je 50,1 noćenja stranih gostiju na razini istog razdoblja prošle godine.
U studenom ove godine Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je rezultate prema kojima je u kućama i stanovima za odmor u Hrvatskoj od 15. lipnja do 15. rujna zabilježeno ukupno 287 tisuća dolazaka (rast od 6%) i ukupno 4,76 milijuna noćenja (rast od 19%)
Globalna ekonomska kriza i dalje jako utječe na međunarodna turistička kretanja, a kada je u pitanju Europa jasno je vidljivo kako je ovogodišnji pad europskog turističkog prometa bio snažniji od svjetskog prosjeka i to posebno u prvom polugodištu 2009. godine, s izuzetkom mjeseca travnja.
Temeljem istraživanja objavljenog još u veljači 2009. godine (Flash Eurobarometer, 258) potvrđeno je kako je oko 50 posto građana EU planiralo provesti ovogodišnje odmore u vlastitoj zemlji, u usporedbi s 2008. godinom to predstavlja rast od 5 posto.
Kada je u pitanju Hrvatska i njeni strani gosti, oko 90 posto njih dolazi upravo iz zemalja Europske unije.
Kada pobliže promotrimo 2009. godinu, vidimo kako su veliki minusi zabilježeni na početku turističke godine, mjesec travanj je predstavljao svojevrsni predah, a pravi oporavak ostvaren je tijekom mjeseca lipnja, srpnja i kolovoza.
Temeljem zadnjih obavljenih brojki Svjetske turističke organizacije (UNWTO World Tourism Barometer) rezultati međunarodnih turističkih dolazaka pokazuju kako je Hrvatska po tome na drugom mjestu, odmah poslije Turske.
Temeljem podataka koje iznosi Svjetska turistička organizacija, od početka 2007. godine do kraja 2009. godine, u Europi će biti zabilježen pad u međunarodnim turističkim dolascima od oko 39 milijuna. Na osnovu tih kretanja porastao je udio hrvatskog turizma u europskim međunarodnim turističkim dolascima, te hrvatskom turističkom sektoru u sljedećoj godini ostaje sačuvati postignuti povećani udio. Udio Hrvatske u međunarodnim dolascima na nivou Europe porastao je od 1,91 posto (2007.), preko 1,92 (2008.) do 2,07 posto 2009. godine.
Do ovog trenutka jedino je Svjetska turistička organizacija (UNWTO) dala svoju procjenu za sljedeću turističku godinu. Globalno, u 2010. godini UNWTO predviđa blagi oporavak turističkog sektora od 1 do 3 posto, s time da se spomenutih 1 posto odnosi na tržište Europe. Prema prognozama iz listopada 2009. godine (UNWTO World Tourism Barometer) Europa bi mogla dočekati kraj ove turističke godine s padom u međunarodnim turističkim dolascima od 7 posto. Za sada nijedna druga turistička zemlja nije objavila procjene za sljedeću turističku godinu.
Hrvatska ulazi u turističku 2010. godinu znajući da se ključ dobrih rezultata nalazi prije svega u uspješnoj zajedničkoj suradnji javnog i privatnog sektora, pravovremeno donesenim i provedenim mjerama i ciljanoj primjeni usuglašenih mjera.
Bez obzira na rezanje proračuna temeljem kojeg će Ministarstvo turizma tijekom iduće godine raspolagati s 226,6 milijuna kuna (naspram 236 milijuna kuna u 2009. godini), Ministarstvo je odlučilo povećati sredstva predviđena za pripremu sezone, a izdaci za sve druge, manje važne stavke su smanjeni. Na taj način će biti omogućeno u 2010. godini za ukupnu promidžbu izdvojiti 30 milijuna eura.
Udružene tržišne aktivnosti u 2010. godini odnose se na 9 modela u ukupnoj vrijednosti od 15,7 milijuna eura.
Godina koja je pred nama je neizvjesna i bit će to za hrvatski turizam prije svega godina last-minute rezervacija (važna uloga Interneta), godina stranog gosta, a bliska odredišta bit će i dalje traženija nego daleka putovanja.
Također, bit će to godina u kojoj će gost tražiti vrijednost za novac i u kojoj će glavni oslonac i dalje ostati na kampovima/marinama/privatnom smještaju. Bit će to godina u kojoj se očekuje blago poboljšanje u hotelskom sektoru, godina u kojoj većina konkurentskih zemalja nastavlja i pojačava promociju provođenja odmora u domaćim destinacijama kako im se ne bi ponovila treća loša turistička godina zaredom.
Najvažniji sljedeći korak koji Ministarstvo turizma poduzima jest izrada Strategije hrvatskog turizma, koja je započela u sklopu ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma u Bolu na Braču. Tom prilikom je ministar turizma Damir Bajs potvrdio kako će u izradu tog najvažnijeg i dugo očekivanog dokumenta hrvatskog turizma biti uključeni svi turistički podsektori, ali i brojni izvan turizma. Smisao Strategije jest da, prije svega, definira kakav turizam Hrvatska treba i želi razvijati, kako se takav razvoj može uskladiti s vremenskim, prostornim i sadržajnim potencijalima zemlje, te što se ne želi ugraditi u hrvatsku turističku ponudu, pri čemu je jasno istaknuta odluka o poštivanju koncepta održivog razvoja i očuvanja prirodnih resursa koji Hrvatsku i hrvatski turizam čine tako posebnim.