Ovo je vrijeme odgovornosti i solidarnosti, uvjeren sam da ćemo zajedno prebroditi izazove koji su pred Hrvatskom

Slika /AAA_2020_MINTIS/fotke/201104_HN20201104786703.jpeg

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da će Vlada osigurati spremnost sustava u borbi protiv pandemije koronavirusa, za koju nitko ne zna koliko će još trajati, poručivši kako je ovo vrijeme požrtvovnosti i odgovornosti svakoga od nas. "Iza nas je sadržajnih 100 dana rada Vlade u kojima nam je na prvom mjestu bilo osigurati zdravstvenu, političku, financijsku i gospodarsku stabilnost i biti oslonac našem gospodarstvu i građanima”, naglasio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru Izvješće o radu Vlade.

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
 
"Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, ovo je po mnogo čemu posebna godina u kojoj se suočavamo s izazovima bez presedana. Svijet je zadesila najveća pandemija još od Prvog svjetskog rata. To je prouzročilo gospodarsku i društvenu krizu kakva se ne pamti još od Drugog svjetskog rata. Uza sve to, naš glavni grad Zagreb i okolicu pogodio je najrazorniji potres u zadnjih 140 godina, čija šteta je procijenjena na 86 milijardi kuna, što je oko 60% državnog proračuna.

Zbog svega toga, suočeni smo s najvećim zdravstvenim, društvenim i gospodarskim izazovima od Domovinskog rata. Prošle godine kada sam vas izvještavao o radu Vlade, nije se moglo naslućivati ovako dramatičan i zahtjevan tijek događaja i izazova.
 
Razdoblje prvog mandata Vlade obilježeno pozitivnim ekonomskim rezultatima
 
No prije nego se osvrnem na sadašnji trenutak i na smjer u kojem vodimo Hrvatsku, na stanje u društvu i kao i na prioritete Vlade u vremenu koje je pred nama, dopustite da se kratko podsjetimo na dosadašnja ostvarenja na kojima temeljimo mjere koje poduzimamo. Ona su polazište projekcija za razdoblje pred nama, koje je i dalje puno neizvjesnosti i izazova.

Razdoblje od početka našeg prvog mandata do samog početka ove globalne krize obilježeno je pretežito pozitivnim ekonomskim rezultatima Vlade. U prve tri godine značajno smo podigli razinu socijalne sigurnosti naših sugrađana.

Zahvaljujući mjerama, prosječne plaće podignute su za 1147 kuna, odnosno za 20%, čime smo osjetno povećali kupovnu moć građana i kućanstava – što je skoro šest puta više nego u mandatu vlade 2011–2015., kada je prosječna plaća povećana svega za 201 kunu.

Povećali smo minimalac za više od 30%, odnosno za 754 kune neto, što je triput više nego u mandatu prethodnih triju vlada – a za dva mjeseca podići ćemo ga za dodatnih 150 kuna, što će ukupno biti u četiri godine 904 kune.

Povećane plaće, mirovine i roditeljske naknade, smanjeno porezno opterećenje
 
Povećali smo plaće u državnoj službi za više od 15%, medicinskim sestrama i liječnicima za 22% te učiteljima i profesorima za 19%. U dogovoru smo odgodili dva povećanja tijekom ove godine zbog krize.

Kako bismo poboljšali životne uvjete naših umirovljenika, mirovine smo u prosjeku podigli za 306 kuna, a minimalne mirovine za 223 kune, što je dvaput više, nego u mandatu prethodnih triju vlada.

Bili smo najavili prosječno povećanje mirovina za 5% do kraja mandata, a povećali smo ih za 12% te najniže mirovine za 15%.

Roditeljske naknade podigli smo za 3000 kuna, a naknade za roditelje njegovatelje za 1500 kuna, što je olakšalo život brojnim obiteljima. Isto tako, dohodovni prag za doplatak za djecu povisili smo za 665 kuna, a osobnu invalidninu u socijalnoj skrbi za 250 kuna.
 
Smanjili smo porezno opterećenje za 9 milijardi kuna čime smo povećali raspoloživ dohodak brojnim građanima i rasteretili brojna poduzeća. Taj povećani raspoloživi dohodak mnogima je pomogao da izdrže početni udar ove krize.
 
Kako bismo pojeftinili potrošačku košaricu, snizili smo PDV na osnovne prehrambene namirnice s 25% na 13%. Visinu osobnog odbitka podigli smo za 1400 kuna, s 2600 na 4000, zahvaljujući čemu su narasle plaće.

Prepolovili smo broj ljudi koji plaćaju porez na dohodak, tako da je gotovo milijun i 900 tisuća naših sugrađana praktički oslobođeno od poreza, odnosno dvaput više nego prije.
 
Broj zaposlenih u prvom mandatu ove Vlade povećan za više od 110 tisuća
 
Posebno smo rasteretili naše mlade tako što smo one do 25 godina oslobodili od plaćanja poreza na dohodak, a onima od 26 do 30 godina taj smo porez prepolovili, kako bismo im olakšali ekonomsko osamostaljivanje i kreditnu sposobnost.
 
Broj mladih zaposlenih na neodređeno vrijeme uvećan je za čak 78.000, što im pruža sigurniju egzistenciju i olakšava život njihovim obiteljima.
 
Ukinuli smo provedbu stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i ojačali pripravništvo, a povećali minimalnu studentsku satnicu s 15 na više od 25 kuna.

Subvencionirali smo 13.000 stambenih kredita za krov nad glavom i lakši početak u život mladim obiteljima.
 
Broj zaposlenih koji je od 2011. do 2016. smanjen za 46.000, u našem je prvom mandatu povećan za više od 110.000 zahvaljujući čemu je stopa zaposlenosti značajno porasla.

Broj blokiranih koji je od 2011. do 2016. povećan za 135.000, smanjili smo za 91.000 tisuću, a njihov dug, koji se prethodno bio povećao za 30 milijardi kuna, smanjili smo za 24 milijarde kuna.
 
Sve te mjere pridonijele su da se broj naših sugrađana koji žive na rubu siromaštva smanjio za dodatnih 230.000.
 
Potpore konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva
 
Isto tako, u prošlom smo mandatu značajno podupirali konkurentnost našeg gospodarstva. Smanjenjem poreza na dobit s 20% na 18% za velika i srednja, te s 20% na 12% za mala poduzeća povećali smo konkurentnost cjelokupnog gospodarstva.
 
Podizanjem praga na 7,5 milijuna kuna prihoda omogućili da čak 112 tisuća poduzetnika odsad plaća nižu stopu poreza na dobit, odnosno njih 93%, čime smo ih rasteretili i financijski ojačali.
 
Vratili smo investicijski kreditni rejting Hrvatskoj te pridonijeli smanjenju kamata za gospodarstvo i građane, koje su sada znatno povoljnije.
 
Naše gospodarstvo danas stoga lakše privlači strane ulagače, što pridonosi podizanju standarda i ubrzanju gospodarskoga rasta.

Zadržali smo stopu rasta BDP-a na oko 3%, što je iznad prosjeka Europske unije, te se nakon višegodišnjeg pada, naš bruto domaći proizvod po stanovniku podigao sa 61% na 65% prosjeka Europske unije.
 
To su izravne posljedice djelovanja i naših napora, ali i članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
 
Unatoč niskoj ugovorenosti europskih fondova koja je u tri godine prije našeg mandata bila dosegla samo 9%, podigli smo je krajem 2019. na 83% – a danas je taj postotak 105%. Tu smo po ugovorenosti među prvih 6 najuspješnijih država u Europske unije.
 
Jačanjem javnih financija postali smo otporniji na vanjske šokove i krize

Zahvaljujući tome, pokrenuli smo brojna ulaganja diljem Hrvatske čime povećavamo kvalitetu života – od ulaganja u modernizaciju vodno-komunalnih mreža, reciklažnih dvorišta i digitalizaciju, pa do bolnica, škola, cesta, željeznica, luka i zračnih luka.
 
To se također odnosi i na strateške projekte poput Projekta Slavonija, Pelješkog mosta, LNG terminala na Krku ili na izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju čiste energije, čime jačamo svoju energetsku neovisnost i čuvamo naš okoliš.
 
Provodimo reformu obrazovanja, osigurali smo preko 40 tisuća socioekonomskih i 17 tisuća STEM stipendija za mlade. Značajno smo povećali ulaganja u znanost i istraživanje, koja sada iznose 1,11% BDP‑a, a bilo je na 0,86%.

Trima rekordnim turističkim sezonama značajno smo povećali prihode, a fiskalnom decentralizacijom proračunski smo osnažili općine, gradove i županije, te razvili strukturirani dijalog s njima.
 
Ujedno, u protekle četiri godine, jačanjem naših javnih financija postali smo, kao država, otporniji na vanjske šokove i krize, što je dobro i za građane i za poduzeća.
 
Zahvaljujući odgovornom upravljanju javnim financijama i smanjenju rashoda države, izišli smo iz procedure prekomjernog manjka i uklonili prekomjerne makroekonomske neravnoteže.
 
Javni dug smanjili smo s 80,8% na 72,8% BDP-a, čime smo rasteretili državni proračun, a tri godine zaredom ostvarili smo suficit, što znači da nismo stvarali novi dug.
 
Ponosno njegujemo naše vrijednosti i nacionalno zajedništvo

Uz sve to, ponosno smo njegovali naše vrijednosti i naše nacionalno zajedništvo oko važnih simbola našeg identiteta i jačali međunarodni ugled i položaj Hrvatske.
 
Duboko svjesni da bez žrtve hrvatskih branitelja ne bi bilo slobodne Hrvatske, štitili smo dostojanstvo i dignitet Domovinskog rata i naših nacionalnih simbola i čuvali vrijednosti na kojima je stvorena moderna hrvatska država.
 
Učvrstili smo i uredili prava branitelja donošenjem Zakona o hrvatskim braniteljima, a donijeli smo i Zakon o nestalim osobama u Domovinskom ratu kako bismo intenzivirali potragu za 1869 nestalih osoba.
 
Donijeli smo odluku da se Dan državnosti ponovno obilježava 30. svibnja i proglasili smo 18. studenoga Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata. Taj će se blagdan, na ovakav način, prvi puta obilježiti za desetak dana, nažalost u izmijenjenim i izvanrednim okolnostima zbog epidemije.

Grad Vukovar proglašen je mjestom posebnog domovinskog pijeteta gdje je uz stalnu potporu Vlade obnovljen vukovarski vodotoranj, kao trajan simbol hrvatske odlučnosti i borbe za slobodu.
 
Vratili smo Hrvatsku vojsku u Vukovar, u Sinj, Ploče, Varaždin i Pulu. U dva navrata povećali smo materijalna prava hrvatskih vojnika. Nastavkom opremanja i modernizacije sustavno smo jačali Hrvatsku vojsku.
 
Utjecaj Hrvatske u EU nikad nije bio utjecajniji
 
Opremili smo našu policiju i uspješno štitili hrvatsku granicu od nezakonitih migracija, zahvaljujući čemu smo ispunili sve uvjete za ulazak u Schengenski prostor te dobili zeleno svjetlo Europske komisije.
 
Uključivanjem svih 8 predstavnika nacionalnih manjina u našu parlamentarnu većinu dali smo važan doprinos izgradnji tolerantnog i uključivog društva koje poštuje temeljna prava i prava nacionalnih manjina.

Osnažili smo položaj Hrvatske u Europskoj uniji, koji nikada nije bio utjecajniji, zahvaljujući čemu možemo djelotvornije zastupati i braniti naše interese i jačati svoj ugled u svijetu.
 
Uspješno smo  pripremili predsjedanje Vijećem Europske unije, tijekom kojeg smo se, zajedno s drugim članicama, suočili s izazovima bez presedana, predvodili njen koordinirani odgovor na pandemiju i deblokirali pristupne pregovore za Albaniju i Sjevernu Makedoniju.
 
Predsjedali smo i Odborom ministara Vijeća Europe, Inicijativom Kina+17, Srednjoeuropskom inicijativom i Dunavskom strategijom, a Hrvatska je dobila Glavnu tajnicu Vijeća Europe i potpredsjednicu Europske komisije.
 
Neočekivana pandemija je nažalost usporila naše planove
 
Poštovane zastupnice i zastupnici, još puno posla je pred nama i mnogo pitanja kojima se možda nismo stigli baviti koliko smo htjeli, zbog nepredvidivih izazova – poput restrukturiranja Agrokora, Petrokemije ili brodogradnje.
 
Svjesni smo da je u našem radu bilo i propusta, od kojih ne bježimo, ali radili smo zdušno, s puno energije te s iskrenom željom da prilike i život u Hrvatskoj učinimo znatno boljima nego kakvima smo ih zatekli. Držim da smo u velikoj mjeri u tome i uspjeli.
 
U ovu godinu ušli smo s čvrstim temeljima i namjerom da odvažno nastavimo u tom smjeru gospodarski i društveno razvijati Hrvatsku.

Nažalost, svijet i Hrvatsku pogodila je neočekivana pandemija, koja je izazvala neviđenu zdravstvenu, gospodarsku i društvenu krizu, a potom Zagreb i okolicu pogodio je i potres. Sve je to usporilo  naše planove.
 
Spomenute izazove, dočekali smo ipak puno spremniji zahvaljujući svim ranije spomenutim ostvarenjima, koji nam omogućuju da se danas mnogo uspješnije nosimo s ovim poteškoćama i ovom neizvjesnošću.
 
Krizu smo dočekali spremniji
 
Da u protekle tri godine nismo povećavali plaće, mirovine i naknade, našim bi građanima danas bilo financijski puno teže.
 
Da nismo kontinuirano smanjivali porezno opterećenje, još veći broj građana i poduzeća puno bi teže izdržavao teret pritiska ove svjetske krize.

Da nismo povećali zaposlenost u prošle tri godine, a potom sada i očuvali radna mjesta, danas bi brojni naši građani bili bi socijalno ugroženi.
 
Da nismo smanjili broj blokiranih i siromašnih, cjelokupna društvena situacija bila bi kudikamo teža, a danas nalazimo socijalno pravedna i održiva rješenja kako bi se što veći broj još uvijek blokiranih postupno vratili u gospodarsku aktivnost, a to je za njih važnije no ikada, ali i za naš ukupni društveni i ekonomski oporavak.
 
Da nismo racionalno upravljali javnim financijama i ostvarili tri proračunska suficita, danas ne bismo bili u stanju donijeti mjere kojima smo pridonijeli spašavanju 630.000 radnih mjesta i preko 107.000 poduzeća.

Da nismo smanjili udjel javnog duga u BDP-u, danas bi on bio preko 100% što bi bio ogroman financijski i reputacijski teret za Hrvatsku.
 
Da nismo vratili investicijski kreditni rejting, troškovi našeg zaduživanja i opterećenje na naš proračun, bili bi znatno veći.
 
Da nismo na europskoj razini uspješno zastupali nacionalne interese, ne bismo osigurali preko, ukupno gledajući,180 milijardi kuna - 24,2 milijarde eura - za oporavak našeg gospodarstva, njegovu otpornost na buduće krize, za naš budući razvoj kao i za obnovu Zagreba.
 
I da nismo ubrzali ugovorenost i iskorištenost europskih fondova i nadoknadili izgubljeno vrijeme, ne bismo bili u mogućnosti iskoristiti tu snažnu polugu za modernizaciju Hrvatske, za regionalni razvoj, poljoprivredu, digitalizaciju, zelenu transformaciju, a sve radi podizanja kvalitete života naših ljudi u svim dijelovima Hrvatske.
 
Zaštitili smo živote i spasili stotine tisuća radnih mjesta
 
No, sve smo to učinili i na to smo ponosni, jer znamo da smo time značajno olakšali život i poslovanje našim građanima i poduzećima.
 
Poštovane zastupnice i zastupnici, kad nas je pandemija pogodila, reagirali smo brzo i djelotvorno u prvom valu: zaštitili smo živote, a ciljanim mjerama, spasili smo stotine tisuća radnih mjesta i poduzeća.
 
Uz pomoć naših sugrađana, koji su pokazali visok stupanj odgovornosti, bili smo među najuspješnijima u suzbijanju proljetnog vala epidemije, i tako stvorili preduvjete za najuspješniju turističku sezonu u Europi.
 
Isto tako, nakon potresa, angažirali smo odmah sve službe, poduzeli smo hitne mjere kako bismo najugroženijima osigurali ili krov nad glavom ili financirali najosnovnije popravke.
 
Paralelno s tim radili smo na povlačenju europskog novca, pripremili kvalitetan zakonski okvir za dugogodišnju obnovu Zagreba i okolice, konsenzusom usvojen ovdje u Hrvatskom saboru, u kojemu će država financirati čak 60% troškova konstrukcijske obnove oštećenih zgrada.
 
Dame i gospodo, spremnost i okretnost koje smo pokazali u upravljanju krizama omogućile su nam da danas jačamo otpornost države i gospodarstva.
 
To je osobito važno u zahtjevnom razdoblju pred nama, radi nastavka gospodarskog oporavka sve do pretkrizne razine kao i za budući razvoj Hrvatske.
 
Danas je jasno da je odluka da se izbori održe početkom srpnja bila ispravna

Kao što danas vidimo, nismo pogriješili kada smo odlučili parlamentarne izbore održati početkom srpnja, jer je to bio najpogodniji i najsigurniji trenutak – što nam je omogućilo i uspješnu turističku sezonu i nastavak borbe protiv pandemije.
 
Umjesto da nam ljeto bude u znaku izborne kampanje, Vlada je radila, omogućila sve aktivnosti koje su bile ključne za gospodarstvo i za turizam nakon izbora.
 
Na tim izborima je Hrvatska demokratska zajednica s ostalim strankama parlamentarne većine dobila najveću potporu, ostvarivši povijesni rezultat, a i kontinuitet vlasti.
 
Građani su prepoznali naše rezultate i podržali naš program kako bi Hrvatska i u ovim uvjetima i ubuduće bila uspješna i sigurna zemlja. Respektiramo izbor i onih koji su birali druge političke stranke.
 
Takav rezultat omogućio je da parlamentarna većina bude formirana 12 sati nakon kraja izbora i to sa strankama liberalnoga centra i s predstavnicima nacionalnih manjina. Time smo stvorili preduvjete za nastavak učinkovitog upravljanja krizom.
 
Stabilnost koju smo osigurali omogućila nam je da samo 19 dana nakon izbora krenemo provoditi Program Vlade i ono što smo najavili.
 
Sadržajnih prvih 100 dana rada Vlade u novom mandatu
 
Iza nas je sadržajnih 100 dana rada Vlade u kojima nam je na prvom mjestu bilo osigurati zdravstvenu, političku, financijsku i gospodarsku stabilnost i biti oslonac našem gospodarstvu i građanima.
 
Unatoč tome što kriza ne jenjava, ostvarili smo popriličan broj konkretnih rezultata. 
 
Glede strukture Vlade, smanjili broj ministarstava na šesnaest, čime racionaliziramo državnu upravu i pridonosimo njezinoj učinkovitosti.

U dijalogu sa socijalnim partnerima, produljili smo mjere za očuvanje radnih mjesta i dali dodatnu financijsku potporu poslodavcima za skraćenje radnog vremena.
 
Osigurali smo potporu mikropoduzetnicima te mjerama Vlade proširili broj obuhvaćenih djelatnosti i stupnjevali ih u skladu s padom prometa.
 
Pružili smo snažnu potporu gospodarstvu, zdravstvu i poljoprivredi, a posebno smo poduprli najranjivije i najugroženije skupine društva.
 
Do kraja godine isplatit ćemo oko 8,1 milijardu kuna za plaće i povrh toga još skoro 3  milijarde za oprost doprinosa. Time sprječavamo masovniji gubitak radnih mjesta. 
 
Osigurali smo financijsku podlogu za oporavak, zadržali investicijski kreditni rejting
 
Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju osiguranika pokazuju da su naše mjere bile od pomoći privatnom sektoru.
 
Uoči krize, koncem veljače bilo je 1.542.000 osiguranika, a krajem listopada bilo je više od 1.545.000 osiguranika, odnosno čak 3.200 više nego prije početka krize.
 
Nakon teških pregovora o novom europskom proračun i Instrumentu EU Nove generacije, snažnim smo angažmanom osigurali financijske podloge za oporavak, otpornost i razvoj Hrvatske.  
 
Ispunili smo sve uvjete da Hrvatska, unatoč makroekonomski izvanrednim i zahtjevnim okolnostima, u srpnju, uspješno nakon provedbe Akcijskog plana uđe u Europski tečajni mehanizam II i time nastavi svoj put prema europodručju.

To je ne samo učvrstilo našu financijsku stabilnost, već je i osnažilo našu reputaciju na međunarodnim financijskim tržištima, a to jača položaj i naših poduzeća i gospodarstva, a osobito izvoznika.
 
Zadržali smo i investicijski kreditni rejting što je dodatni vjetar u leđa našem gospodarstvu.
 
Imajući na umu prioritete Programa Vlade i planirane reforme, pripremili smo rebalans proračuna, o kojem ćemo govoriti sutra, te novi proračun za 2021. godinu, što će nam, zajedno s europskim sredstvima, biti glavni instrumenti za buduće smanjivanje javnog duga i proračunskog deficita.
 
Vlada smo koja se ne rasipa obećanjima već pažljivo promišlja o svakoj uloženoj kuni.
 
U prvoj godini za obnovu nakon potresa na raspolaganju gotovo milijardu eura
 
Kontinuirano osiguravamo stabilnost javnih financija, mirovinskog i zdravstvenog sustava, a ujedno smo oslonac gospodarstvu i građanima u ovim zahtjevnim vremenima.
 
U proteklih mjesec dana, intenzivno radimo na Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji nam treba pomoći da lakše prebrodimo krizu.
 
Dovršavamo i Nacionalnu razvojnu strategiju, koja će biti krovni dokument za određivanje glavnih smjerova razvoja Hrvatske do 2030. godine, i koja će biti puštena u javno savjetovanje sljedećih dana kako bi se u njezinu izradu mogla uključiti zainteresirana javnost.

U interesu građana pripremili smo nakon usvajanja Zakona i  Fond za obnovu grada Zagreba, donijeli prvi Program mjera, imenovali stručnog i kvalitetnog privremenog ravnatelja Fonda.
 
Obnova grada od potresa je financijski zahtjevna jer je oštećeno 25 tisuća objekata, no znate da je već stiglo avansnih 89 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti. Ukupan iznos je 683 milijuna eura.
 
Dogovorili smo 200 milijuna dolara zajma Svjetske banke, predvidjeli dodatna sredstva u proračunu pa za prvu godinu na raspolaganju imamo gotovo milijardu eura.  
 
Brzim donošenjem zakona, stvorili smo sve pretpostavke da grad bude čvrst, obnovljen, da budu očuvane njegove kulturno-povijesne značajke i njegov urbanistički identitet.
 
Snažna podrška borbi protiv korupcije
 
Poštovane zastupnice i zastupnici, mi smo i u ovih sto dana pokazali da će Vlada poštivanjem zakona i neovisnosti institucija, bez ulaženja u konkretne postupke i odluke koje se u tim postupcima donose, dati snažnu podršku borbi protiv korupcije.

Još jednom želim ponoviti da nema nedodirljivih i da nas – kada je riječ o kaznenim djelima povezanim s korupcijom – ne zanima ni stranačka pripadnost, ni ime i prezime, ni obnašana dužnost, i to nije i neće biti prepreka radu DORH-a i policije.
 
Najbolji dokaz tome su postupci koji se, zahvaljujući pravosudnim tijelima, provode u posljednje vrijeme, potpuno samostalno i neovisno bez političkih pritisaka ni miješanja u postupanje.
 
U Hrvatskoj kakvu gradimo odgovarati treba svatko za kojeg postoji osnovana sumnja da se upustio u koruptivne radnje.
 
U okviru svoje nadležnosti i u skladu s propisima Vlada će nastavit s mjerama borbe protiv korupcije, raditi na poboljšanju zakonodavnih rješenja te jačanju kapaciteta Državnog odvjetništva i USKOK-a.
 
Pokazali smo hrabrost iskazati pijetet prema svim nedužnim civilnim žrtvama
 
Zahvaljujući politici koju smo vodili u protekle četiri godine, prije svega oko smanjivanja podjela i tenzija u društvu te uključivosti prema manjinama, gradili smo međusobno povjerenje, a samim time stvorili i preduvjete za dolazak predstavnika SDSS-a kao potpredsjednika Vlade na obilježavanje 25. godišnjice Vojno-redarstvene operacije Oluja u Knin.
 
To je  jedan od najvažnijih datuma hrvatske povijesti. Na dan kada je osigurana sloboda, odaslali smo poruke ponosa, pijeteta i pomirbe, za izgradnju bolje budućnosti za Hrvatsku.

Kao pobjednici u nametnutom, pravednom i obrambenom Domovinskom ratu pokazali smo da imamo hrabrosti iskazati pijetet prema svim nedužnim civilnim žrtvama, jer to je i civilizacijska gesta koja je zalog pomirbe i suživota.
 
I odlaskom u Grubore i Varivode smo pokazali da bez obzira na nacionalnost svi naši sugrađani koji su bili žrtve ratnih zločina, za koje ne može biti opravdanja, imaju jednako pravo na pijetet.
 
Nastavit ćemo se boriti za smjer oporavka u godinama koje su pred nama
 
Nažalost, prije nešto više od dva tjedna bili smo svjedoci i terorističkog napada na Vladu, što je čin bez presedana u Hrvatskoj.
 
Naknadno se pokazalo da je mladi počinitelj, koji je izvršio samoubojstvo, očito bio politički radikaliziran, što je opasan trend u našem društvu kojem se svi, na političkoj pozornici, moramo zajednički suprotstaviti i biti svjesni odjeka izgovorenih riječi u javnom prostoru, osobito efekata na mlade ljude.
 
Kako bismo se suprotstavili tendencijama radikalizacije i govoru mržnje, kojem ne bi smjelo biti mjesta u hrvatskom društvu, Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti već je predložila konkretan popis mjera koje će biti raspravljene na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost.
 
Kako bismo izgrađivali snošljivije i pravednije društvo, naša će Vlada nastaviti se boriti da smjer kojeg smo imali u prošlom mandatu bude smjer nakon oporavka i u godinama koje su pred nama.
 
Odluka Ustavnog suda potvrdila da se Vlada ispravno nosila sa svim izazovima

Odluka Ustavnog suda o ustavnosti i zakonitosti mjera koje je donosio Stožer civilne zaštite potvrdila je da se naša Vlada ispravno nosila sa svim izazovima, pa i pravnim u kontekstu širenja pandemije i zaštite zdravlja.
 
Moram reći da u trenutku dok se diljem svijeta sve zemlje bore protiv ove pandemije potičući odgovornost i nacionalno jedinstvo, neki u Hrvatskoj su radili posve suprotno, podrivajući povjerenje građana u institucije, znanost i struku.
 
No, velika većina naših građana ponašaju se odgovornije od takvih pojedinaca.
 
Nakon intenzivnih prvih 100 dana Vlade, znamo da je još mnogo posla pred nama kako bismo u ovim zahtjevnim okolnostima, nastavili mijenjati Hrvatsku nabolje, izazove pretvorili u prilike te nastavili s reformama koje imaju strukturni karakter.
 
Odgovornost svakoga od nas na ključna da zajednički pobijedimo ovu bolest
 
Poštovane zastupnice i zastupnici, kao što vidimo, pandemija koja je pogodila svijet ne jenjava, naprotiv, ona se ubrzava.

Službeni broj zaraženih dnevno raste za pola milijuna, i dosad je milijun i 200 tisuća ljudi izgubilo život zbog ovog virusa, od čega je svaki četvrti u Europi.
 
Nažalost, ovaj jesenski val, koji smo očekivali, posebno je pogodio Europu, koja je trenutno najveće žarište.

Vidimo da su brojne zemlje, zbog strelovitog porasta broja zaraženih, bile prisiljene uvesti još strože mjere ograničenja kretanja ljudi, od policijskog sata pa do potpunog zatvaranja.
 
Mi zasad, kao što smo jučer raspravili, ne idemo u tom smjeru, jer smatramo da mjere koje poduzimamo odgovaraju proporcionalno prijetnji koju nam epidemija u ovom trenutku predstavlja.
 
Odgovornost svakog našeg sugrađanina je ključna da zajednički pobijedimo ovu bolest.
 
Mi smo početkom prošloga tjedna uveli nove mjere koje su dodatno ograničile javna okupljanja, za koje smatramo da su  u ovom trenutku primjerene. I njihov učinak procjenjujemo na dnevnoj bazi.
 
Iako broj zaraženih i dalje raste – raste sporije
 
Premda nam se broj zaraženih značajno povećao bio u proteklom mjesecu, i čak se tri tjedna zaredom udvostručavao svakih 7 dana, u posljednjih 10 dana, vidimo – iako broj zaraženih i dalje raste – da raste sve sporije.
 
Jučer smo imali gotovo isti broj, kao prošlog utorka, a danas je samo 4% veći nego prošle srijede.
 
Vidjet ćemo, naravno, u narednim danima da li se taj trend nastavlja. Ukoliko  tako bude, to će biti odlična vijest.
 
Ovisno o tome, donosit ćemo po potrebi nove mjere za koje smatramo da su primjerene.

No, ono što je sigurno jest da trenutno nitko ne zna koliko će ova pandemija trajati, hoće li trajati nekoliko mjeseci ili puno dulje? Ni koliko će ovaj val trajati? Hoće li jačati ili ne? Hoće li biti još drugih valova i koliko?
 
Sve su to pitanja koja unose veliku neizvjesnost: kod svakog od nas koji se pita hoće li se zaraziti i koliko će biti ozbiljni simptomi, kod obitelji u planiranju svakodnevnog života i budućnosti, kod svih naših građana koji se pitaju što će biti s njihovim primanjima ili mirovinama ili kako će otplaćivati kredite, kod zaposlenika koji strepe za svoja radna mjesta, kod poduzeća i drugih zanimanja koja ne znaju kako će poslovati u narednim mjesecima.
 
Prioriteti Programa Vlade
 
U takvim uvjetima sigurno je da nije ni Vladi jednostavno planirati proračun i daljnji rad.
 
Ali upravo je stoga naša odgovornost najveća, na nama je da se pripremimo za sve moguće scenarije i da stvorimo sve preduvjete kako bismo bili spremni odgovoriti na sve izazove koji su pred nama, jer to od nas očekuju naši sugrađani, to očekuju naši gospodarstvenici.
 
I zato naši prioriteti u narednom razdoblju odgovaraju trenutku i potrebama gospodarstva i građana, koji su iznenada pogođeni pandemijom i njezinim društvenim i gospodarskim posljedicama.

Podsjetit ću vas u osnovnim crtama koji su prioriteti našeg programa kojeg smo predstavili kao Vlada ovdje pred vama u srpnju.
 
Naša je prva zadaća da našim sugrađanima osiguramo socijalnu sigurnost, jer ona je preduvjet razvoja suvremenog društva, u kojemu svatko ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike za sve. Socijalna kohezija i smanjivanje nejednakosti naš je cilj.
 
Druga je naša zadaća da, u vrijeme četvrte industrijske revolucije, osiguramo perspektivnu budućnost našim ljudima, osobito mladima, našim poduzetnicima. Hrvatsko gospodarstvo treba  biti konkurentno i temeljiti se na demografski vitalnom i obrazovanom društvu.
 
Treća je naša zadaća da učvrstimo ekonomsku suverenost Hrvatske, kroz postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije kao i za jačanje energetske neovisnosti i hrvatskog sela te za razvoj kružnog gospodarstva. Slično kao što smo jučer govorili da Europska unije želi imati svoju stratešku autonomiju.
 
Naš je četvrti prioritet da osnažimo državne institucije, jer se u ovoj krizi pokazalo koliko je važna i nezamjenjiva uloga države.
 
To znači da ćemo inzistirati na daljnjem podizanju učinkovitosti javnih službi i otpornosti javnih financija, kako bismo gradili Hrvatsku koja će biti oslonac građanima i gospodarstvu.
 
Naša je peta zadaća da povećamo globalnu prepoznatljivost zemlje kako bismo osnažili naš međunarodni položaj u svijetu i u Europi.
 
Tako ćemo djelotvornije zastupati i ostvarivati naše nacionalne interese. To znači očuvanje naše kulturne posebnosti i nacionalnog identiteta i sigurnosti naših ljudi. 
 
Sadašnje izazove pretvoriti u buduće prilike
 
Poštovane zastupnice i zastupnici, osnovna dva smjera djelovanja u idućih godinu dana, ali i dulje bit će usmjereni na smanjivanje neizvjesnosti i na jačanje sigurnosti, i zdravstvene i društvene i gospodarske.
 
To se ponajprije odnosi na jačanje zdravstvenog sustava, na očuvanje radnih mjesta, na smanjenju nejednakosti, na većoj društvenoj pravednosti, na ravnomjerni razvoj cijele Hrvatske, kako bismo mogli bolje iskoristiti sve naše potencijale.
 
Osluškujemo poruke građana kojima moramo biti oslonac, a osobito onima najugroženijima među nama.
 
Kvalitetnim kriznim upravljanjem moramo stvoriti preduvjete da neizvjesnost za naše građane i naše gospodarstvo bude što manja.
 
Pridržavanjem epidemioloških mjera moramo stvoriti sigurno društveno okruženje za očuvanje ljudskih života i gospodarskih aktivnosti. Odgovornost pojedinca je tu najveća.
 
Želimo izići iz ove krize konkurentniji, jači, snažniji nego što smo bili.
 
Nacionalni program oporavka pomoći će značajnom investicijskom ciklusu
 
U provedbi tih reformi i transformacija, vodit ćemo se već spomenutom Nacionalnom razvojnom strategijom, koja će biti okvir i krovni dokument za razvoj Hrvatske u ovom desetljeću.

U srednjoročnom razdoblju važnu ulogu imat će i Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji će nam pomoći da idućih nekoliko godina pokrenemo značajan investicijski ciklus.
 
Kroz njega ćemo Hrvatskoj omogućiti da apsorbiramo sveukupno 6 milijardi eura bespovratnih europskih sredstava i, eventualno, po potrebi 3,6 milijardi vrlo povoljnih zajmova.
 
Prioritetna područja, tj. komponente Nacionalnog programa oporavka bit će: gospodarstvo, zdravstvo, tržište rada i socijalna zaštita, demografija, javna uprava i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanje, unutarnja sigurnost i otpornost na rizike, a nastojat ćemo i kroz ovaj instrument omogućiti doprinos financiranju obnove Zagreb.
 
Plan je, kao što sam kazao, u izradi. Ne samo da ćemo ga usvojiti u prvom kvartalu iduće godine formalno i dostaviti ga, kao i druge zemlje, Europskoj komisiji, nego ćemo ga raspraviti ovdje s vama u Hrvatskom saboru.
 
Podići ćemo sve naše kapacitete kako bi iskoristili sva ova europska sredstva koja su na raspolaganju.
 
Davat ćemo prednost onim gospodarskim granama i industrijama koje će nam omogućiti da gospodarstvo sutra bude razvijenije, otpornije i konkurentnije, u skladu s politikom zelene i digitalne transformacije i s povećanjem ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.
 
Prioriteti djelovanja tijekom pandemije
 
Mi ćemo u sljedećem razdoblju, poštovane zastupnice i zastupnici, raditi na tome da smanjimo broj osoba koje su u riziku od siromaštva, da stvorimo socijalnu mrežu kako ova kriza ne bi dodatno produbila socijalni jaz. Ne želimo socijalnu frakturu u hrvatskom društvu.
 
Poduzet ćemo sve mjere i pomoći ćemo u održavanju svakog radnog mjesta, likvidnosti gospodarstva i proizvodnje jer – i naši radnici i poduzeća to zaslužuju jer bez njih nema hrvatskog gospodarstva i nema oporavka.
 
U tu svrhu nastavit ćemo s politikom poreznog i administrativnog rasterećenja.
 
Osiguravat ćemo spremnost javnozdravstvenog sustava u borbi protiv pandemije. Na vrijeme osigurati i svu opremu kako bi se sačuvali ljudski životi, zdravlje građana.

Radit ćemo na dostupnosti, kvaliteti i učinkovitosti zdravstvene zaštite i modernizaciji zdravstvenoga sustava. 
 
Nastavkom odgovorne fiskalne politike, stvorit ćemo preduvjete za ispunjavanje svih obaveza države, plaćanje mirovina i naknada.
 
Voditi računa o našim umirovljenicima, obiteljima, osobama s invaliditetom omogućiti da što lakše prebrode ove krizne trenutke.
 
Posebnu pozornost posvetit ćemo našoj djeci i mladima, kojima su ove okolnosti posebno teške.
 
Školska i akademska godina počele su u posebnim uvjetima. Imali smo već situaciju prošloga polugodišta gdje smo s koncepta normalne nastave prešli, što na televizijsku nastavu, što na online nastavu.
 
Zahvaljujem svima koji su to omogućili, no svi znamo da to nije isti koncept nastave, osobito kod mladih generacija u odnosu na uobičajeni i redoviti način obrazovanja.
 
Zato moramo nastaviti stvarati kvalitetne uvjete za obrazovni sustav, jer je to ključ hrvatske budućnost.
 
Demografska revitalizacija najvažnija je zadaća
 
Mi ćemo hrvatskim građanima u post-kriznoj fazi nastojati pomoći u sljedećim područjima: uhvatiti se u koštac s pitanjem broj jedan – opstankom hrvatskoga naroda. Svi ćemo se osvijestiti kada popis stanovništva, idućeg proljeća, bude napravljen. A to je pitanje demografske revitalizacije.
 
To je kada gledamo, nakon što uđemo u fazu post-kriznog oporavka, najvažnija zadaća svih nas zajedno.
 
U tu ćemo svrhu donijet ćemo niz novih mjera koje će olakšati odluku o zasnivanju ili proširenju obitelji i koje će podizati kvalitetu života naših obitelji.
 
Radit ćemo na stvaranju preduvjeta koji će smanjiti iseljavanje, i to gospodarskom i poreznom politikom koje će poslodavcima olakšati da otvaraju nova radna mjesta i  našim sugrađanima daju adekvatne plaće.
 
Ulagat ćemo u prometnu infrastrukturu, energetsku infrastrukturu, vodno-komunalnu infrastrukturu u svim krajevima Hrvatske kako bismo išli u korak politike ravnomjernog regionalnog razvoja.
 
A to znači i modernizaciju željeznica, i cesta, i bolnica, i škola i vrtića. Ulaganja u poljoprivredu, obnovljive izvore energije i nove tehnologije
 
Da bismo povećali našu prehrambenu samodostatnost i skraćivali dobavne lance opskrbe, što se u ovoj krizi pokazalo izuzetno važnim, značajno ćemo povećati ulaganja u hrvatsku poljoprivredu i njenu modernizaciju, diversifikaciju i navodnjavanje, te u jačanje hrvatskoga sela.
 
Time ćemo poboljšati kvalitetu hrvatskih proizvoda ali i povećati naš izvoz poljoprivrednih proizvoda. Ulagati u šumarstvo, a i u ribarstvo.
 
U tome će nam, dakako, pomoći sve veća europska sredstva.

Da bismo smanjili svoju energetsku ovisnost o uvozu te štitili naš okoliš, povećat ćemo i ubrzati naša ulaganja u obnovljive izvore energije, osobito u energiju sunca i vjetra u kojima Hrvatska ima velik potencijal, ali isto tako u nove tehnologije poput vodika.
 
Time ćemo građanima i gospodarstvu osigurati dostupniju, čišću i jeftiniju energiju, uz očuvanje naših prirodnih resursa.
 
Usporedno s tim, štitit ćemo naš okoliš, a otpad sve više pretvarati u vrijedan resurs kroz povećanje odvajanja i recikliranja otpada.
 
U tu svrhu, povećat ćemo broj postrojenja za recikliranje, unaprijediti odvojeno sakupljanje i obradu biootpada, u skladu s konceptom kružnog gospodarstva i Europskim zelenim planom.
 
Jačat ćemo obrazovanje i digitalnu transformaciju gospodarstva
 
Da bismo našoj djeci i mladima pružili što bolju perspektivu, nastavit ćemo povećavati ulaganja u obrazovanje, poticati izvrsnost i darovitost, podizati čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost učenika, što su ključne vještine i kompetencije koje će im pomoći da rade visokoplaćene poslove, a da hrvatsko gospodarstvo bude konkurentnije.
 
Kao što smo jučer govorili, jačat ćemo digitalizaciju u obrazovanju, jer je ona modus budućega sustava obrazovanja na način kako vidimo globalno.

Da bismo ubrzali razvoj hrvatskoga gospodarstva pomoću novih tehnologija, povećali konkurentnost i dodanu vrijednost njegovih proizvoda, te podigli otpornost, radit ćemo na digitalnoj transformaciji gospodarstva.
 
Snažan zamah dat ćemo online trgovini, razmjeni roba i usluga elektroničkim putem, što se u ovoj krizi pokazala kao velika prednost svih onih poduzeća koja su u tome najviše odmakla.
 
To znači i brži i dostupniji Internet u svim krajevima Hrvatske.
 
Nastavak politike pomirbe i suživota, uz njegovanje kulture sjećanja
 
Poticat ćemo najuspješnije studente na područjima informatike, računarstva i robotike.
 
Želimo da ubuduće Hrvatska bude prepoznata kao zemlja inovacija, te da IT sektor bude razvijen kao strateška grana hrvatske industrije, s ciljem da njegov udjel u BDP-u premaši 10 posto.
 
Da bismo izgradili pravednije, solidarnije i uključivije društvo, osnaživat ćemo državne institucije, ponajprije djelotvornost državne i javne uprave te pravosuđa, kako bi učinkovitije odgovorili potrebama građana, pružali kvalitetnije i brže usluge te osigurali pravnu sigurnost i postupak u razumnim rokovima.
 
Nastavit ćemo promicati tolerantnije ozračje u društvu u kojemu se uvažavaju različita mišljenja. Nastaviti, kao što sam rekao u vezi ovog konkretnog slučaja, suzbijanje govora mržnje, lažnih vijesti koje potiču diskriminaciju, nesnošljivost, radikalizaciju, u konačnici, dovode do nasilja.
 
To znači nastavak politike pomirbe, suživota i njegovanja kulture sjećanja, kao i odavanje pijeteta svim žrtvama pravednog i obrambenog Domovinskog rata.
 
Jačati odnose sa susjedima i globalno najutjecajnijim zemljama

Da bismo bili što uspješni u današnjem globaliziranom svijetu, u kojemu se natječe gotovo dvjesto zemalja, jačat ćemo svoj položaj unutar Europske unije, raditi na ostvarenju dvije glavne odrednice, dva prioriteta u idućim godinama su Schengenski prostor i europodručje.
 
Nastaviti svoj intenzivniji angažman u europskoj Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, koja je praktički još jedina organizacija u koju Hrvatska ima perspektivu i potencijal ući.
 
Nastavit ćemo pomagati naše susjedne zemlje kroz politiku proširenja Europske unije.
 
Također, svjesni svih geopolitičkih nestabilnosti, jačat ćemo obrambene sposobnosti Hrvatske vojske, kao jamca sigurnosti naših građana. Biti pouzdan partner saveznicima u okviru NATO‑a.
 
Razvijat ćemo i odnose sa globalno najutjecajnijim zemljama te jačati odnose sa susjedima.

Da bismo jačali položaj hrvatskoga naroda izvan Hrvatske, bit ćemo stalna podrška hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim državama, posebno Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji su tamo jednakopravan konstitutivan narod, u ostvarivanju njihovih ustavnih prava i jačati odnose s ovom nama susjednom i prijateljskom državom čiji europski put podržavamo.
 
Jačat ćemo zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske, izgrađivati partnerski odnos za očuvanje hrvatskog identiteta mladih generacija u hrvatskom iseljeništvu i stvarati uvjete za njihov povratak u domovinu. Osobito ove nove generacije koja koristi slobodu kretanja unutar Europske unije.
 
Ovo je vrijeme požrtvovnosti i odgovornosti, zajedno ćemo uspješno prebroditi sve izazove koji su pred nama
 
Cijenjene zastupnice i zastupnici, mi smo se u proteklom mandatu suočili smo se velikim brojem kriza, pa i ovom, daleko najvećom od svih, pokazali smo da se s tim krizama znamo nositi hladne glave, čvrsto i odlučno voditi zemlju kroz turbulentna i teška vremena.
 
Donosili smo odvažne odluke, pokazali da, i komparativno s drugim zemljama, Hrvatska ima vodstvo koje donosi promišljene odluke, bez panike, koje je osiguralo potrebnu stabilnost za očuvanje i zdravstva, i radnih mjesta i funkcioniranja gospodarstva i države.
 
Mjeseci pred nama bit će teški i puni novih izazova.

Ali uvjeren sam da ćemo uspješno, zajedno prebroditi sve poteškoće, kako bi Hrvatska i u ovim zahtjevnim vremenima našla načina da se sa tim izazovima nosi bolje i od nekih drugih većih i bogatijih zemalja.
 
U tom kontekstu želim zavaliti posebno danas, ovdje u Hrvatskom saboru, svim zdravstvenim djelatnicima, koji su i danas na prvoj crti i izlažu vlastito zdravlje da bi spasili živote drugih.
 
Zahvaljujem i našim radnicima, koji svaki dan idu na posao i u teškim radnim uvjetima održavaju hrvatsko gospodarstvo.
 
Zahvaljujem i poduzetnicima, koji su također u nikad težim okolnostima primorani da se bore za očuvanje svog poslovanja i održavanje svakog radnog mjesta.
 
Ovo je vrijeme odgovornosti svakog od nas, jer bi neodgovornost bila pogubna.
 
Ovo je vrijeme požrtvovnosti svakog od nas, jer čuvajući jedni druge pridonosimo zajedničkom uspjehu.

Ovo je vrijeme solidarnosti cijele nacije, jer nam umjesto štetnih podjela treba jedinstvo.
 
Uvjeren sam da će Hrvatska i danas pokazati da ima snagu, sposobnost i ljude zahvaljujući kojima ćemo svi zajedno i ove nedaće uspješno prevladati.
 
Na nama je da iz ovih izazova izvučemo korisne pouke za budućnost, da stavimo opće dobro ispred partikularnih interesa, da iz ovog iskušenja iziđemo jači, otporniji i spremniji za izgradnju razvijenije Hrvatske.
 
To je smjer kojim ćemo u godinama koje su pred nama, i uz povjerenje hrvatskih građana, voditi zemlju samosvjesno i odlučno na dobrobit svih naših ljudi.
 
Hvala vam lijepa."

/Vlada RH/


Pisane vijesti