Ostojić: Cilj je približiti se brojci od 7 milijardi eura zarade od turizma

Veljko Ostojić, ministar turizma 30 godina karijere proveo je u turizmu, većinom u privatnom pa i u javnom sektoru. Primjer je menadžera s radnim iskustvom u svim sektorima turizma. Studirao je vanjsku trgovinu ,i čak jedno vrijeme radio kao nosač kofera u hotelu. Bivši čelnik Rivijere Poreč. Možemo ga bez pretjerivanja zvati strategom istarskog, a sada hrvatskog turizma jer sve što je poslovno „dotaknuo“ pretvorio je u uspješnu priču. Nakon više od sedam godina rada u javnom sektoru, prvo u Ministarstvu turizma, a onda na čelu tvrtke Brijuni Rivijera, 2007. se vratio u privatni sektor.

Kako iz današnje perspektive gledate na rad u javnim institucijama i tvrtkama?

S obzirom da sam radio i u javnom i u privatnom sektoru, mogu reći da oba sektora imaju svoje izazove. Trenutna pozicija omogućava mi da neke stvari koje sam predlagao i zagovarao kao privatnik, sada pokušam realizirati. Bio sam zadovoljan kada sam od ključnih ljudi u Vladi čuo da dijelimo ista razmišljanja, da imamo iste ili barem slične poglede na tih nekoliko ključnih stvari. Zapravo je jako teško usporediti rad u tvrtki i ministarstvu, jer je način funkcioniranja posve drugačiji, jer je ondje sve puno brže i učinkovitije, a ovdje je sve složenije. Moram priznati da nisam bio naviknut na toliko procedura, ali to je način funkcioniranja u državnim institucijama i Vladi. S druge strane, ovdje imaš priliku nešto promijeniti ne samo na razini jedne kompanije nego cijelog sektora, što je svakako izazov.

Može li Hrvatska uopće živjeti od turizma?

Fokusiranje isključivo na razvoj pojedine gospodarske djelatnosti rizičan je potez za gospodarstvo bilo koje zemlje. Upravo je zato u predizbornom programu aktualne Vlade RH, posebno istaknuta važnost razvoja svih sektora gospodarstva, kao i svih dijelova Hrvatske. Nije realno od turizma očekivati da bude jedini generator razvoja, ali turizam nesumnjivo ima potencijala biti jedan od pokretača razvoja. Činjenica je da sve zemlje svijeta žele turizam iz niza razloga, od „prelijevanja“ ino akumulacije, preko zapošljavanja do tzv. domaćeg izvoza, njegovih multiplikativnih učinaka na ostale gospodarske grane te stabilizatora platne bilance. Turizam u ukupnom BDP-u Hrvatske, sa svojim izravnim i posrednim učincima, sudjeluje s 14,5 do 15 posto i to je sigurno respektabilna brojka.

Kada govorimo o turizmu, uvijek zapravo govorimo o obali, a unutrašnjost ostaje potpuno neiskorištena. Što Ministarstvo poduzima da gosti posjete Slavoniju, Liku, Zagorje, Varaždin…

Kao što sam već više puta javno naglašavao, hrvatski turizam vidim kao integralni proizvod obale i kontinenta jer svaka regija ima niz turističkih potencijala. Kako bi hrvatski turizam bio još konkurentniji, potrebno je da svaki dio Hrvatske, pa tako i kontinentalni, kontinuirano jača kvalitetu turističke usluge i radi na stvaranju novih proizvoda kao motiva dolaska. Osim toga, potrebno je i dodatno pojačati promociju te iskoristiti razvojne mogućnosti koje nam trenutno nude pred-pristupni fondovi EU, a posebice kada uđemo u EU i strukturni fondovi. Činjenica je da je Hrvatska do sada bila percipirana kao odredište sunca i mora, odnosno za ljetni odmor. Jačanjem kvalitete usluge i ponude diljem cijele zemlje te razvojem selektivnih oblika turizma, Hrvatsku želimo učiniti privlačnijom destinacijom i izvan ljetnih mjeseci te za produžene vikend odmore, gdje vidim veliku priliku za turizam na kontinentu.

Do jeseni će biti izrađena i Strategija razvoja hrvatskog turizma, koja će nam dati jasne smjernice i viziju razvoja hrvatskog turizma u nadolazećim godina, pa tako i naputke za snažniji razvoj turizma na kontinentu.

Ministarstvo turizma, zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ), ove godine izdvaja ukupno 15,7 milijuna kuna sredstava za jačanje turizma u turistički nerazvijenim područjima što je, zajedno sa smanjenjem sezonalnosti, ključna tema i Operativnog marketing plana HTZ-a za 2013. godinu. Smatram kako ovi podatci govore dovoljno o našoj snažnoj usmjerenosti. No, Ministarstvo, podsjećam, nije putnička agencija da dovodi goste, već institucija koja treba omogućiti, odnosno poticati privatni sektor da to čini.

Želimo li Hrvatsku kao elitnu ili masovnu turističku destinaciju?

Mišljenja sam da hrvatski turizam treba nuditi odmor za svaki džep, kao i sadržaje za sve niše turista. Kakvi želimo biti 2025. godine? Želimo li upravljati svojom turističkom budućnošću? Te i odgovore na slična ključna pitanja našeg turizma će nam dati spomenuta Strategija razvoja hrvatskog turizma. Osobno, ne vidim u budućnosti Hrvatsku niti kao elitnu, niti kao masovnu turističku destinaciju. Vidim je kao destinaciju novih, posebnih, drugačijih doživljaja s visokom kvalitetom usluge, u koju će se gosti rado vraćati i u kojoj će doživjeti nezaboravne trenutke svog života. Takve promjene moguće je napraviti jedino sustavno i to na srednji, odnosno dugi rok i to suradnjom i razumijevanjem privatnog i javnog sektora. Želja nam je da Hrvatska prestane biti zemlja samo za veliki ljetni odmor, već želimo postati i privlačna vikend destinacija. S obzirom da smo najbliže toplo more našim emitivnim tržištima, trebamo iskoristiti tu činjenicu u pred i post sezoni. S druge strane, izuzetno je važno kontinuirano stvarati selektivne oblike turizma, kao što su to golf, bike, adventure, izletnički, zdravstveni, gourmet i sl., odnosno nove motive dolaska za nišu turista koja do sada nije dolazila u Hrvatsku. Turistima je važno ponuditi nove sadržaje i nove priče te se na taj način preobraziti u destinaciju doživljaja, što je budućnost razvoja turizma.

Kakvu turističku sezonu očekujete? Brojke za prvih šest mjeseci rast prihoda od gotovo pet posto najpozitivnija su vijest u posljednjih 6 mjeseci nove vlade.

Podaci o prihodima, baš kao i rezultati turističkog prometa za prvih šest mjeseci 2012. godine, daju nam razloge za nastavak optimističnog gledanja na ovu sezonu. Najavljivali smo dobru sezonu jer je vrlo pomno planirana i pripremana u suradnji javnog i privatnog sektora te nam je veliko zadovoljstvo što se realizira prema planovima. No, nalazimo se tek na polovici godine koju treba odraditi koncentrirano do posljednjeg dana. Prilikom definiranja ciljeva za 2012. godinu opredijelili smo se za ponavljanje fizičkih rezultata iz 2011., uz ostvarenje nešto boljih financijskih rezultata. Cilj je, naime, približiti se brojci od 7 milijardi eura ukupnih inozemnih primitaka od turizma.

No, i dalje nema hrvatskih turista?

Moramo biti svjesni činjenice da na turistički promet utječe gospodarska situacija, odnosno standard građana. Opća gospodarska situacija uzrokovat će veći ili manji promet i domaćih turista, baš kao i svugdje drugdje na svijetu. Osim toga, ne treba zaboraviti ni činjenicu da Hrvati imaju velik broj kuća za odmor te da svoja ljetovanja provode u njima.

Strani ulagači i dalje su opterećeni velikim nametima i sporom birokracijom. Osobno vjerujem u budućnost hrvatskog turizma, ali voljela bih čuti da je rok povrata ulaganja u turizam puno kraći.

Poticanje investicija u turističkom sektoru jedan od naših prioritetnih ciljeva za jačanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma. Ministarstvo turizma nizom poduzetih mjera i aktivnosti nastoji potencijalnim ulagačima u hrvatski turizam pojednostaviti poslovanje u Hrvatskoj kako im nepotrebna administracija više ne bi bila teret. Stoga, u suradnji s ostalim ministarstvima, radimo na izmjeni zakonske regulative, kojoj je cilj investitorima osigurati uvjete za kvalitetnije poslovanje u Hrvatskoj.

Kako bi dodatno potaknulo investitore, Ministarstvo je dogovorilo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) nove uvjete kreditiranja za turizam, kako bi se olakšao pristup izvorima financiranja. Tako su dogovorene niže kamatne stope od 1, 3 i 5 posto, ovisno o kategorijama, koje su izuzetno atraktivne kako za potencijalne ulagače u primorski, tako i u kontinentalni dio Hrvatske. HBOR je već odobrio kredite ukupne vrijednosti od 450 milijuna, a zahtjevi za još 950 milijuna kuna nalaze se u sustavu obrade.

Osim toga, ova je Vlada osnovala Agenciju za investicije i konkurentnost koja će dati potrebnu podršku investicijskim projektima neovisno radi li se o domaćim ili stranim investicijama, a u tijeku je i priprema Zakona o poticanju investicija. Moram podsjetiti i da je Ministarstvo pripremilo Katalog investicija, objavljen na našim web stranicama, koji sadrži informacije o tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, a koje su spremne za privatizaciju.

Kakve su reakcije na Zakon o turističkom zemljištu?

Izmjena Zakona o turističkom zemljištu jedna je od prioritetnih mjera koje smo zacrtali budući da je taj zakon nepotrebno zakomplicirao rješavanje statusa turističkog zemljišta u kampovima. Uvjeren sam da će izmjena tog zakona omogućiti novi investicijski ciklus u segmentu kampinga, što će utjecati na povećanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma. Intenzivno radimo na izmjeni tog zakona i cilj nam je dovršiti taj posao do kraja godine.

Nedavno ste u jednom intervjuu najavili da će se privatni turistički smještaj u svojoj aktualnoj formi na Jadranu u bliskoj budućnosti preobraziti.

Privatni iznajmljivači predstavljaju jedan od najvećih izazova hrvatskog turizma i kvaliteta njihovih kapaciteta mora se podići. Mišljenja sam da bi se, u određenom dijelu, ovaj oblik smještaja trebao preobraziti u privatne obiteljske hotele i pansione te brendirati. Naime, ovaj oblik smještajnih kapaciteta gostima nudi jedan sasvim drugačiji doživljaj i emocije. No, treba pričekati jesen, kada će nam konkretne odgovore o njegovom budućem razvoju dati Strategija razvoja hrvatskog turizma. Zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom radimo na osnivanju krovne udruge privatnih iznajmljivača kako bi se stvorili preduvjeti za kvalitetniju suradnju između ministarstva i predstavnika privatnih iznajmljivača.

Kako ste konkretno ove godine pomogli “malim iznajmljivačima”, a kako planirate ubuduće?

Jedan od najvažnijih ciljeva kojeg smo uspjeli realizirati ove godine je izmjena Zakona o PDV-u, kojom se propisuje i povećanje ‘praga’ za obavezan ulazak u sustav PDV-a s dosadašnjih 85 tisuća kuna na 230 tisuća kuna. Time će se, slažu se svi, značajno smanjiti “siva zona“ u kojoj je velik dio malih poduzetnika radio, a nije prijavljivao promet kako ne bi “probili“ limit od zadanih 85 tisuća kuna preko kojega su onda postajali porezni obveznici sa značajno većim fiskalnim obvezama. Siguran sam da će ova veća fleksibilnost u pragu za PDV omogućiti investicije, podizanje kvalitete i povećanje kapaciteta.

Novost je i povećanje smještajnog kapaciteta u kojem se mogu pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Tako privatni iznajmljivači u svojim apartmanima i kućama za odmor mogu, umjesto ranije do osam, sada imati do 10 soba te umjesto 16 do 20 kreveta, dok je u kampovima broj smještajnih jedinica povećan sa sedam na deset, odnosno s 25 na 30 gostiju istodobno. Osim toga, Ministarstvo turizma ove godine putem sveukupno osam javnih natječaja dodjeljuje bespovratna sredstva u iznosu od 32 milijuna kuna na koje se i mali iznajmljivači također mogu javiti. Intenzivno surađujemo i s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, nadležnim županijskim uredima državne uprave te jedinicama lokalne i područne samouprave, kako bismo ubrzali postupak izdavanja rješenja za legalizaciju objekata, a čime bismo olakšali i pojednostavili poslovanje privatnim iznajmljivačima i ugostiteljima. Cilj nam je omogućiti stavljanje takvih objekata u funkciju turizma još ove turističke godine.

Kakva je situacija s radnom snagom u turizmu? U javnosti se često može čuti da nekvalificirana radna snaga uništava hrvatski turizam te da je dosta skupa.

Mogu reći da je edukacija jedno od područja na kojeg ćemo usmjeriti dodatne napore budući da je ona – bilo da je riječ o formalnoj ili neformalnoj – jedan od ključeva uspjeha hrvatskog turizma. Što se tiče formalnog obrazovanja, već pripremamo materijal koji će napraviti presjek obrazovnog sustava u turizmu Hrvatske, a dodatne razgovore ćemo imati i s obrazovnim institucijama, s ciljem mijenjanja i unapređenja obrazovnih programa. Također namjeravamo dovoditi najistaknutije stručnjake, prije svega s područja Mediterana, koji bi putem tečajeva i drugih oblika neformalne edukacije, utjecali na stjecanje novih znanja i vještina naših kadrova u turizmu, ali i na povećanje razine turističke usluge.

Broj zaposlenih u turističkom sektoru kontinuirano raste, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od siječnja do svibnja ove godine broj novozaposlenih u turističkim djelatnostima činio je udio od čak 61,2 posto od ukupno novozaposlenih, što je ujedno rast od 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U isto je vrijeme broj zaposlenih sezonaca u turizmu iznosio 6,7 tisuća, što čini udio od čak 66 posto ukupno zaposlenih sezonaca. Ove brojke dokazuju kako je i u ovim izazovnim vremenima turizam ne samo pokretač gospodarstva, već i generator ukupnog zapošljavanja.

Kako gledate na problematiku golf igrališta, odnosno odredbi koje proizlaze iz aktualnog Zakona o golfu? Jesu li ta gradilišta nužna za razvoj turizma visoke kategorije?

Golf je potreban hrvatskom turizmu i čini važan dio turističke ponude. U odnosu na druge sadržaje ponude, igra važnu ulogu u produženju sezone, odnosno iskorištenju kapaciteta i promjeni strukture gostiju u korist onih veće kupovne moći. Mišljenja sam da hrvatskom turizmu treba hitna realizacija najmanje dvadesetak terena, a da bi se to dogodilo, potrebno je napraviti izmjenu zakonodavnog okvira s naglaskom na Zakon o gradnji, u kojem je sam golf teren nepotrebno definiran kao građevinsko zemljište. Zajedno s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, radimo na spomenutim izmjenama, kako bi se već ove jeseni omogućila jednostavnija realizacija projekata i krenula izgradnja nekoliko prvih igrališta, uz svu dužnu pažnju prema zaštiti okoliša.

Ministarstvo turizma se, podsjećam, kontinuirano zalagalo da se, temeljem sektorske studije, donese program izgradnje golf igrališta koji bi predvidio da se u prvih deset godina izgradi od 15 do 20 igrališta na obali te njih pet na kontinentu. Međutim, prevladalo je mišljenje da njihovu izgradnju treba pokrenuti kroz sustav prostornog planiranja, koji predviđa da svaka jedinica lokalne samouprave može pokrenuti inicijativu planiranja golf igrališta na svom području. (Mirjana Fijolić, profitiraj.hr, 31. 7. 2012.)

Pisane vijesti