​Održan kongres zdravstvenog turizma

U Zagrebu je 4. srpnja 2017. u Preporodnoj dvorani HAZU, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Lux promocije, pod pokroviteljstvima predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba održan kongres zdravstvenog turizma. Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU pozdravnim govorom naznačio je ugled HAZU u svijetu, povijest Preporodne dvorane i raskošne palače Narodnog doma, jedne od najstarijih u Zagrebu, u kojoj se održava ovaj skup te zdravstvene djelatnike Hrvatske kao cijenjene stručnjake u svijetu. Kazao je da korijeni zdravstvenog turizma u Hrvatskoj sežu još u antička vremena kada se otvaraju prve toplice, no područje zdravstvenog turizma još uvijek nije dobro pravno riješeno ni artikulirano. „Iako zdravstveni turizam zvuči marketinški i tržišno, zdravstvo je uvijek bilo socijalna kategorija i nikad ne smije biti u potpunosti prepušteno tržištu jer se radi o društvenoj i civilizacijskoj tekovini“, dodao je akademik Kusić.

Ispred Ureda Predsjednice RH okupljene društvene uglednike pozdravio je osobni izaslanik dr. sc. Tomislav Madžar. Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora, dr. sc. Ines Strenja-Linić kazala je da mnoge zdravstvene ustanove nailaze na brojne probleme kada nastoje neke usluge ponuditi tržištu, zbog čega je područje zdravstvenog turizma nužno zakonski urediti u suradnji dva resorna ministarstva.

Ispred Ministarstva turizma kongresu je nazočila pomoćnica ministra, Olivera Shejbal. U pozdravnom govoru ukazala je na porast dolazaka turista u Hrvatsku na odmor, kazala je da je Hrvatska postala hit tržište za turiste iz cijelog svijeta, a da je zdravstveni turizam jedan od najbrže rastućih turističkih sektora te se očekuje da će on u budućnosti biti jedan od glavnih motiva putovanja. Spomenula je važnost uključivanja članova HAZU, posebno medicinskog razreda i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Odbora za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu u razvoj zdravstvenog turizma u budućnosti.

Spomenula je i mogućnost  produžetka turističke sezone putem zdravstvenog turizma i razvoj gospodarstva, posebno na otocima i na kontinentu uz suradnju s npr. malim obiteljskim hotelima i već postojećim medicinskim i lječilišnim ustanovama.

Iz Ministarstva zdravstva, okupljene je pozdravio pomoćnik ministra, dr. sc. Denis Kovačić te najavio da će krajem ove godine biti donesen novi Zakon o zdravstvenoj skrbi u kojem će posebno poglavlje biti posvećeno lječilištima i toplicama kako bi se reguliralo ono što je u području zdravstvenog turizma sada u "sivoj zoni". Najavio je i mogućnost donošenja posebnog Zakona o zdravstvenom turizmu.

Među zaključcima kongresa istaknuto je kako bi se zdravstveni turizam mogao uspješno razvijati i generirati željene učinke te da je nužna uspostava otvorene suradnje između svih dionika na tom tržištu:

1. Po uzoru na već etablirane klastere zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, važnim se smatra proširiti postojeća znanja i iskustva i na ostale hrvatske regije zainteresirane za razvoj zdravstvenog turizma, a u cilju diversifikacije ponude specijaliziranih turističkih proizvoda temeljenih na očuvanju i unaprjeđenju zdravlja.
2. Javni sektor ima odlučujuću ulogu u poticanju snažnijeg razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj prvenstveno zbog daljnjeg oblikovanja pravne regulative i optimizacije korištenja resursa javnog zdravstvenog sustava.
3. U oblikovanju pravne regulative u području zdravstvenog turizma, preporuča se revizija postojećih i donošenje novih zakona i podzakonskih akata koji će poticajno djelovati na ulaganja u zdravstvenu i turističku infrastrukturu, ali i jasno razlučiti uvjete za pružanje medicinskih i pripadajućih turističkih usluga u zdravstvenim odnosno turističkim objektima.
4. U nastojanjima da se komercijaliziraju slobodni kapaciteti javnog zdravstvenog sustava, važno je bezuvjetno zaštititi javni interes građana Republike Hrvatske u smislu prava na pravodobnu i cjelovitu zdravstvenu zaštitu.
5. Zdravstveni turizam je potrebno razvijati po principu integralnog sustava, što podrazumijeva razvoj svih njegovih segmenata: lječilišnog, termalnog, wellness i medicinskog turizma, a sve u cilju postizanja konkurentnosti na tržištu koja se temelji na medicinskoj vjerodostojnosti i dugogodišnjoj turističkoj tradiciji.
6. Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj na raspolaganju su brojni i izuzetno vrijedni prirodni, ali i društveni činitelji razvoja koje je potrebno pažljivo implementirati u suvremeno oblikovane zdravstvene turističke proizvode.
7. U oblikovanje i promociju zdravstvene turističke ponude važno je podjednako uključiti i kurativne i preventivne zdravstvene programe.
8. Javni sektor bi trebao donijeti Program implementacije zdravstveno-preventivnih programa u javnim poduzećima i ustanovama u cilju popularizacije zdravstvene preventive i sportske rekreacije kod svih zaposlenih u javnom sektoru.
9. Po uzoru na druge specifične oblike turizma prepoznate kao strateški važne razvojne ciljeve, poželjno je donijeti nacionalnu Strategiju razvoja zdravstvenog turizma u kojoj će podjednako biti zastupljena sva četiri segmenta zdravstvenog turizma.
10. U cilju postizanja održivosti javnog zdravstvenog sustava, posebnu pozornost treba pridati boljoj kontroli troškova, optimalnom korištenju resursa i unaprjeđenju uvjeta rada medicinskog osoblja, osobito liječnika.

Zbog renomiranih imena predavača i za razvoj gospodarstva značajnih tema, Kongres prati i Zbornik radova. Izdanje se očekuje na jesen, urednici su akademik Zvonko Kusić i dr. sc. Oliver Kesar, izjavila je organizatorica Kongresa zdravstvenog turizma i izdavač Zbornika radova, Sunčana Matić iz Lux promocije. Na kongresu je i ekskluzivno najavljeno formiranje Klastera zdravstvenog turizma Krapinsko zagorske županije.

Pisane vijesti