Na AHF-u najavljene nove investicije u turizmu, ali se traži poticajnije okruženje

Slika /arhiva/100216_AHD_1.jpg

Investicijski fond NCH Capital razmatra ulaganje od oko 100 milijuna eura u mješoviti resort na Srđu iznad Dubrovnika, turska Dogus grupa planira investicije od dodatnih oko 100 milijuna eura u Hrvatsku, rovinjska Adris grupa želi ulagati u hotel Park u Rovinju i u središtu Zagreba, neke su od važnijih najava investicija s regionalnog 4. Adria Hotel Foruma (AHF). AHF, koji se održava u srijedu i četvrtak, okupio je oko 300 domaćih i stranih sudionika. većinom hotelijera, investicijskih fondova, bankara i drugih, a njegova organizatorica Marina Franolić naglasila je da su investicije u turizam i hotelijerstvo i u Hrvatskoj i u regiji južne Europe u uzlaznom trendu. No, "kapital ne ide tamo gdje su jake emocije i (samo)prirodne ljepote nego gdje će imati svrhu i brzi povrat, za što je u Hrvatskoj nešto duži rok nego primjerice u Crnoj Gori", poručila je. Hotelijeri i predstavnici fondova koji su najavili investicije, bilo da ih tek planiraju ili čekaju da krenu, s AHF-a su poručili da žele poticajnije okruženje u Hrvatskoj, koja za njih nesumnjivo ima veliki potencijal.

Investicijski fond NCH Capital razmatra ulaganje od oko 100 milijuna eura u mješoviti resort na Srđu iznad Dubrovnika, turska Dogus grupa planira investicije od dodatnih oko 100 milijuna eura u Hrvatsku, rovinjska Adris grupa želi ulagati u hotel Park u Rovinju i u središtu Zagreba, neke su od važnijih najava investicija s regionalnog 4. Adria Hotel Foruma (AHF).

AHF, koji se održava u srijedu i četvrtak, okupio je oko 300 domaćih i stranih sudionika. većinom hotelijera, investicijskih fondova, bankara i drugih, a njegova organizatorica Marina Franolić naglasila je da su investicije u turizam i hotelijerstvo i u Hrvatskoj i u regiji južne Europe u uzlaznom trendu. No, "kapital ne ide tamo gdje su jake emocije i (samo)prirodne ljepote nego gdje će imati svrhu i brzi povrat, za što je u Hrvatskoj nešto duži rok nego primjerice u Crnoj Gori", poručila je.

Hotelijeri i predstavnici fondova koji su najavili investicije, bilo da ih tek planiraju ili čekaju da krenu, s AHF-a su poručili da žele poticajnije okruženje u Hrvatskoj, koja za njih nesumnjivo ima veliki potencijal. 

Na panelu investitora, Andreas Santis iz fonda NCH Capital, Burak Baykan iz turske Dogus grupe, Enes Kazazić iz fonda South European Investment te Tomislav Popović iz Maistre i Adris grupe složili su se da očekuju od nove hrvatske vlade da poboljša investicijsku klimu i uredi zakonske okvire. Popović kaže kako bi "sasvim dovoljno bilo da ova vlada riješi problematiku turističkog zemljišta".

"Maistra i njena matična Adris grupa sad se fokusiraju na investicije u luksuzne objekte u Istri, očekujemo da na jesen krene reizgradnja Hotela Park u Rovinju, a uskoro bi mogli početi i s jednim hotelskim projektom u središtu Zagreba. Zanimaju nas i Split i Dubrovnik, ali to su dugoročne želje. Vjerujemo da će se rast u hrvatskom turizmu nastaviti, a iako je povrat ulaganja u luksuzne objekte duži i rizičniji, stabilan je i to se isplati", poručio je Popović.

Burak iz Dogus grupe također smatra da se u Hrvatskoj isplati ulagati te trenutnu razinu svojih ulaganja od 200 milijuna eura planiraju povećati na 300 milijuna eura i to većinom u luksuznije hotele i marine jer su, kako je kazao uvidjeli da to nedostaje hrvatskoj ponudi.

Santis iz NCH Capitala priliku vidi u tzv. mix resortima koji kombiniraju hotele i apartmane za prodaju i/ili najam, što bi željeli raditi na padinama Srđa iznad Dubrovnika (lokacija Bosanka, nevezano za projekt 'golfa na Srđu'). No, to za sada još čeka i ne zna kada bi mogli krenuti, ali se nada da će se s lokalnim partnerima uspjeti dogovoriti. "U Hrvatskoj postoji puno dozvola koje treba dobiti i sve ide jako sporo, toga nema baš drugdje i to morate mijenjati, kao i postupke oporezivanja jer investitore to jako iscrpljuje i treba im puno više od poruke da želite investicije", poručio je Santis.

Uskoro potpisivanje ugovora za Kupare

Na panelu ministara, hrvatski ministar turizma Anton Kliman kazao je kako vjeruje da su investitori u hrvatskom turizmu ipak koliko-toliko zadovoljni povratom, jer u suprotnom se ne bi ove godine ulagalo 40 posto više nego lani ili više od 670 milijuna eura.

Investicije u turizam jedan su od najvažnijih čimbenika razvoja hrvatskog gospodarstva, ali se u tom smislu može puno više postići kroz stvaranje novih uvjeta poslovanja, ubrzanjem administrativnih procesa i drugim, istaknuo je.

Kliman je najavio kako će se uskoro potpisati ugovor s investitorom za realizaciju kompleksa Kupari, čime će te zahtjevna investicija i službeno krenuti. To je, kaže, dobar smjer kojim treba ići u stavljanju državne imovine u turističku funkciju, što je smjer i za projekt Muzil za koji ovih dana završava rok za predaju neobvezujućih ponuda.

"Vjerujem kako ćemo se ove godine još više približiti ulagačima jer Hrvatska nije preinvestirana, a ma kako željeli što prije dovršiti privatizaciju državnih turističkih tvrtki nećemo ih, kao ni ostalu državnu imovinu, prodavati ' budzašto', nego ćemo nastojati da procedure u tom procesu budu manje rigorozne nego do sada i da se odluke donose brže", naglasio je Kliman, dodajući da se uskoro očekuje i formiranje povjerenstva koje će se time baviti.

Vjeruje i kako ima prostora za smanjenje stope PDV-a za usluge smještaja, hrane i pića sa sadašnjih 13 na 10 posto, iako zna, napomnje, da hrvatski konkurenti imaju i niže stope. "Inzistiramo na ozbiljnom razgovoru oko stope PDV-a s ministrom financija Marićem, da se stopa spusti čim je prije moguće, jer s ovom kočimo investitore i moramo povećati konkurentnost turizma", naglasio je Kliman.

Govoreći o investicijama od više od 1,5 milijardi eura u turizmu u Crnoj Gori, ministar razvoja i turizma te zemlje Branimir Gvozdenović više je puta naglasio da je sve to rezultat pozitivnog zaokreta u investicijskoj klimi u toj zemlji. Tomu, dodaje, pridonose i stopa PDV-a od 7 posto, smanjenje raznih naknada za hotelijere i drugi poticajni mehanizmi za investitore koji im dolaze iz cijelog svijeta razvijajući sve više projekte visoko kvalitetne ponude.

"Zaustavili smo apartmanizaciju i betonizaciju, sada radimo na sve više dugoročnih i visoko vrijednih projekata koji uvažavaju okoliš i održiv razvoj te trebaju crnogorskoj ekonomiji i stanovništvu donijeti dodanu vrijednost", rekao je Gvozdenović.

Generalna direktorica slovenskog Direktorata za turizem in internacionalizacijo Eva Štravs Podlogar izdvojila je faktor sigurnosti u zemljama regije, što bi, kako očekuju, i Sloveniji i Hrvatskoj i Crnoj Gori ove godine mogao donijeti nešto više turista, pogotovo onih koji zbog geopolitičke situacije neće rado u Tursku, Egipat, Tunis, a moguće ni u Grčku.

(Hina)



Pisane vijesti