Muze.hr i kulturni turizam: Baština kao turistička atrakcija

Slika /arhiva/011_DLRA.jpg

Rovinj i Ogulin, malena su mjesta i vrlo često imaju problema kako bi se poneka vijest o njima probila unutar domaćeg prostora, ali ovaj put građani jednog i drugog mjesta s tim nisu imali muke. Vijest o njima letjet će ne samo do Zagreba, nego i znatno šire - oko planeta i priskrbiti im posjete brojnih turista. Riječ je o tome da dva gradska projekta koji u sebi spajaju lokalno i globalno, kolektivno i individualno, tradicijsko i suvremeno u 2016. godini konkuriraju za najveća svjetska priznanja izvrsnosti. Rovinjski Ekomuzej batana i njegov epicentar interpretacije Kuća o batani ili Casa della batana u slijedećoj godini konkurira za upis na UNECSO-vu listu najboljih praksi u području očuvanja nematerijalne baštine svijeta. Ogulinska Ivanina Kuća bajke utemeljena na činjenici da je glasovita književnica Ivana Brlić Mažuranić - Ogulinka, sljedeće godine konkurira za nagradu europskog muzejskog foruma, EMYA, prestižno priznanje kolokvijalno nazvano muzeološkim Oscarom.

Ono što povezuje Rovinj i Ogulin su Muze/Muses, vodeća tvrtka za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, a njih već deset godina vodi Dragana Lucija Ratković Aydemir. Kao utemeljiteljica i spiritus movens Muza, ona je prva u Hrvatskoj iznjedrila prezentaciju i interpretaciju baštine na način da postanu prvorazredna turistička atrakcija. Svjedoče to podaci vezani uz posjet Kući o batani i Ivaninoj kući bajke, ali to nisu jedini Draganini projekti. Osim najslavnijih primjera svjedoče o tome i brojni već ostvareni projekti kao i oni u nastajanju: ekomuzej čipkarstva u Lepoglavi, spomen-kuća A. G. Matoša u Tovarniku, ekomuzej Tar-Vabriga s Kućom maslinovog ulja u Istri, Ekomuzej Komiža sa stalnom izložbom Terra Marique u komiškoj Komuni, ekomuzej Rakovica s interpretacijskim planom za razvoj destinacije plitvičke doline, Centar za posjetitelje Čudesna zemlja Picoka u Đurđevcu i mnogi drugi. Poruka svih je: identitet je sam po sebi turistička atrakcija, naravno, ako je pomno odabran i ispričan u skladu s najvišim standardima suvremenih kreativnih industrija. A upravo u tom smjeru Muze vode projekte, okupljajući oko sebe velik broj sjajnih i kreativnih suradnika.

„Priča o identitetu i baštini koja ga tvori može imati najrazličitije oblike. Kao u slučaju Rovinja, on može inicijalno biti materijalan, u Ogulinu je pak nematerijalan jer je riječ o bajci kao književnoj vrsti, iako bih rekla da je u oba slučaja riječ o nematerijalnom aspektu baštine. Identitet je prije svega stvar duha, a materijalno se može prepoznati i kao neka vrst metafore tog duševnog stanja“, priča Dragana. Svaki je pristup baštini na svoj način poseban, a svakom prethodi izučavanje same teme, njezino interpretacijsko i prezentacijsko promišljanje, a potom posao dobiva novi zamah. Riječ je o nekoj vrsti sinergijskog prožimanja rada etnologa, arhitekata, biologa, povjesničara, dizajnera, multimedijalaca, fotografa, glazbenika, gastronoma, marketinških znalaca. Vrhunska  produkcija, međutim, još nije jamstvo da će projekt polučiti važan turistički učinak, primjerice da će Kuća o batani postati jednim od glavnih gradskih okupljališta ili da će Ivanina kuća bajke u Ogulin privući tisuće turista o kojima se prije tek moglo maštati.

„Ono što je važno jest to da, kad je izložba postavljena, kad se presiječe vrpca i vrata nekog centra ili muzeja budu otvorena za javnost, igra zapravo tek počinje. Prije svega ona i jest zamišljena da baština s posjetiteljima bude u stalnoj interakciji i komunikaciji. To se ne iscrpljuje samo time da, primjerice, u Kući o batani možete dodirnuti veslo ili ribarske i kalafatske alate, nego u činjenici da sam projekt daje snažnu energiju za umrežavanje. Naše atrakcije zapravo su dodatne platforme za nove kulturne i turističke komunikacije“, kaže Dragana. 

Prema njenim riječima opasnost, koja se dade uočiti, je ono što bi se moglo nazvati instant atrakcijama. Kad je prezentacija baštine prepoznata kao trend i kad se vidjelo da su za nju dostupna sredstva iz EU fondova neki centri za prezentaciju i interpretaciju baštine počeli su se svoditi  na puku zabavu u kojima je baština kao temeljna vrijednost upakirana tek kao izlika za površnost.

„Ne bih sad navodila primjere, ali činjenica je da takvi centri prije svega ne prolaze kod lokalnog stanovništva (jer oni prvi prepoznaju njihovu lažnost), ali ne prolaze ni kod turista koji razlikuju 'holivudsku' priču od autentične, one koja nudi sadržaj u novim medijima, ali ga ne trivijalizira“, ističe Dragana, dodajući kako i vrhunski osmišljeni i izvedeni centri postaju top projekti samo u trenutku kad su umreženi ne samo unutar županije i Hrvatske, nego kad svojom stalnom djelatnošću budu upisani u svjetsku kartu takvih institucija, a upravo to se dogodilo Kući o batani i Ivaninoj kući bajke.

Nije samo kulturna baština ono što okupira Draganine interese. Upravo u ovom mjesecu Muze, zajedno s kreativnim suradnicima dizajnerima iz studija Revolucija, Clinica, Šesnić&Turković i Igor Pauška, završavaju ambiciozan projekt osmišljavanja identiteta i prezentacije hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode pod nazivom „Interpretacija i komunikacija prirode u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000“, ekološkoj mreži sastavljenoj od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.

„Nacionalni parkovi i parkovi prirode nisu zamišljeni kao ograđene oaze u kojima iz zagađenog svijeta dolazimo vidjeti posljednje ostatke prirode nego bi trebali funkcionirati tako da mijenjaju svijest, ali i zajednicu u kojoj se nalaze, jer joj kao samoodrživi pružaju mogućnost razvoja. Kako to na kopnu izgleda, pokazuje naš ostvareni projekt Prijemni centar Mali Sakadaš u Kopačkom ritu koji u interpretacijskom centru za prirodu nudi niz interaktivnih izložaka“, kaže Dragana, dodajući kako će ovoga ljeta na svoje doći i moreljupci.

Muze su u kornatskom portu Vrulje osmislile posebnu atrakciju, imenom Kuća okrunjenog mora. Kad otvori vrata posjetiteljima, nema sumnje da će vrlo brzo naći posebno mjesto kako u turističkim statistikama tako i na listi svjetskih atrakcija posvećenih životu na otoku, fenomenima tradicionalne lokalne zajednice i suglasja čovjeka i prirode. (tekst: Josip Antić; fotografije: Damir FabijanićMuze/Muses)



Pisane vijesti