- Objavljeno: 01.06.2012.
Ministar Ostojić: Svaki turist je dobrodošao u Hrvatsku
Ministar turizma Republike Hrvatske ističe kako je svaki gost dobro došao u Hrvatsku i kako su negativni komentari koji su se prošle godine mogli čuti na račun gostiju iz Bosne i Hercegovine samo stavovi pojedinaca. On u intervjuu za Dnevni list govori o razvoju turizma Hrvatske, suradnji s Bosnom i Hercegovinom, mogućim zajedničkim projektima. Ističe kako će ulaskom u EU prepoznatljivost Hrvatske još više doći do izražaja u cijelom svijetu.
Turizam je najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj, a posljednjih godina zabilježen je porast broja gostiju. Ide li hrvatski turizam pravim putem, i koje su najvažnije promjene na kojima ćete inzistirati?
Udio prihoda od putovanja u BDP-u Hrvatske iznosi 14,5 posto, što je objektivan pokazatelj da je turizam u našoj zemlji zaista jedna od važnijih gospodarskih djelatnosti.
Kako bismo dodatno ojačali konkurentnost hrvatskog turizma, za iduće četiri godine postavili smo nekoliko prioritetnih ciljeva - smanjenje PDV-a u turizmu, izrada strategije razvoja hrvatskog turizma, poticaj investicija, privatizacija turističkih tvrtki u državnom vlasništvu, izmjena zakonske regulative s naglaskom na Zakon o turističkom zemljištu, reforma turističkih zajednica te unapređenje sustava edukacije.
Mjera za koju sam se zalagao od prvog dana mandata, a riječ je o smanjenju PDV-a u turizmu, na snagu će stupiti 1. siječnja 2013. godine, zbog čega sam izuzetno zadovoljan. Jedan od prioriteta bit će nam, kao što sam i spomenuo, daljnja privatizacija preostalih 13 tvrtki u državnom vlasništvu. U tu svrhu, Ministarstvo turizma je pripremilo Katalog investicija koji sadrži ključne informacije tog turističkog portfelja. Osim toga, od Istre do Dubrovnika postoji veliki broj bivših vojarni i druge vojne imovine koji do sada nisu bili iskorišteni ni u poduzetničke ni u turističke svrhe. Mišljenja smo da bi te objekte trebalo staviti u funkciju razvoja i novog zapošljavanja, odnosno pretvoriti ih u kvalitetne turističke kapacitete. Uz spomenuto, potrebno je dodatno restrukturirati i profesionalizirati sustav HTZ-a, lokalnu razinu zadužiti za stvaranje novih proizvoda kao motiva dolaska, dok promocija treba ići na regionalnu i nacionalnu razinu.
Da bismo uspjeli provesti sve planirane mjere, moramo definirati dugoročne vizije i ciljeve turizma. Upravo zato je važno ubrzano donošenje strategije razvoja hrvatskog turizma, dokumenta koji će definirati daljnje smjernice razvoja hrvatskog turizma, odnosno omogućiti sustavan pristup i jasne smjernice za upravljanje turizmom i povlačenje sredstava iz EU fondova, nakon što Hrvatska postane punopravna članica Unije. Javnosti je već bilo predstavljeno prvih pet napravljenih izvješća, a do jeseni bi trebao biti završen i čitav dokument.
Koliko će ulazak u Europsku uniju značiti za hrvatski turizam, te hoće li biti i nekih negativnih posljedica?
Ulazak u Europsku uniju veliki je korak i za Hrvatsku i za hrvatski turizam, a pristupanje svih novih članica Uniji do sada je predstavljalo novi poticaj razvoju turizma tih zemalja. S obzirom na činjenicu da strani turisti čine gotovo 90 posto hrvatskog turističkog pro-meta, s time da su najbrojniji gosti iz zemalja Europske unije, Hrvatska je u turističkom smislu već odavno ušla u EU. Ipak, formalnim ulaskom u EU, prepoznatljivost Hrvatske i hrvatskog turističkog proizvoda još više će doći do izražaja u cijelom svijetu. Osim toga, turistička ponuda Hrvatske doživljavat će se na tržištu od pola milijardi stanovnika koji će u Hrvatsku moći putovati bez ikakvih formalnosti, dakle “europskim turistima” postat ćemo domaće i pristupačnije tržište. Dakle, pristupanje Europskoj zajednici omogućit će lakše kretanje ljudi, kapitala i usluga, što je jedan od temeljnih načela Europske unije, a provedeno usklađivanje zakonodavnih okvira s pravnom stečevinom EU-a dat će poticaj investitorima i stvoriti kvalitetniju klimu za ulaganja u turizam. Kad postanemo punopravna članica Europske unije, omogućit će nam se i prilika za veće marketinške aktivnosti, ali i prilika za korištenje strukturnih fondova za razvoj turizma, i to za one oblike i u onim područjima koji još nisu dovoljno razvijeni. Na taj će način biti omogućeno podizanje kvalitete usluge i ponude u svim segmentima i dijelovima naše zemlje, što će rezultirati jačanjem konkurentnosti hrvatskog turizma na svjetskom tržištu.
Sve u svemu, uvjeren sam kako će ulazak Hrvatske u Europsku uniju na turizam naše zemlje imati mnogo pozitivnih učinaka.
Kako biste ocijenili dosadašnju suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine u oblasti turizma? Koliko ima mjesta za napredak i u kojim područjima?
Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina su susjedne i prijateljske zemlje, i kao što je već nebrojeno puta potvrđeno, turisti iz BiH doživljavaju Hrvatsku kao svoje prvo i glavno odredište, a tome svakako doprinosi i činjenica da veliki broj građana BiH u Hrvatskoj ima kuće za odmor. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, turisti iz BiH ostvarili su prošle godine 3 posto više dolazaka i 1,3 posto više noćenja nego 2010., a nadam se da će se pozitivan trend turističkog prometa iz BiH nastaviti i idućih godina. Istovremeno, i hrvatski građani često BiH biraju kao odredište turističkog posjeta, bilo da se radi o zimskom i planinskom turizmu ili o nekim drugim motivima i sadržajima.
Mogućnosti za daljnji napredak, naravno, postoje i to u već navedenom smjeru, a budući da smo susjedne zemlje, ulaskom Hrvatske u Uniju, otvorit će se i cijeli niz mogućnosti za financiranje nekih naših budućih zajedničkih projekata.
Sam premijer Zoran Milanović, kao jednu od točaka Plana 21, u predizbornoj kampanji spominjao je proširenje suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine kada je u pitanju turizam. O čemu se konkretno radi i jeste li već o tome razgovarali sa bh. stranom?
Riječ je o jednom od prijedloga hrvatske Vlade, odnosno o mogućnosti razvoja zajedničkog gospodarskog projekta dviju zemalja, radnog naziva “Hrvatska Provansa”. Naime, ideja bi bila osnažiti regionalni i ruralni razvoj područja od zadarskog zaleđa do Konavala, odnosno područje Dalmatinske zagore koje je trenutačno pusto, a ima niz preduvjeta za snažniji turistički razvoj – očuvanu prirodnu i kulturnu baštinu, bogatstvo običaja, zatim gastronomiju temeljenu na autohtonoj lokalnoj kuhinji, ali i potencijale za razvoj tradicionalnih sportskih sadržaja. Mišljenja smo da bismo sličan projekt, koji bi većim dijelom mogao biti financiran sredstvima iz fondova EU-a, mogli zajedničkim snagama s kolegama iz BiH ostvariti i na ovom području.
Prošle godine izbio je veliki skandal zbog teksta u jednom makarskom tjedniku u kojem su se gosti iz Bosne i Hercegovine predstavili kao višak, da samo zauzimaju mjesta na plaži, ništa ne troše… Kako komentirate tu situaciju i mislite li kako ovakva ponašanja pojedinih novinara mogu dovesti do smanjenog broja turista iz Bosne i Hercegovine na hrvatskim plažama?
Članci koji u negativnom kontekstu opisuju pripadnike određenog naroda ili neke skupine sigurno nisu pozitivan zamah i poticaj turistima da se vraćaju u Hrvatsku. Međutim, vrlo je važno napomenuti da se radi o stavovima pojedinaca i činjenici da takve poruke nemaju apsolutno nikakve poveznice sa službenim stavom Ministarstva turizma ili mene kao ministra. Svaki turist je dobrodošao u Hrvatsku, bez obzira na njegovu vjersku, nacionalnu ili neku drugu pripadnost, a sloboda kretanja i izražavanja ljudi jedna je od temeljnih ljudskih sloboda. Iskreno se nadam da stavovi pojedinaca neće imati izravan utjecaj na hrvatski turizam.
Bosna i Hercegovina ima prirodne predispozicije za razvoj svih oblika turizma, ali ipak je ova grana u našoj zemlji još uvijek na niskim grana. Što, prema Vašem mišljenju, treba uraditi Bosna i Hercegovina da bi se krupnim koracima krenulo naprijed kada je u pitanju oblast turizma?
Kao i u svakoj turistički orijentiranoj zemlji, najvažniji preduvjeti razvoja turizma su razvoj turističke infrastrukture, kvaliteta ponude i usluge te obrazovanje kadrova u turizmu, i to je nešto u što se mora kontinuirano ulagati. Naravno, da bi se krupnim koracima krenulo u smjeru razvoja turizma, vrlo je važno postaviti jasne ciljeve i smjernice razvoja te odrediti prioritete. Nadalje, vrlo važnim smatram i stvaranje pravno ispravnog ozračja za turističko poslovanje i investicije, bez čega nije moguće podići kvalitetu i konkurentnost proizvoda.
Cijelu Europu, pa tako i Hrvatski i Bosnu i Hercegovinu, potresaju veliki financijski problemi. Koliko sve to može utjecati i na turizam, odnosno na smanjenje broja gostiju u obje zemlje?
Ova će godina, zbog niza okolnosti, biti još teža i zahtjevnija od prethodnih, no optimističan sam. Vjerujem kako će rezultati dolazaka i noćenja stranih turista u Hrvatskoj ove godine biti na razini prošlogodišnjih, dok bi prihodi u turizmu mogli rasti 3 do 5 posto, odnosno iznositi oko 7 milijardi eura, a iskreno se nadam da će i BiH zabilježiti željene turističke rezultate. Hrvatska je u turističkom smislu zemlja ogromnog potencijala. Osim sunca i mora, naše su prednosti dobro razvijena prometna infrastruktura i blizina europskom emitivnom tržištu, pa nam je cilj Hrvatsku pozicionirati kao odredište koje je zanimljivo i izvan ljetnih mjeseci te za produžene vikend odmore. U tom smislu, radit ćemo na jačanju selektivnih oblika turizma, za primjerice bike, golf ili gourmet turiste, kako bismo zadovoljili potrebe raznih profila ljudi i privukli ih u Hrvatsku i izvan glavne ljetne sezone. (Dragan Bradvica, Dnevni list, Mostar, Bosna i Hercegovina, 1. 6. 2012.)