Lorencin na hrvatskom turističkom kongresu: Rebrending Hrvatske kao turističke destinacije

Rebrending Hrvatske kao turističke destinacije, suzbijanje sezonalnosti i povećanje prosječne potrošnje po turistu neki su od glavnih ciljeva hrvatskog turizma do 2020. koji su određeni i strategijom i marketinškim planovima, istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin na hrvatskom turističkom kongresu danas u Zagrebu. Kongres je, u organizaciji Poslovnog dnevnika, okupio oko 300 sudionika, predstavnika turističkog sektora te goste iz inozemstva koji su isticali, na svim panelima, važnost turizma za nacionalnu, ali i ekonomiju Europske unije u kojoj je, prema riječima Alaina Liberosa iz Europske komisije, prošle godine u BDP EU-a imao udjel od 9 posto. Liberos je najavio i da Europska komisija izrađuje smjernice novog pristupa razvoju i budućnosti europskog turizma, dok su ostali panelisti na kongresu većinom spominjali hrvatsku turističku strategiju, koja je usvojena 2013. i koja treba biti nit vodilja za razvoj hrvatskog turizma. I navedeni ciljevi do 2020. dio su te strategije po kojoj se aktivno radi te je do sada već izrađeno devet od 11 akcijskih planova za razvoj pojedinih segmenata turizma, naglasio je Lorencin.

Rebrending Hrvatske kao turističke destinacije, suzbijanje sezonalnosti i povećanje prosječne potrošnje po turistu neki su od glavnih ciljeva hrvatskog turizma do 2020. koji su određeni i strategijom i marketinškim planovima, istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin na hrvatskom turističkom kongresu danas u Zagrebu.

Kongres je, u organizaciji Poslovnog dnevnika, okupio oko 300 sudionika, predstavnika turističkog sektora te goste iz inozemstva koji su isticali, na svim panelima, važnost turizma za nacionalnu, ali i ekonomiju Europske unije u kojoj je, prema riječima Alaina Liberosa iz Europske komisije, prošle godine u BDP EU-a imao udjel od 9 posto. Liberos je najavio i da Europska komisija izrađuje smjernice novog pristupa razvoju i budućnosti europskog turizma, dok su ostali panelisti na kongresu većinom spominjali hrvatsku turističku strategiju, koja je usvojena 2013. i koja treba biti nit vodilja za razvoj hrvatskog turizma.

I navedeni ciljevi do 2020. dio su te strategije po kojoj se aktivno radi te je do sada već izrađeno devet od 11 akcijskih planova za razvoj pojedinih segmenata turizma, naglasio je Lorencin. „Dizanje kvalitete ponude i usluge u turizmu, između ostaloga kroz jačanje hotelskog sektora koje predstavlja kičmu turizmu neophodno je za eliminiranje sezonalnosti, ali će isto tako doprinijeti i rastu zapošljavanja u turizmu. Osim toga, cilj nam je svakako u narednim periodu promijeniti percepciju Hrvatske i u tom smislu provodimo niz aktivnosti u skladu sa Strateškim marketinškim planom. Usvojili smo krovnu komunikacijsku strategiju turizma naše zemlje, a s krovnim sloganom - Hrvatska puna života - želimo pokazati turistima iz cijeloga svijeta da smo puno više od sunca i mora. Osim toga, krajem prošle godine s primjenom je počeo program Hrvatska 365 koji će se ove godine zbog velikog interesa i dobrog odaziva na terenu ove godine i proširiti. Za sada su u njega uključene 22 destinacije, ali će, nakon odabira dodatnih, program pokriti 90 posto turističke industrije“, naglasio je ministar.

"Hrvatska 365 je program koji vodi ka uvođenju destinacijskog menadžmenta, ali i promjenu zakona o turističkim zajednicama i o boravišnoj pristojbi na čemu već radimo te bi izmijenjeni zakon o turističkim zajednicama trebao u primjenu od iduće godine, a o boravišnoj pristojbi 2017. godine", kazao je Lorencin, naglasivši da se izmjenama tih zakona neće ništa ukidati nego potaknuti udruživanje i bolji rezultati.

Razvoj proizvoda i hotela u fokusu kongresa

Na panelu na kojemu su, uz Lorencina, sudjelovali i predsjednik Uprave Grupacije Lukšić Hrvatska Davor Lukšić, predsjednik Uprave Atlasa Tomislav Matija Varga, generalni direktor Horwath HTL Croatia Miroslav Dragičević i direktor konzultantske kuće Ernst&Young Njemačka Andreas Ewald, najviše se govorilo o potrebi što hitnijeg razvoja hrvatske hotelske industrije. Bez toga, smatraju, Hrvatska neće moći postići veće prihode od turističke potrošnje niti produljiti sezonu, a s udjelom hotela u ukupnom smještaju od oko 12-13 posto Hrvatska je i među najmanje konkurentnim destinacijama na Mediteranu. 

Lukšić je na to dodao da bi bilo bolje za državu i za ulagače da se što prije poboljša pravni i porezni regulatorni okvir jer bi to sigurno privuklo ulagače koji traže stabilnost. "U Hrvatskoj smo prisutni više od 20 godina, vjerujem da ćemo tu i ostati, ali poboljšanje tog okvira bi svakako pomoglo da i mi i drugi zainteresirani investitori realiziramo još neke naše investicijske želje", kazao je Lukšić. Varga iz Atlasa je ukazao na važnost kvalitete usluga, kao i konzultant Ewald koji smatra da usluge hotela treba pratiti i kvaliteta ponude i sadržaja u destinaciji.

Lorencin i Dragičević su se složili da je dobro što su sada manje-više svi i u turizmu, Hrvatskoj i šire svjesni važnosti razvoja proizvoda pa i hotela i drugog, ali dok je Dragičević kritizirao 'bujanje' privatnog smještaja uz istodobni manjak hotelskih kreveta, Lorencin je kazao da su za privatni smještaj poduzete brojne mjere za povećanje kvalitete, da to ne može ići brzo, ali da je to hrvatska turistička stvarnost.

"Hrvatski turistički sektor je kao tanker kojemu dugo treba da se pokrene ili zaokrene, ali 'guramo' što možemo i promjene uvodimo postupno poput primjerice bazena u privatnom smještaju što se do sada nije radilo", kazao je Lorencin. Na to je Dragičević rekao da ministar nema i ne može imati sve poluge da upravlja tim tankerom, ocjenjujući da se "država odmaknula od odgovornosti za razvoj turizma i povećanje turističkih prihoda".

(Hina/Mint)

Pisane vijesti