Ladanje, opušteno i aktivno - glavne teme turističke strategije Zagrebačke županije

Slika /arhiva/P-H20160127000372.JPG

Zagrebačka županija do 2020. planira dodatni razvoj turizma temeljen na temama ladanja, opuštenog i aktivnog boravka turista na njezinom području, kao i povećanjem kvalitete ponude, potrošnje i noćenja od 5 do 10 posto godišnje te općenito prepoznatljivosti i konkurentnosti. To su neke od temeljnih postavki iz dokumenta Strategija razvoja turizma Zagrebačke županije, čiju su završnu radnu verziju u srijedu predstavnicima turističkog i drugih sektora županije u zagrebačkom hotelu International predstavili njeni 'izrađivači' iz Instituta za turizam te direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ružica Rašperić. "Prema zakonu, sve su turističke zajednice dužne izraditi turističku strategiju za svoje područje pa smo i mi s tim krenuli definirajući okvir za održiv razvoj i djelovanje svih u području turizma koji je u Zagrebačkoj županiji već razvijen, ali ne i dovoljno tržišno prepoznatljiv pa ni konkurentan", kazala je Rašperić, dodajući da strategija predviđa tri različite teme za razvoj turizma u Županiji.

Zagrebačka županija do 2020. planira dodatni razvoj turizma temeljen na temama ladanja, opuštenog i aktivnog boravka turista na njezinom području, kao i povećanjem kvalitete ponude, potrošnje i noćenja od 5 do 10 posto godišnje te općenito prepoznatljivosti i konkurentnosti.

To su neke od temeljnih postavki iz dokumenta Strategija razvoja turizma Zagrebačke županije, čiju su završnu radnu verziju u srijedu predstavnicima turističkog i drugih sektora županije u zagrebačkom hotelu International predstavili njeni 'izrađivači' iz Instituta za turizam te direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ružica Rašperić.

"Prema zakonu, sve su turističke zajednice dužne izraditi turističku strategiju za svoje područje pa smo i mi s tim krenuli definirajući okvir za održiv razvoj i djelovanje svih u području turizma koji je u Zagrebačkoj županiji već razvijen, ali ne i dovoljno tržišno prepoznatljiv pa ni konkurentan", kazala je Rašperić, dodajući da strategija predviđa tri različite teme za razvoj turizma u Županiji.

Tako bi se u njenom istočnom dijelu, oko Ivanić Grada, Vrbovca, Dugog Sela i Svetog Ivana Zeline, više razvijali turistički proizvodi i ponuda ruralnog turizma i zdravog života pod temom ladanja, jer je, kako je objasnila Snježana Boranić Živoder iz Instituta za turizam, krajem 18. stoljeća bilo jako popularno odlaziti iz Zagreba u okolicu u kurije, dvorce i ladanjske kuće odmarati se i boraviti u prirodi.

"Tradicija ladanja i danas se nastavlja, možda u drugačijem obliku, jer podaci pokazuju da Zagrebačka županija među kontinentalnim županijama ima najviše kuća za odmor ili čak 30 posto od ukupnog stambenog fonda koje su udaljene većinom najviše 30 kilometara od Zagreba. I to je potencijal koji se turistički može još bolje iskoristiti", smatra Boranić Živoder.

U središnjem dijelu županije, oko Velike Gorice, strategijom se predviđa najviše razvoj poslovnog turizma, većinom zbog zračne luke i blizine Zagreba, koji bi se nadopunjavao raznim drugim oblicima ponude.

Zapadni dio županije, oko Zaprešića, Samobora, Jastrebarskog, Krašića i drugih mjesta, predviđen je većinom za 'life style i hedonizam' ponudu, koja uključuje enogastronomiju, vinske ceste, aktivnosti i uživanje u pirorodi.

Općenito, turistička ponuda cijele županije temelji se na sličnim sadržajima, kao i na tradiciji izleta, izuzetno očuvanoj prirodi s brojnim zaštićenim područjima, dobroj prometnoj povezanosti i sve većoj ponudi oko 200 ugostiteljskih objekata, 70-ak seoskih domaćinstava te obiteljskog, hotelskog i hostelskog smještaja u kojemu je ukupno oko dvije tisuće kreveta.

Po riječima zagrebačkog župana i predsjednika županijske turističke zajednice Stjepana Kožića, županija godinama izdvaja sredstva za poticanje turističkog poduzetništva pa će za to i ove godine, slično kao lani, izdvojiti 3,5 milijuna kuna, jer vjeruju da kroz turizam mogu smanjiti i nezaposlenost za oko 7 posto.

U Zagrebačkoj županiji prošle je godine registrirano gotovo sto tisuća turističkih noćenja ili 13 posto više nego 2014. godine, a poraste turističkog prometa očekuju i ove godine.

(Hina/FaH)



Pisane vijesti