Intervju ministra turizma Glasu Istre

Iako se prema prvim obećanjima ministra turizma Veljka Ostojića moglo očekivati da će do smanjenja stope PDV-a za turizam doći već uoči ove turističke sezone, Vlada je odlučila da se ta mjera primijeni tek od siječnja iduće godine. Do tada će i za turizam vrijediti novouvedenih 25 posto PDV-a iako će i dalje vrijediti međustopa od 10 posto na usluge smještaja. S ministrom smo porazgovarali o odluci Vlade koja je mnoge u turizmu pomalo razočarala, kao i o planovima Ministarstva turizma.

- Mnogi su turistički djelatnici ostali razočarani, zbog čega do smanjenja stope za turizam nije došlo već ove godine?

- Smanjenje PDV-a na turističke usluge jedan je od pet strateških ciljeva Ministarstva turizma u četverogodišnjem mandatu. Po prvi puta u povijesti hrvatskog turizma turistički će sektor dobiti zasluženi porezni status, za što se odavno zalažem. Vjerujem da će se, zahvaljujući najavi smanjenja PDV-a za čak 15 postotnih poena turistički djelatnici moći još kvalitetnije pripremiti za turističku 2013. godinu, jer pripreme za ovu sezonu su praktički već gotove.

Uvođenje diferencirane stope PDV-a usuglašeno je već na početku mandata i riječ je o dugoročnoj mjeri koja će biti dodatni poticaj za daljnji razvoj turizma i njegovu investicijsku atraktivnost. Stupanjem ove odluke na snagu napokon će se niža, diferencirana stopa PDV-a primjenjivati na sve usluge iz područja turizma i ugostiteljstva sukladno direktivi EU-a, a po uzoru na druge, nama konkurentne turističke zemlje u Europi. Smanjenje PDV-a te niz drugih strateških mjera osnažit će konkurentnost hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu. Od samog početka primjene PDV-a u Hrvatskoj, dakle od početka 1998. godine, zalažem se za uvođenje njegove smanjene stope na usluge u turizmu. Nažalost, od tada su propuštene brojne prilike da se ovakvom mjerom doprinese daljnjem razvoju hrvatskog turizma.

- Ne bojite li se da će se tada na račun smanjenja PDV-a u turizmu bogatiti tvrtke, a da možda neće doći do novih zapošljavanja, investicija i snižavanja cijena?

- Kada je riječ o cijenama, Ministarstvo ne može uvjetovati njihovo smanjenje. To je projekt u koji idemo zajedno s partnerima iz privatnog sektora, pitanje fair deala. Jer, ako je Vlada prepoznala i ocijenila turizam jako važnim, smatram da je korektno da druga strana, u okviru svojih mogućnosti, ulaže u kvalitetu ponude i nove investicije te snizi cijene i ne otpušta ljude, već ih zapošljava. Uz to, a što je već najavio ministar financija, uvode se i porezne blagajne, koje će značajno doprinijeti smanjenju porezne evazije i „crnog tržišta“.

- Turizam zasad u državi još ne uživa ugled koji zaslužuje, iako od njega svi očekuju spas u krizno vrijeme. Mislite li da ćete uspjeti to promijeniti?

- Fokusiranje isključivo na razvoj pojedine gospodarske djelatnosti rizičan je potez za gospodarstvo bilo koje zemlje. Upravo je stoga u predizbornom programu aktualne Vlade posebno istaknuta važnost razvoja svih sektora gospodarstva, kao i svih dijelova Hrvatske. Nerealno je, dakle, očekivati da turizam bude jedini generator razvoja, ali da on ima potencijala biti jedan od pokretača razvoja Hrvatske - sigurno ima. Činjenica je da sve zemlje svijeta žele turizam iz niza razloga, od „prelijevanja“ inoakumulacije preko zapošljavanja do tzv. domaćeg izvoza, njegovih multiplikativnih učinaka na ostale gospodarske grane te stabiliziranje platne bilance. Ova Vlada, odnosno njezin predsjednik te prvi potpredsjednik u više su navrata jasno isticali važnost turizma pa vjerujem da će se odnos vlasti prema tom sektoru, za sve građane Hrvatske izuzetno važnom, bitno popraviti. Sa svojim suradnicima te zajedno s partnerima iz javnog i privatnog turističkog sektora, zajedničkim snagama u sljedeće četiri godine nastojat ćemo povećati konkurentnost hrvatskog turizma i repozicionirati ga na mjesto koje i zaslužuje, kako u okvirima nacionalnog gospodarstva, tako i globalno.

- Je li po Vama izgledno da se u skorije vrijeme dogodi „Brijuni rivijera“, budući da će se zbog manjka interesa produžiti rok natječaja za dvije lokacije iz tog projekta?

- Projekt Brijuni rivijera važan je ne samo za istarski, već i za hrvatski te regionalni turizam i gospodarstvo. Nadam se da će taj projekt uspjeti, unatoč trenutnom stanju globalnog gospodarstva i nedostupnosti te cijeni kapitala. Za dvije lokacije - Hidrobazu i Pinetu natječaj je sredinom siječnja ove godine produljen do 16. svibnja 2012., zbog kvalitetnije pripreme dokumentacije potencijalno zainteresiranih investitora.

- Jedan od prvih poteza koji ste najavili jest promjena Zakona o turističkom zemljištu. Što će se konkretno mijenjati?

- Zakon je donesen 1. kolovoza pretprošle godine, no do danas nije potpisan niti jedan koncesijski ugovor, što ukazuje na to da nešto nije u redu. Temeljito ćemo ga protresti na temelju tih godinu i pol poteškoća u provedbi, i promijeniti nelogična i komplicirana rješenja. Ono na čemu ću sigurno inzistirati je promjena instituta obvezatne suvlasničke zajednice u kampovima, za koju držim da je s mnogo aspekata upitna i nepotrebna. U proces izmjene zakona bit će uključeni svi zainteresirani dionici i uvažit ćemo sve argumentirane prijedloge izmjena.

- Na koji će se način raspoređivati novac od tih koncesija, sakupljen u Fondu za turizam?

- Fond za turizam treba dobiti akt temeljem kojeg će se raspoređivati prikupljena sredstva, čija je namjena definirana zakonom, a da podsjetim - ta sredstva namijenjena su izgradnji turističke infrastrukture i zaštiti turističke resursne osnove. Ono što ću predložiti, a to držim logičnim, jest da se najveći dio prikupljenih sredstava vrati na područje s kojeg su prikupljena

- Kako namjeravate riješiti problem zemljišta u kampovima na koje su se upisali gradovi ili općine (Medulin, Vrsar, Pula) pa sada oni traže od turističkih kuća svoje cijene koncesija, zbog čega dolazi do sporova?

- Problematika vlasništva zemljišta na koje su se upisali gradovi i općine, koji od turističkih kuća traže naknade za koncesije, u nadležnosti je pravosuđa, iako držim da ti postupci ne bi smjeli trajati predugo, jer se tako trpi višestruka šteta. Osobno mislim da bi se cijena koncesija trebala kretati u okvirima one definirane Zakonom o turističkom zemljištu.

- Nedavno ste ubrzali izradu Strategije razvoja hrvatskog turizma. Čemu to hrvatski turizam treba stremiti?

- Taj nam je dokument važan iz više razloga: ako nismo definirali cilj, apsolutno je nemoguće do njega doći. Drugim riječima, bez te strategije ne možemo upravljati svojom turističkom budućnošću, već će nam se ona sama događati. Pored toga, bez strategije nećemo moći povlačiti sredstva iz EU-fondova, što je izuzetno važno, a bit će još značajnije s početkom korištenja strukturnih fondova, koji će nam biti na raspolaganju nakon formalnog ulaska u Uniju. Način života i ponašanja gostiju se mijenja. Hrvatska treba biti destinacija doživljaja, emocija, s lako dostupnim odredištima, ljubaznim ljudima, čistim okolišem i očuvanim prostorom kao najvažnijim resursom. Naši gosti se u Hrvatskoj trebaju osjećati dobrodošlima jer upravo će taj „živi“ odnos ubuduće biti sve cjenjeniji. Moramo razvijati zemlju na način da nama, njenim žiteljima, bude u njoj ugodno i lijepo živjeti. Ako to postignemo, bit ćemo i privlačna turistička destinacija. No, siguran sam da će strategija pružiti stručne i argumentirane odgovore na postavljeno pitanje, a budući da će njeni nalazi biti dostupni svima već u samom tijeku izrade, nadam se i uključivanju šire javnosti.

- Znači li Vaša najava promjena u sustavu turističkih zajednica da će se ukinuti neki mali TZ-i koji na osnovu svojih prihoda ne mogu sami opstati?

- Turistička zajednica mora biti spoj privatnog i javnog, i mora preuzeti odgovornost za turistički uspjeh pojedinog odredišta. Nama nedostaju raznovrsni proizvodi kao motivi dolaska i u nedostatku DMC-a turističke zajednice moraju popuniti tu prazninu, što je njihova zakonska zadaća. Promocija bi išla na regionalnu i nacionalnu razinu. Mislim da su turističke zajednice i u malim mjestima napravile puno za turistički razvitak, no ako nemaju dovoljno vlastitih zakonom definiranih izvora financiranja te ako ih u tom slučaju ne podrži lokalna samouprava, ne trebaju računati da će viši sustav financirati njihov hladni pogon. Međutim, za dobre projekte će se, kako u sustavu turističkih zajednica, tako i u Ministarstvu turizma, uvijek naći sredstava.

- Koliko ste zadovoljni dosadašnjom promocijom Hrvatske u odnosu na našu konkurenciju, kao i radom direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Nike Bulića?

- U promociji hrvatskih turističkih potencijala ima kvalitetnih primjera i učinkovitih poteza, no uvijek ima i prostora za nadogradnju promotivnih aktivnosti. Pritom je izuzetno važno kontinuirano osluškivati potrebe tržišta i pravovremeno se prilagođavati novim trendovima te si na taj način osigurati dio kolača na sve konkurentnijem međunarodnom turističkom tržištu. Nacionalna promocija provodi se na temelju Strateškog marketing plana hrvatskog turizma, no obzirom na stalne i velike promjene, zadnjih godina i na našim najznačajnijim emitivnim tržištima, plan treba češće ažurirati. U programu rada Glavnog ureda HTZ-a za 2012., koji je nedavno prihvatilo Turističko vijeće, vidljive su promjene u odnosu na prošlu godinu i te promjene će se nastaviti.

- Kada se može očekivati raspisivanje natječaja za tu funkciju budući da je Buliću istekao mandat? Je li istina da na toj poziciji priželjkujete nekog iz Istre?

- Natječaj za novog direktora Glavnog ureda HTZ-a bit će raspisan uskoro, nakon što bude provedena sva prethodna procedura, propisana izmijenjenim Zakonom o turističkim zajednicama, odnosno formiran novi Sabor i Turističko vijeće. Nemam predrasuda o tome odakle treba biti direktor. Opet ponavljam - inzistirat ću na najkvalitetnijem kandidatu.

- Vlasnik ste dionica najveće hotelijerske kuće u Hrvatskoj Riviere Adrije, na čijem ste čelu bili prije odlaska u Vladu. Kako ćete izbjeći sukob interesa?

- Ne pada mi na pamet na ovoj poziciji pogodovati ikome, pa ni tvrtki čije dionice posjedujem. Uz to, iako me na to ne obvezuje zakon, sve dionice koje posjedujem predao sam na upravljanje odvjetničkom uredu, za vrijeme obnašanja funkcije ministra. (Barbara Ban, Glas Istre, 30. 1. 2012.)