Hrvatskoj za jači kongresni turizam treba bolja infrastruktura i sadržaji

Da bi Hrvatska postala traženija i atraktivnija stranim organizatorima kongresa, incentive i drugih vrsta poslovnih putovanja i skupova mora izgraditi kongresne centre, poboljšati kvalitetu usluga i zrakoplovnu povezanost sa svijetom, sniziti cijene hotela i prijevoza, dobiti poznate hotelske brendove te unaprijediti ponudu sadržaja u samim odredištima.

Pokazalo je to danas predstavljeno najnovije istraživanje o mogućnostima i oograničenjima razvoja ponude kongresnog turizma u Hrvatskoj, koje je prošle jeseni na uzorku od 200 stranih udruženja kongresnog turizma, pojedinačnih organizatora kongresa i tvrtki, provela Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) i portal PoslovniTurizam.com.

Istraživanje je na okruglom stolu te udruge u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je okupio blizu sto hrvatskih turističkih i kongresnih profesionalaca, predstavio potpredsjednik HUPKT-a Slaven Reljić naglasivši da je cilj bio utvrditi kakvu Hrvatska ima stvarnu tržišnu poziciju i potencijale na stranim tržištima kao kongresna destinacija.

Anketirani su profesionalci iz zemalja EU-a, Rusije, SAD-a, Brazila, Turske, UAE, a iako svaki od njih ima neka saznanja o Hrvatskoj, pa i različite specifične želje za svoje klijente, ipak većina, kazao je Reljić, Hrvatsku slabo poznaju i još uvijek više kao destinaciju odmorišnog (more, plaža), a ne kongresnog turizma. Dok ne učini spomenute pomake Hrvatska teško može očekivati da će 'dobiti' velike međunarodne stručne (medicinske i slične) kongrese i skupove sa tisuću i više sudionika te općenito ostvariti važniji napredak u tom segmentu, uključujući i veće prihode.

Takvih problema za razliku od Hrvatske nema Beč, čiji je voditelj Strateškog destinacijskog razvoja Markus Penz naglasio da su prošle godine imali više od tri tisuće međunarodnih velikih skupova, uslijed kojih je ostvareno 1,4 milijuna noćenja i gotovo 840 milijuna eura prometa, što su rekordni rezultati u povijesti tog grada. Time je Beč zauzeo poziciju vodećeg svjetskog kongresnog odredišta, ispred Berlina i Barcelone, a svemu je pridonio dobar sadržaj, infrastruktura, koordinacija s hotelskim sektorom te profesionalnost organizacije, istaknuo je Penz.

Upravo na takvim pitanjima najviše inzistira u svom radu i udruga HUPKT, koja uskoro obilježava godinu dana postojanja i čiji je predsjednik Pavle Marković istaknuo potrebu većeg educiranja i specijalizacije za kongresni turizam. Ocjenjuje i da bez zanimanja i poticaja privatnog sektora teško da će u Hrvatskoj biti kongresnih centara, jer nije ih toliko problem izgraditi koliko od njih napraviti profitabilne centre. Direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Željko Trezner naglasio je kako će UHPA ove godine intenzivno raditi na utvrđivanju agencija-članica koje se bave tim segmentom te u suradnji s HUPKT-om početi projekt certificiranja agencija za kongresni turizam.

Pomoćnik ministra turizma Želimir Kramarić kazao je kako će resorno ministarstvo sve učiniti da se veliki potencijali Hrvatske za taj segment više iskoriste. Osim većih prihoda kongresni turizam može i znatno produljiti sezonu, posebno na kontinentu, gdje bi mogao postati i jedan od glavnih oblika turističke ponude, istaknuo je. (Hina)