Hrvatski kuharski savez: Mediteransku kuhinju na UNESCO-ov popis

Hrvatski kuharski savez (HKS) smatra da se Ministarstvo turizma i Vlada, poštujući osobitosti hrvatske mediteranske kuhinje, trebaju priključiti zahtjevu nekih sredozemnih država da UNESCO mediteransku prehranu uvrsti u popis svjetske baštine, zaključak je s 2. kongresa HKS-a održanog u Varaždinskim toplicama.

Naime, Španjolska, Italija, Grčka i Maroko već su poslale takav zahtjev, a preporuka je Kongresa da Hrvatska pošalje vlastiti zahtjev.

Kongres je održan 16. i 17. lipnja u Hotelu Minerva pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma.

Završnog dana II. Kongresa Hrvatskog kuharskog saveza održana je svečana otvorena sjednica Skupštine na kojoj su dodijeljene nagrade za životno djelo petorici kuhara te je održana PRVA REVIJA JELA HRVATSKE KULINARSKE BAŠTINE, te predstavljena prva u nizu knjiga "Hrvatska kulinarska baština" koja sadrži 50 tradicijskih jela u odabiru županijskih kuharskih udruga

Nagrade za životno djelo dodijeljene su, odlukom Kongresa, Zdravku Kalabriću, Vladimiru Balentu, Branku Žufiki, Stanku Ercegu i Anti Iviću za zasluge u promicanju kuharstva te hrvatske kulinarske baštine u zemlji i inozemstvu. Također, Kongres je prihvatio i prvi Kodeks ponašanja profesionalnih kuhara i članova Županijskih udruga.



Centralni događaj Kongresa kojemu je prisustvovalo više od 200 kuhara iz cijele Hrvatske bio je predstavljanje knjige „Hrvatska kulinarska baština“ te revija tradicijskih jela iz cijele Hrvatske, a koja se nalaze u knjizi. Ova knjiga završetak je prve faze projekta „Baština“ kojeg je u proteklih nekoliko godina provodio HKS na lokalnom nivou. Sve županijske Udruge kuhara su nakon radnih sastanaka i rasprava članova definirale popis od tridesetak tradicijskih jela svoga kraja i isti dostavile Savezu. U prvu knjigu uključena su po tri recepta iz svake županije, a sva jela pripremljena su od strane Udruga kuhara i fotografirana u kabinetu Akademije HKS-a u Trakošćanu. Na reviji koja je uslijedila nakon promocije knjige svoja tradicionalna jela predstavili kuhari iz gotovo svih dijelova Hrvatske.



Za vrijeme Kongresa održane su brojne radionice i rasprave, a posebno zanimljiva i aktualna bila je rasprava Kongresa o problematici u školovanju i edukaciji kuhara. Sudionici rasprave iznijeli su svoje stavove i probleme s kojima se susreću u svojem svakodnevnom radu. Slaba zainteresiranost mladih za zanimanje kuhar, prevelik broj škola koje obučavaju kuhare te loša opremljenost većine od njih, snižavanje bodovnog praga da bi se ispunile upisne kvote, nedovoljan broj stipendija za učenike, izostanak kvalitetne stručne prakse, nestručno predstavljanje kuharskog zanimanja u medijima, uvoz skupe radne snage iz inozemstva, slaba plaćenost kuhara – sve su to problemi koji muče kuharsku struku u Hrvatskoj.

Kao neke od mjera za ublažavanje ovih problema ili njihovo potpuno uklanjanje izneseni su prijedlozi po kojima bi se trebao prvenstveno smanjiti broj škola, povisiti bodovni prag pri upisu te da stručna praksa traje 6 mjeseci u cjelini, a nastava 3 mjeseca. Kad bi ti prijedlozi bili realizirani uvelike bi se pomoglo domaćem tržištu radne snage koje bi na taj način ojačalo te bi se smanjio uvoz skupe radne snage.