Hrvatska na Ruti rimskih careva i dunavskoj vinskoj ruti

Ruta rimskih careva i dunavska vinska ruta, koja se proteže kroz četiri zemlje uključujući i Hrvatsku, dobila je certifikat Vijeća Europe i Europskog instituta kulturnih ruta, čime se promiče arheološki turizam na ovim prostorima, za koji se procjenjuje da u Europi ima potencijal od jednog milijuna posjetitelja.

Duga 3,5 tisuće kilometara, ruta se proteže kroz Rumunjsku, Bugarsku, Srbiju i Hrvatsku, a obuhvaća dvadeset arheoloških lokaliteta značajnih za razdoblje carskog Rima, vezanih uz živote sedamnaest rimskih careva te dvanaest vinskih regija, rekla je Vlasta Klarić, članica znanstvenog odbora projekta na konferenciji za novinare u zagrebačkom Arheološkom muzeju.

U svakoj zemlji odabrano je po pet najznačajnijih lokaliteta, a u Hrvatskoj i više, s obzirom da se uz pojedine lokalitete vežu druge rimskodobne destinacije. Na rutu su uključene Varaždinske toplice - Aquae Iasae, Ščitarjevo - Andautonija, Pula i Nacionalni park Brijuni, Split (Dioklecijanova palača) i Solin, Zadar i Nin, Vid - Narona te vinska područja Iloka i Baranje.

Klarić je objasnila kako su kulturne rute turistički proizvod koji ima veliki potencijal, primjerice samo u Njemačkoj oko 20 milijuna ljudi traži sofisticirane sadržaje, inspiraciju, kontemplaciju, kreativnost, a u konačnici i odgovornost prema lokalnoj zajednici. Imamo autentičnost i emocionalnu vrijednost, a želja je privući novu kategoriju turista, koji ne žele samo doživljaj nego upoznati sebe, osjetiti harmoniju i emocionalno se vezati, dodala je.

Po njezinim riječima, poseban izazov u kreiranju rute bio je uvrštavanje i turistički manje razvijenih područja, koja imaju bogatu kulturnu baštinu iako su europskoj i svjetskoj javnosti nedovoljno poznata.

Dora Kušan Špalj, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavila je lokacije Aquae Iasae i Andautonia, najavivši da će se u studenom ove godine u tom muzeju predstaviti nova otkrića rimskog naselja Aquae Iasae, među kojima je u konstrukciji izvorišnog bazena pronađeno oko 50 natpisa, reljefa i skulptura, te 17 tisuća rimskih kovanica koje su se najvjerojatnije ubacivale kao zavjetni darovi nimfama, zaštitnicama termalnog izvora.

Ema Višić Ljubić, viša kustosica arheološkog lokaliteta Salona smatra kako će taj lokalitet, kao i Dioklecijanova palača privući još veći broj posjetitelja, a mogla bi i skrenuti pozornost na druge, manje poznate destinacije na toj ruti. Salonu je opisala kao "veliki biser i blago" u koji bi još trebalo ulagati da se prikaže onako kako treba, što otežava činjenica da se nalazišta prostiru na području Solina ili se pak protežu na privatne parcele.

Projekt je pozdravio i ravnatelj Arheološkog muzeja Narona Toni Glučina, ustvrdivši da, iako je ta lokacija daleko od Dunava ona više nego opravdano uključena, jer je Narona bila jedna od izuzetno važnih točaka rimskog doba, a očekuje da će sada biti jedna od najvažnijih destinacija na ruti.

Ruta rimskih careva i pripadajući lokaliteti promovirat će se u okviru Europskog instituta kulturnih ruta kao jedna od 33 izabrane kulturne rute Vijeća Europe, te biti istaknuta u njihovoj brošuri, kao i na svim događanjima tog instituta.

Razvijena je uz podršku Ministarstva turizma Republike Hrvatske, kao dio programa Europske komisije u okviru Transnacionalne suradnje razvoja Europskih kulturnih ruta u suradnji s Rumunjskom i Bugarskom te Dunavskim kompetencijskim centrom iz Srbije, koji je ujedno i voditelj projekta.

(Hina)