Zaključci XVII. Kongresa hotelijera ''Inovacijske tehnologije u hotelijerstvu''

Kongres Udruge poduzetnika/poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), 27. i 28. studenoga u Zagrebu, s oko 300 sudionika iz cijele Hrvatske, imao je za glavnu temu ''Inovacijske tehnologije u hotelijerstvu''. Ambicija nam je bila, navode iz UPUHH-a, usmjeriti pozornost na važnost primjene inovacija usmjerenih na jačanje konkurentnosti nacionalnog turizma, jer u posljednje vrijeme upravo je konkurentnost u turizmu tema koja zaokuplja stručnu javnost dok je između ostalog i glavni cilj Strategije razvoja turizma upravo povećanje konkurentnosti. Prvi dan održavanja Kongresa, upravo kroz rasprave o konkurentnosti imali smo prigodu s jedne strane usmjeriti se na uvođenje inovacija i inovativnih tehnologija te povećanje znanja i razumijevanja na razini sektora, a s druge, morali smo se dotaknuti i uvjeta poslovanja i nužnosti stvaranja jasnog ekonomskog i pravnog okvira za daljnji rast i razvoj nacionalnog turizma, stoji u uvodnom dijelu zaključaka Konresa te navode kako smo "suočeni s činjenicom da je iza nas još jedna „rekordna“ turistička sezona", ali ti podaci "proizlaze isključivo iz fizičkih pokazatelja bez dubinskog sagledavanja stanja u sektoru, posebno u hotelijerstvu koje je „kičma“ nacionalnog turizma". UPUHH predlaže da Vlada Republike Hrvatske od 1. siječnja 2015. godine primijeni međustopu PDV-a od 5 posto na usluge smještaja u turističkim objektima. Analiza koju je na temelju podataka svojih članica izradila Udruga, pokazuje da bi ta promjena dovela do ključnih pozitivnih učinaka na turizam i hrvatsko gospodarstvo.

Kongres Udruge poduzetnika/poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), 27. i 28. studenoga u Zagrebu, s oko 300 sudionika iz cijele Hrvatske, imao je za glavnu temu ''Inovacijske tehnologije u hotelijerstvu''.

Ambicija nam je bila, navode iz UPUHH-a, usmjeriti pozornost na važnost primjene inovacija usmjerenih na jačanje konkurentnosti nacionalnog turizma, jer u posljednje vrijeme upravo je konkurentnost u turizmu tema koja zaokuplja stručnu javnost dok je između ostalog i glavni cilj Strategije razvoja turizma upravo povećanje konkurentnosti.

Prvi dan održavanja Kongresa, upravo kroz rasprave o konkurentnosti imali smo prigodu s jedne strane usmjeriti se na uvođenje inovacija i inovativnih tehnologija te povećanje znanja i razumijevanja na razini sektora, a s druge, morali smo se dotaknuti i uvjeta poslovanja i nužnosti stvaranja jasnog ekonomskog i pravnog okvira za daljnji rast i razvoj nacionalnog turizma, stoji u uvodnom dijelu zaključaka Konresa te navode kako smo "suočeni s činjenicom da je iza nas još jedna „rekordna“ turistička sezona", ali ti podaci "proizlaze isključivo iz fizičkih pokazatelja bez dubinskog sagledavanja stanja u sektoru, posebno u hotelijerstvu koje je „kičma“ nacionalnog turizma".

UPUHH predlaže da Vlada Republike Hrvatske od 1. siječnja 2015. godine primijeni međustopu PDV-a od 5 posto na usluge smještaja u turističkim objektima. Analiza koju je na temelju podataka svojih članica izradila Udruga, pokazuje da bi ta promjena dovela do ključnih pozitivnih učinaka na turizam i hrvatsko gospodarstvo:

• Smanjenje stope PDV-a na smještaj rasteretilo bi turizam za oko 550 do 600 milijuna kuna godišnje
• Istovremeno bi se stvorio prostor za nova ulaganja na razini od oko 2,5 milijarde kuna godišnje ili gotovo 15 milijardi kuna do 2020. godine
• Prema procjenama, već u 2017. godini godišnji rast prihoda od smještaja turističkih tvrtki dosegao bi 15 posto
• Do 2020. godine turističke tvrtke bi stvorile oko 10 milijardi kuna dodatnih prihoda od smještaja, od čega čak 2 milijarde kuna otpada na troškove rada, odnosno plaće novozaposlenih. To je ekvivalent 11.000 novih radnih mjesta do 2020. godine
• Od 15 milijardi kuna novih investicija, oko 6 milijardi kuna odnosi se na troškove rada novozaposlenih u građevinskom sektoru

"Hrvatska trenutno ima najvišu stopu PDV-a na usluge smještaja od svih mediteranskih zemalja. Visoka stopa poreza na potrošnju za posljedicu ima stagnaciju razvoja, jer će turističkim tvrtkama samo u ovoj godini odnijeti oko 250 milijuna kuna koje bi se uz potporu banaka mogle pretočiti u investicije u nove turističke sadržaje, vrijedne milijardu kuna. To je novac kojim bi se moglo izgraditi desetak hotela od 150 soba. U sljedećih pet godina to je ukupno 6 milijardi kuna investicija manje. S druge strane, ne postoji bojazan da bi smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja dugoročno negativno utjecala na proračun, što uostalom pokazuje i primjer Grčke. Premda bi smanjenje PDV-a kratkoročno smanjilo priljev u proračun, istovremeno bi po osnovi poreza i doprinosa na troškove rada u građevinskom sektoru državna blagajna uprihodovala 450 milijuna kuna već u prvoj godini intenzivnih ulaganja, dok bi u razdoblju do 2020. godine novozaposleni u turizmu i građevinskom sektoru doprinijeli više od 4 milijarde kuna u javni sektor preko poreza i doprinosa na plaće. Također, država bi smanjila rashode po osnovi naknada za nezaposlene za više od 20,000 ljudi do 2020. godine."

Novi prihodi i investicije u hotelijerstvu pokrenuli bi gospodarski rast i u drugim djelatnostima kao što su ugostiteljstvo, poljoprivreda, prehrambena industrija i transport, zaključak je Kongresa hotelijera, te dodaje da "svaka zemlja koja je usmjerena na razvoj turizma donosi poticajne mjere za investitore, jer su svi direktni i indirektni efekti turizma u funkciji rasta investicija, prihoda i zaposlenosti. Upravo su stabilni uvjeti poslovanja i razina poreznih davanja osnova za privlačenje i zadržavanje investitora".

"Iz rezultata proizlazi da smo ove godine vodili “borbu” kako bi osigurali stagnaciju. Financijski rezultati su prividno stabilni (ukoliko možemo stagnaciju nazvati stabilnom), međutim s obzirom na nastavak teških uvjeta poslovanja s porastom svih cijena i inputa, poreznu presiju, nedostatak investicija u nove proizvode i atrakcije, štednju vezanu uz ulaganje u zaposlenike i edukaciju, smanjenje prodajnih cijena i ostale probleme pitanje je kako će izgledati krajnji financijski rezultat tvrtki i cijelog turizma i možemo li s tim biti zadovoljni. Posebno je važno ovaj rezultat sagledavati na dugi rok. Ponovno svjedočimo pomanjkanju razine znanja i razumijevanja i na razini javnog sektora kroz čije poteze je naš sektor ponovno doveden na začelje lista konkurentnosti turističkih zemalja u europi i svijetu. Raspon između očekivanja od turizma u nacionalnom gospodarstvu i onoga što se u njega ulaže, ponovno se širi i ostavlja prostor isključivo za stagnaciju odnosno dugoročno pad. Usprkos tome što je Hrvatska kao destinacija sve poželjnija i popularnija, ne uspijeva ostvariti adekvatni rast dok investitorima još uvijek nismo privlačni. Propuštaju se prilike koje će se u budućnosti teško nadoknađivati zbog daleko dinamičnijeg razvoja turizma u konkurentnim zemljama."

Drugi dan kongresa prošao je u predstavljanju projekata hotelijerima na kojima UPUHH surađuje s međunarodnim partnerima. Braća Hoeh s dr.sc. Lindom Juraković i Jerkom Sladoljevim predstavili su projekt certificiranja TOP hotels Hrvatska - ocjenjivanje i kontrola kvalitete hrvatskih hotelskih kuća. S ciljem promocije hrvatskog hotelskih kapaciteta  na kineskom tržištu predstavljen je projekt Welcome Chinese standards koji će omogućiti hrvatskim hotelskim tvrtkama prezentaciju i promotivnu zastupljenost na najbrže rastućem svjetskom tržištu NR Kini. Kao poslastica za kraj, svjetski poznati marketing i PR stručnjak, dr. Luiz Moutinho, jedan od glavnih predavača bledske škole, održao je uvodno predavanje predstavivši novi program renomirane škole IEDC BLED - Napredni menadžment u turizmu, koja otvara svoja vrata po prvi put u Hrvatskoj u Termama Tuhelj.

I ove je godine Kongres, zakjljučuju iz UPUHH-a, polučio uspjeh prezentirajući svjetske trendove u inovacijama napredne informatičke tehnologije, kao i novine najuspješnijih turističkih zajednica u kreiranju i implementaciji turističkih proizvoda namijenjenih hotelijerima.

Pisane vijesti