Zajednica obiteljskog turizma pri HGK o turističkoj 2014. godini

Na kraju ove godine možemo reći da potražnja za obiteljskim smještajem raste tijekom cijele godine, a ne samo u špici turističke sezone, ističe Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK. U samoj špici pak, obiteljski smještaj omogućava prihvat velikog i kratkotrajnog povećanja potražnje, što ne bi mogla apsorbirati niti jedna druga vrsta smještaja.

Obiteljski smještaj najzaslužniji je i za znatno povećanje prihoda sustava turističkih zajednica od boravišne pristojbe i manje povećanje prihoda od turističke članarine. Naime u 2014. godini kategorizirano je novih 36.000 postelja u obiteljskom smještaju što je sustavu donijelo 10.800.000 kuna prihoda po osnovi paušalne uplate boravišne pristojbe, a toliko je inkasirao i državni proračun na račun paušalnog poreza na dohodak.

U 2014. godini obiteljski smještaj u Hrvatskoj raspolaže s 500.000 postelja u više od 60.000 domaćinstava. Ova vrsta smještaja kod domaćina spada u red najbolje uređenih sustava u Europi.

Smještaj podliježe kategorizaciji, vlasnici plaćaju doprinos zajednici u vidu paušalnog poreza i boravišne pristojbe, sustav turističkih zajednica brine o promociji smještaja organizira edukacije za vlasnike. Na sličan način funkcionira smještaj kod domaćina u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Francuskoj. Međutim, novi globalni pokret znan pod nazivima „rentasofa“, „couchsurfing“, „rent out your room“, koristeći digitalnu tehnologiju nudi razmjenu smještaja i najam „kauča“ ili pomoćnog kreveta u vlastitom stanu, kući, vikendici kao neformalnu uslugu privatnih osoba privatnim osobama.

Kada se takva ponuda proširi putem najjačih posredničkih web portala, ona postaje dio stvarne turističke ponude. Turistička formalna ponuda na ovakvu konkurenciju ne gleda blagonaklono kao ni vlasti koje imaju osjećaj da im izmiče dio fiskalnih prihoda.

O tome smo već imali kontakte od strane turističkih vlasti iz susjednih istočnih zemalja gdje u gradovima raste ponuda neformalnog smještaja te ćemo naša iskustva rado podijeliti sa susjedima iako razmjenu smještaja, osobito među studentskom populacijom, ne doživljavamo kao nelojalnu konkurenciju, kaže Pinezić. Ipak, naš obiteljski smještaj pruža nešto što ovakva ponuda nema - komunikaciju s domaćinima, ali i komfor privatnosti u svim vrstama obiteljskog smještaja. U svakom slučaju drago nam je da se i iz strukovnih krugova Europske komisije javlja interes za upoznavanje hrvatskog modela obiteljskog smještaja. To je potvrda da je intenzivna suradnja naše Zajednice obiteljskog turizma pri HGK s Ministarstvom turizma i sustavom Hrvatske turističke zajednice urodila željenom kvalitetom organizacije i unapređenja obiteljskog smještaja, kaže Nedo Pinezić.

Ovu godinu završavamo s osnovanim sekcijama Zajednice obiteljskog smještaja u 8 od 10 klastera: Istri, Kvarneru, Karlovac-Lici, Zadarskoj županiji, Šibensko-Kninskoj županiji, Gradu Zagrebu, Središnjoj Hrvatskoj i Istočnoj Hrvatskoj. Izuzetno nam je drago da će nam se pridružiti i LAG5 s područja Južne Hrvatske koji obuhvaća Dubrovačko primorje, poluotok Pelješac, otoke Mljet, Korčulu i Lastovo s pripadajućim jedinicama lokalne samouprave (jedan grad i 11 općina). Ostaje nam još osnovati sekciju na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije i priključiti Zajednicu ruralnog turizma.  Time se stvaraju pretpostavke za formiranje vijeća Zajednice obiteljskog turizma i intenziviranje aktivnosti edukacije, međuregionalne razmjene iskustava, međusektorske suradnje s ugostiteljima, hotelijerima i ostalim djelatnostima u turizmu kao i suradnje s drugim sektorima (drvna industrija, poljoprivreda, banke i sl.), formiranje klubova proizvoda i poticanje domaćeg vansezonskog turističkog prometa kao i plasmana kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda s kontinentalnog u priobalni dio Hrvatske.

Kroz te aktivnosti želimo prije svega omogućiti daljnji razvoj obiteljskog smještaja na načelima održivosti, dati puni doprinos razvoju ponude aktivnim uključenjem u upravljanje destinacijom, poduprijeti programe Hrvatske turističke zajednice „Hrvatska 365“, stvoriti uvjete za samozapošljavanje građana koji su ostali bez posla i mladih ljudi nakon završenog školovanja.

Konačan cilj svih aktivnosti mogao bi rezultirati dvostruko boljom prosječnom popunjenošću kapaciteta, sa sadašnjih 50 na 100 dana. To bi dovelo do željenih ekonomskih i socijalnih učinaka koji mogu pokrenuti Hrvatsku u pozitivnom smjeru.

Neka  ovo bude i naša najveća želja svima u novoj 2015. godini, zaključio je Nedo Pinezić.