UPUHH protiv povećanja boravišne pristojbe barem dok se ne vidi na što se ta sredstva planiraju trošiti

Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) protivi se bilo kakvom povećanju boravišne pristojbe, barem dok se ne vidi na što se ta sredstva planiraju trošiti, smatrajući i da nikako ne smiju biti namijenjena punjenju državne riznice. Ističe to direktorica UPUHH-a Iva Bahunek u razgovoru za Hinu naglašavajući da je takvom stavu nacionalne i krovne hotelijerske udruge uz analiziranje domaće prethodila i analiza prakse nacionalnih hotelskih udruga iz 15-ak europskih zemalja. Tu su analizu proveli uz pomoć krovne europske udruge hotelijera i restoratera HOTREC, a nakon što je ministar turizma Darko Lorencin sredinom lipnja najavio mogućnost povećanja iznosa boravišne pristojbe u hrvatskom turizmu za iduću godinu.

Analiza je pokazala da se hotelijeri u većini zemalja protive uvođenju boravišne pristojbe, što je, kako kaže Bahunek, i generalni stav HOTREC-a iz kojeg poručuju i da donositelji odluka moraju biti svjesni da porezi i sve takse u turizmu mogu iskriviti konkurentsku poziciju odredišta povećanjem troškova boravka.

Boravišne pristojbe u EU

Ipak, boravišne pristojbe i slični porezi sve se više uvode u različitim zemljama članicama EU-a, ali uglavnom na lokalnoj, a ne državnoj razini te se u većini slučajeva ti prihodi koriste za smanjenje proračunskih deficita, što je, smatraju i u UPUHH-u i u HOTREC-u, nedopustivo jer se ta sredstva trebaju trošiti isključivo u turističkom sektoru za razvoj novih proizvoda, destinacije, održavanje smještajnih kapaciteta i slično.

Od zemalja u kojima postoji boravišna pristojba, Bahunek iznosi primjere Austrije gdje je to 1 do 2 eura po noćenju, ovisno od turističke razvijenosti pojedine pokrajine, dok je u Beču i oko 3 eura.

U Italiji se kreće od 0,8 do 5 eura, što ovisi o kategoriji hotela i odluci lokalnih vlasti, gradova pa je tako najniži iznos za primjerice Sardiniju i Siciliju, a najviši za Rim.

U Španjolskoj ta pristojba za sada postoji samo u Kataloniji i različita je za različite kategorije hotela te se kreće od 0,65 do 2,25 eura (hoteli pet zvjezdica u Barceloni), u Francuskoj se, pa i u Parizu, kreće od 0,20 do 1,50 eura po gostu i noći, u Njemačkoj je to uvelo 20-ak gradova od 2 do 3 eura, a u Slovačkoj je 0,16 do 1,50 eura itd.

Zemlje koje to nemaju su primjerice Danska, Finska, Švedska, Irska, Malta, Portugal i Velika Britanija, ističe Bahunek. Dodaje i da se slaže sa stavom HOTREC-a da je među raznim 'turističkim' porezima, prirezima, taksama i sličnim, boravišna pristojba poznata i kao "porez koji se ubiru na goste koji borave u komercijalnim smještajima" te kao takva posebno nepravedna, jer se time zapravo kažnjavaju turisti koji borave dulje i troše više novca u odredištu nego oni koji su smješteni kod prijatelja i rođaka ili u sivoj zoni koja nije komercijalni smještaj.

Do početka kolovoza odluka o boravišnoj

Do početka kolovoza trebalo bi biti poznato hoće li se boravišna pristojbe povećati za iduću godinu ili će ostati na sadašnjoj razini te se do tada očekuje i prateća uredba koju slijedom zakona o toj pristojbi uobičajeno donosi hrvatska Vlada sredinom tekuće godine za iduću godinu. Time se omogućava i pravovremeno ugovaranje poslova za iduću sezonu, ali i cijena u koje je najčešće uprogramiran i iznos boravišne.

Osim hotelijera protiv povećanja boravišne izrazito su i u Kamping udruženju Hrvatske (KUH), pa je ministar, nakon što je najavio mogućnost povećanja iznosa boravišne pristojbe za kunu-dvije (sa 7 na 9 kuna) i samo za glavnu sezonu počev od 2015., o tome počeo razgovarati i na 'terenu' s drugim predstavnicima sektora.

O tome još nije, kako se doznaje iz Ministarstva turizma, donesena konačna odluka, razmišlja se, ali napominju da će se do početka ovog kolovoza ta uredba donijeti za iduću godinu.

I zadnjih pet-šest godina obično se donosila u srpnju, definirajući iznose boravišne pristojbe po osobi i noćenju u razdobljima glavne, pred i posezone te izvansezone, i prema razredu turističkog mjesta (A, B, C, D i ostala).

Po tome, a tako je bilo i za ovu godinu, najviši iznosi boravišne u glavnoj se sezoni kreću od 4 do 7 kuna po osobi i noćenju, što se nije mijenjalo od 1999., što znači zadnjih 16 godina (uključujući i ovu godinu).

Plaćaju je pod jednakim uvjetima i domaći i strani turisti, ali i građani koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu po krevetu i kamp jedinici, dok vlasnici kuća ili stana za odmor za sebe i članove svoje obitelji, kao i korisnici stalnog veza u luci nautičkog turizma to plaćaju u paušalnom iznosu. Neke kategorije turista su i oslobođene tog plaćanja.

Prihod od boravišne pristojbe prema zakonu je prihod i raspodjeljuje se turističkim zajednicama općina, gradova i županija te Hrvatskoj turističkoj zajednici. Koriste ga za izvršavanje svojih programa rada odnosno za promicanje hrvatskog turizma, poboljšanje uvjeta boravka turista u turističkom mjestu, za razvojne projekte i programe te za kreiranje novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima.

Za prošlu godinu u Hrvatskoj je ukupni iznos obveze za boravišnu pristojbu dosegnuo 347,5 milijuna kuna po podacima HTZ-a, u čijem je programu rada za ovu godinu, ukupno teškom 347,5 milijuna kuna, najveća pojedinačna prihodovna stavka od 106 milijuna kuna upravo boravišna pristojba. (Hina)