U kućama i stanovima za odmor 6,2 milijuna noćenja

U kućama i stanovima za odmor u Hrvatskoj je od početka ove godine do kraja rujna boravilo gotovo 405 tisuća turista koji su ostvarili 6,2 milijuna noćenja, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na istraživanje nekomercijalnog turističkog prometa u kućama i stanovima za odmor. Predmet tog istraživanja su turisti-vlasnici kuća i stanova za odmor, čalnovi njihovih obitelji, rodbina i prijatelji koji su boravili u tim objektima bez plaćanja smještaja, prijavili se turističkoj zajednici (TZ) i platili boravišnu pristojbu. Istraživanjem je ove godine obuhvaćeno 179 TZ-a gradova/općina/mjesta.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku za prošlogodišnjih devet mjeseci u kućama i stanovima za odmor bilo je 374 tisuće turista koji su ostvarili 5,7 milijuna noćenja.

Iako nije moguća potpuna usporedba, jer je obuhvat istraživanja drugačiji, a i lani je bilo tri TZ manje nego ove godine koje su dostavljale podatke, ipak je vidljiv porast dolazaka i noćenja u tim objektima, i to za oko 30 tisuća dolazaka i za oko 500 tisuća noćenja više.

U devet mjeseci ove godine gotovo 68 posto svih noćenja u tim objektima ostvarile su osobe za koje se boravišna pristojba plaća paušalno, a 32 posto noćenja oni za koje se ta pristojba plaća po noćenju.

Većina turista koji su boravili u stanovima i kućama za odmor, njih 61 posto, bili su stranci, koji su ostvarili 45,4 posto od ukupnih noćenja.

Iako je domaćih turista bilo manje nego stranih ili 39 posto od ukupnog broja, tim su objektima ostvarili više noćenja, 54,6 posto.

U strukturi noćenja stranaca u kućama i stanovima za odmor najviše ili 44,2 posto ostvarili su Slovenci, dok ih s udjelom od 13,4 posto slijede Nijemci. Nešto malo iznad po 5 posto noćenja u tim objektima ostvarili su turisti iz Bosne i Hercegovine, Austrije i Srbije, dok su blizu 5 posto Mađari i Talijani.

Promatrano po županijama najviše dolazaka i noćenja turista u kućama i stanovima za odmor zabilježeno je u devet mjeseci ove godine na područjima Zadarske i Primorsko-goranske županije, te Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. (Hina)