Šustar: Turizam i hotelijeri opet 'fizički' uspješni, ali sve drugo upitno

Hrvatski turizam i ove će godine najvjerojatnije zabilježiti pozitivne fizičke pokazatelje, ali s obzirom na nastavak teških poslovnih uvjeta s porastom svih cijena i inputa, poreznu presiju, nedostatak investicija u nove objekte i proizvode te smanjenje prodajnih cijena, pitanje je kako će izgledati krajnji financijski rezultat turističko-hotelskih tvrtki i možemo li time biti zadovoljni.

Naglašava to u razgovoru za Hinu predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Kristian Šustar koji smatra da je, s obzirom na važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo i njegov visok udjel u BDP-u, krajnje vrijeme da se o turizmu počne više govori kao ekonomskoj disciplini, a ne samo kroz fizičke pokazatelje.

Neosporno je da se u dolascima i noćenjima iz godine u godinu bilježi pozitivan trend, ali samo to javno komunicirati, kao i prihode od turističke potrošnje koje objavljuje HNB, nikako ne daje pravu sliku stanja u sektoru turizma kojeg Šustar ocjenjuje stagnirajućim, što pokazuju i bilance turističko-hotelskih kompanija.

Iako, primjerice, njihovi rezultati poslovanja za prvih šest mjeseci ove godine generalno nisu bili loši, ipak iza ostvarenja stabilnih prihoda stoji skrivena poruka da su hotelijeri, naučeni raditi u teškim okolnostima, postali umjetnici u smanjivanju troškova.

O tome bi se, kaže Šustar, trebalo više govoriti, jer se uštede ostvaruju na velikim investicijama, 'tkivu' i sadržaju proizvoda, marketingu, ulaganju u zaposlenike i edukaciju te u kvalitetu usluge. Vidljivo je i da broj zaposlenika u turizmu ne raste nego godinama stagnira (mjereno po broju zaposlenih po smještajnom jedinici, što je jedan od indikatora kvalitete usluge). To sve otvara pitanje razvija li Hrvatska stvarno kvalitetan i konkurentan turizam.

Godinama je velik problem i niska profitabilnost hotelijera, pri čemu se i sada u novim akcijskim podsektorskim planovima slijedom ciljeva turističke strategije iznova skoro potpuno zanemaruje činjenica da baš niska profitabilnost demotivira nove investicije i nove investitore, kao i da bez povećanja broja kvalitetnih hotela i kreveta u njima, koji sada čine niskih 13 do 15 posto ukupnog smještaja, nema ni izlaska turizma iz stagnacije.

Kada se tome doda međustopa PDV-a za turizam koja je ove godine praktički preko noći povećana na 13 posto, nakon što je samo godinu dana bila 10 posto i koju je turizam nakon dugo godina traženja teško dobio, Šustar pomalo bespredmetnim drži rasprave o (ne)uspješnosti ove sezone zbog loših vremenskih prilika, srpanjskoj rupi, kratkoj sezoni, nedostatnom povezivanju 'zelene' i plave' Hrvatske i drugom, jer se to ponavlja niz godina i ponavljat će se sve dok se ne izgrade novi hoteli i ne stvore novi atraktivni turistički proizvodi koji će privući nove turiste.

Toga, kao ni rasta i održivog razvoja te stvarnog povećanja konkurentnosti hrvatskog turizma nema bez 'zdravih' i dugoročnih investicija, ali se o tome samo najčešće priča, a ne čini skoro ništa da se stvarno i na duži rok stabilizira porezna politika, da se poveća pravna sigurnost te smanje fiskalna i parafiskalna davanja koja opterećuju poslovanje i koče investicije.

Smanjenje PDV-a za turizam na 5 posto i oprez s porezom na nekretnine

Dobro rješenje pritom bi bilo, smatra Šustar, da se međustopa PDV-a za turizam od 13 posto što prije promijeni, ali ne da se vrati na 10 posto nego da bude oko 5 posto, jer makar to može izgledati 'bombastično', hotelijeri vjeruju da je to jedini dugoročno ispravni put za nove investicije i jačanje konkurentnosti, što su pokazale i brojne strukovne analize.

Uz potrebu smanjenja, pa i ukidanja nekih parafiskalnih nameta, važno bi bilo i da se za turizam nađe nekakvo 'međurješenje' u vezi najavljenog uvođenja poreza na nekretnine jer taj porez realno može prepoloviti investicije u turizmu, upozorava Šustar, dodajući da su upravo nekretnine temelj za stvaranje nove vrijednosti u turizmu i hotelijerstvu.

Očekuje da će se Ministarstvo turizma znati postaviti u vezi tog novog nameta koji potencijalno uvodi i apsurdnu situaciju da s jedne strane pozivamo na investicije, a s druge više oporezujemo objekte u koje se investira.

To, kao i općenito stalno mijenjanje porezne politike, potpuno obeshrabruje svakog ozbiljnog investitora, pa stoga Šustara i ne čudi što nije bilo ponuda za hotele koji su se prodavali ove godine, a apsurdnim drži i to što sve turistički prepoznatljivija Hrvatska u svijetu, s rastom dolazaka i noćenja stranih turista, istodobno uopće nije zanimljiva međunarodnim investitorima.

Zabrinutost zbog ovisnosti o turizmu

Hotelijeri i svi 'ozbiljniji' poslodavci u turizmu, pa i šire, zabrinuti su i što je i ova godina iznova pokazala svu ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu, koji čini od 14 do 17 posto BDP-a, što Šustar drži i iznimno opasnim zbog velike dohodovne elastičnosti turističkih prihoda, uz istodobno vrlo osjetljivu i nepredvidljivu turističku potražnju.

To se pokazalo i ove godine kada su svi 'strepili' zbog lošijeg vremena, a i stanje hrvatskog turističkog proizvoda dodatno povećava rizike, kaže Šustar, upozoravajući da tako visok udjel turizma u BDP-u, koji je i najveći u Europi, i nije nešto čime se treba hvaliti jer je visoka ovisnost nacionalnih ekonomija o turizmu odlika ekonomski najzaostalijih zemalja u svijetu.

To nam zasigurno ne smije biti cilj te treba stvoriti mehanizme za rast i razvoj te jasan pravni i gospodarski okvir, a ne se turizma sjetiti samo prigodno i samo u visokoj sezoni, poručuje Šustar.

(Hina)