Stručni skup „Turizam i klimatske promjene“ u prigodi obilježavanja Svjetskog dana turizma

Stručni skup „Turizam i klimatske promjene“u prigodi obilježavanja Svjetskog dana turizma, otvorio je danas u Novinarskom domu ministar turizma Damir Bajs, naglasivši kako Hrvatska, u usporedbi s drugim europskim zemljama, ima visoku razinu očuvanosti prirode i osobito se ističe očuvanošću ekoloških sustava i staništa, zemlja je to velike biološke i krajobrazne raznolikosti, te još uvijek uživamo u nemjerljivu bogatstvu mora i planina.
Utoliko je veća naša odgovornost za ono što ćemo ostaviti budućim generacijama, te stoga održivi razvitak u gospodarskom, ekološkom i sociokulturnom smislu postaje sastavnica promišljenog djelovanja u većini zemalja, naglasio je ministar, dodavši kako ćemo i dalje biti dobri domaćini, ali još bolji gosti koji će se s poštovanjem odnositi prema blagu koje nije ovdje samo za nas.

Stručni skup „Turizam i klimatske promjene“u prigodi obilježavanja Svjetskog dana turizma, otvorio je danas u Novinarskom domu ministar turizma Damir Bajs, naglasivši kako Hrvatska, u usporedbi s drugim europskim zemljama, ima visoku razinu očuvanosti prirode i osobito se ističe očuvanošću ekoloških sustava i staništa, zemlja je to velike biološke i krajobrazne raznolikosti, te još uvijek uživamo u nemjerljivu bogatstvu mora i planina.

Utoliko je veća naša odgovornost za ono što ćemo ostaviti budućim generacijama, te stoga održivi razvitak u gospodarskom, ekološkom i sociokulturnom smislu postaje sastavnica promišljenog djelovanja u većini zemalja, naglasio je ministar, dodavši kako ćemo i dalje biti dobri domaćini, ali još bolji gosti koji će se s poštovanjem odnositi prema blagu koje nije ovdje samo za nas.

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih desetak godina u svijetu uz ratove i terorizam negativno utječu na svjetsku ekonomiju, pa i na turističku industriju, koja stoga može i mora u svakoj zemlji gdje se razvija iznaći modele za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš i promovirati održiv razvoj, naglašeno je na skupu.

Svjetski dan turizma proslavlja se svake godine 27. rujna, na dan kada je 1970. godine prihvaćen Statut Svjetske turističke organizacije (tadašnji akronim WTO). Ovogodišnja središnja proslava održava se u Peruu (Lima), a osnovna je tema „Turizam odgovara na izazove klimatskih promjena“. Istodobno, to je tema natječaja za fotografiju, što ga je raspisala Svjetska turistička organizacija (UNWTO), na koji se zainteresirani mogu prijaviti do 30. studenoga ove godine.

Predsjednik Svjetske udruge turističkih novinara i pisaca-FIJET i bivši ministar turizma Tunisa Tijani Haddad naznačio je da se turizam treba smatrati 'jednom od najboljih nada za zdraviji okoliš u budućnosti'. Hrvatskoj je poručio da kao i ostale mediteranske destinacije treba pomno pratiti situaciju na Sredozemnom moru koje je sve više ugroženo stotinama tisuća naftnih tankera koji njime plove.

Klimatske promjene povećat će potražnju za eko turizmom i turizmom zasnovanom na boravku u prirodno očuvanim destinacijama. Očekuje se da će se potražnja za ekoturizmom u sljedećih dvadeset godina utrostručiti (danas raste po stopi od deset do dvadeset posto), istaknuo je predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić. Također, rast temperature zraka, smanjenje količina padalina na jugu Europe, povlačenje ledenjaka u planinskim područjima, smanjenje broja šuma i sve veći broj požara mogli bi se odraziti na turistička kretanja. Više temperature u toplo-morskim destinacijama mogle bi utjecati na povećanje broja putovanja izvan (glavne) ljetne turističke sezone, dodao je. Posjetitelji pri biranju mjesta za odmor sve više uzimaju u obzir ekološku osviještenost destinacija i smještajnih objekata. Investiranje u obnovljive izvore energije i primjena mjera očuvanja okoliša stvaraju dobru reputaciju destinacija/objekata.

Državni tajnik u ministarstvu znanosti, obrtazovanja i športa, Želimir Janjić, govorio je o aktivnostima u obrazovnom sustavu u području turizma, naglasivši kako brzi razvoj tehnologija diktira promjene na tržištu rada, dok se turistički djelatnici ubrajaju u pet top najunosnijih poslova prema potražnji tržišta rada. Iako zapošljavanje u turizmu predstavlja veći dio zapošljavanja u Hrvatskoj, najviše je prisutno sezonsko zapošljavanje, i to u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zadarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, rekao je, zahvalivši Ministarstvu turizma na pokretanju projekta stipendiranja učenika i studenata za zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu.

Pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometorološkog zavoda Krešo Pandžić kazao je pak da se nepovoljne klimatske promjene, iako relativno neprimjetno, ipak već događaju i u Hrvatskoj, te da se i u budućnosti mogu očekivati ljeta s visokim temperaturama i smanjenjem oborina, što označava nepovoljnim ne samo za turizam nego i za poljoprivredu zbog mogućnosti oluja, tuče i sličnog. Oskudne ili selektivne meteorološke informacije koje se često daju u turističkim prospektima mogu dati krivu informaciju turistima, dodao je,  te se založio za biometeorološki prospekt koncipiran tako da na jednostavan i lako razumljiv način grafički i tekstualno prikaže klimatske osobitosti nekog mjesta. Biometeorološki prospekt može koristiti turistima za odabir lokacije i razdoblja pogodnog za provođenje odmora, rekreacije ili oporavka ovisno o njegovim mogućnostima, željama i potrebama. Turističkim djelatnicima može koristiti za planiranje infrastrukture i promociju turističkih destinacija, zaključio je Pandžić.

O energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije i turizmu, govorila je dr.sc. Branka Jelavić, naglasivši kako potrošnja električne energije u europskim hotelima Mediterana vezana na popunjenost kapaciteta iznosi prosječno 25 kWh po gostu dnevno, dok povećanje potrošnje tijekom sezone u Hrvatskoj raste i do 20 posto. Menadžment u turizmu motiviran je za štednju energije, jer smanjenje troškova za energiju povećava zaradu bez utjecaja na kvalitetu usluge i očekivanja turista, dok istodobno raste potražnja za smještajem koji svojim poslovanjem doprinosi zaštiti okoliša, rekla je Jelavić, založivši se za istraživanja potencijala obnovljivih izvora energije kod planiranja (proširenja) destinacije.

O prijedlogu mjera i aktivnosti za smanjenje emisije stakleničkih plinova u turističkom cestovnom prometu, govorio je Georg-Davor Liscin iz Hrvatskog autokluba, rekavši kako je HAK potpisnik Deklaracije o kakvoći zraka, klimatskim promjenama i ekonomičnosti goriva, te sudionik globalne kampanje “MAKE CARS GREEN” - “Učinimo aute zelenima”, kojom se pozivaju nacionalni autoklubovi da učine sve što je u njihovoj moći kako bi kvalitetno informirali svoje članove i ostale motorizirane građane o mogućnostima i potrebi kupnje vozila sa boljom iskoristivosti goriva i smanjenom emisijom CO2 (čišća vozila), načinu vožnje kojom se bolje iskorištava gorivo (eko-vožnja), kao i o mogućnostima i potrebi korištenja alternativnih i učinkovitijih goriva.

Doprinos hrvatskog turističkog sektora ublažavanju posljedica klimatskih promjena ostvaruje se kroz proaktivni pristup smanjenju emisija stakleničkih plinova, rekao je dr. sc. Siniša Ozimec, izi Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, založivši se za uključivanje širokog kruga, od turista, agencija, hotelijera, do prijevoznika, turističkih zajednica svih razina i Ministarstva turizma. Sve to može dovesti do osmišljavanja turističke ponude za poticanje duljeg boravka turista i smanjenja potrošnje energije te energetske učinkovitosti.

Hotelska je industrija slična bilo kojoj tradicionalnoj industriji u smislu korištenja prirodnih dobara i stvaranja otpada, a njen proizvod je usluga koju pruža svojim gostima, te je i ovdje moguće primijeniti principe čistije proizvodnje s ciljem smanjenja korištenja prirodnih dobara i nastajanja otpada održavajući, istodobno, najvišu moguću kvalitetu usluge, naglasio je mr. sc. Goran Romac iz Hrvatskog centra za čistiju proizvodnju. Rezultat projekta čistije proizvodnje u hotelima je unaprijeđen odnos prema okolišu i financijske uštede.

O primjeni principa integralnog planiranja u razvoju obalnog turizma govorila je Željka Škaričić, izloživši okvir integralnog upravljanja obalnim područjima koji zahtijeva izradu strategija obalnog razvoja, stratešku procjenu okoliša i izradu procjena utjecaja na okoliš za razvojne projekte, te izradu strategija za smanjenje prirodnih rizika, posebno onih vezanih uz klimatske promjene i usvajanje ekosistemskog pristupa u planiranju i upravljanju obalom.

Preporuke i prve rezultate Nacionalnog izvješća o društvenom razvoju 2008. na temu socio-ekonomskih utjecaja klimatskih promjena u Hrvatskoj, analizu sektora turizma, predstavila je Sandra Vlašić, iz UNDP-a, istaknuvši moguće posljedice klimatskih promjena na hrvatsku obalu od porasta godišnje prosječne temperature za 2 do 7.3°C, dok bi ljetni prosjek porastao za 3°C , a količina oborina bi pala 60 i ljeti do 30 posto. Razina mora, prema globalnim scenarijima porasla bi od mogućih 9 do 88 cm, a općenito, mediteranska ljeta postat će vrućija i sušnija, dok će u sjevernoj Europi klima biti ugodnija. Stoga, kaže Vlašić, klimatske promjene, izravno i neizravno utječu na privlačnost i specifične karakteristike lokaliteta, krajobraza, prirode, flore, faune, mogućnosti rekreacije i funkcije ekosustava. Sektor turizma ima znatan utjecaj na društveni razvoj, ranjiv je i podložan utjecaju klimatskih promjena, te je zato potrebno raspolagati sa puno više “finih” informacija o utjecajima klimatskih promjena, mogućim ekonomskih gubicima i kako ih nadoknaditi, koje su koristi i troškovi, mogućnosti i ulaganja. Posredno se mnogo može učiniti kroz planiranje javnih usluga, infrastrukture, prometa, te regulaciju korištenja i namjene zemljišta i prostorno planiranje, kao i očuvanje kvalitete okoliša, ali i kroz strukturne promjene poput orijentacije na ponudu manje podložnu utjecajima klimatskih promjena, zaključila je Sandra Vlašić.

Pisane vijesti