Smještajno-ugostiteljski sektor u 2018. s po 16 posto višim prihodima i dobiti; 2019. neizvjesna

Slika /AA_2018_b-fotke/2019 vijesti/190705_hut2_FaH.jpg

Smještajno-ugostiteljski sektor u 2018. je zabilježio poraste poslovnih prihoda i dobiti iz poslovnih aktivnosti od po 16 posto u odnosu na 2017., dok je po tom pitanju zbog usporene potražnje i potpuno netipične turističke godine 2019. još neizvjesna, pokazuje uz ostalo nova analiza Hrvatske udruge turizma (HUT). Pozivajući se na podatke Fine, HUT u analizi poslovanja sektora smještaja i ugostiteljstva ističe da je taj sektor u 2018. unatoč otežanim tržišnim uvjetima pokazao stabilni i rastući poslovno-financijski potencijal, s time da je u segmentu smještaja poslovni prihod u ključnim kompanijama rastao 12,1 posto, a kod hrane i pića za gotovo 22 posto.

Dobit iz poslovnih aktivnosti kod smještaja je pak rasla za 13 posto, a kod pripreme hrane i pića za 32,2 posto.

"Rezultati poslovanja smještajno-ugostiteljskog sektora u 2018. su bili stabilni, kao i cijeli sektor, no primjetan je veći rast u segmentu usluživanja i pripreme hrane i pića nego u smještaju, ali i dvostruko veća stope rasta od prosječnih godišnjih u proteklih pet godina kod prosječnih mjesečnih troškova osoblja po zaposleniku. Te stope su u djelatnosti smještaja povećane više od 3 posto, a u pripremi hrane i pića više od 4 posto. To znači da se plaće povećavaju, a s obzirom na sve evidentniji nedostatak radnika u sektoru su svjesni da će s time morati i nastaviti", komentirao je analizu direktor HUT-a Veljko Ostojić.

Iznio je i da je broj zaposlenih ukupno u tom sektoru na bazi sati rada u 2018. porastao u odnosu na 2017. za 13,3 posto, od čega je u smještaju bio 10,1 posto, a u ugostiteljstvu 16,1 posto.

Rasli su i ukupni troškovi osoblja, za 16,4 posto na razini cijelog sektora, od čega u smještaju za 13,5 posto, a u ugostiteljstvu za 21 posto, što je, po ocjeni HUT-a, iznadprosječni godišnji porast, jer je primjerice od 2012. do 2017. iznosio oko 12 posto godišnje.

Za ovu godinu i poslovanje sektora, odnosno hotelijera, Ostojić je kazao da je nezahvalno prognozirati jer je "godina sve, samo ne tipična", ali da su mogući lanjski rezultati uz puno više marketinških i prodajnih napora.

"Već u 2018. su bili vidljivi prvi znaci utjecaja negativnih promjena na tržištu na rezultate sektora, jer su poduzetnici u smještajno-ugostiteljskom sektoru ostvarili umjerene pokazatelje rasta performansi poslovanja, uz niži stupanj financijske stabilnosti nego u 2017. Stopa rasta troškova rada znatno nadmašuje stopu rasta dobiti, a slično bi se moglo nastaviti i u 2019. s obzirom na usporeniju potražnju i rezervacije uz istodobni nastavak nedostatka radnika", ocijenio je Ostojić.

Smanjene PDV-a za turizam u Europi zbog konkurentnosti

Zbog svega toga, ali i drugih neizvjesnosti u turizmu te pritiska na poslovanje, u HUT-u su već ranije iskazali jasan stav o potrebi smanjenja PDV-a u turizmu, i ne samo zbog povećanja investicija, bez kojih nema razvoja ni kvalitete, nego i zbog lakšeg pronalaska radnika jer bi im time poslodavci mogli i dodatno povećati plaće.

Kako u Hrvatskoj još nema službenih naznaka da će se PDV stopa za ugostiteljstvo i turističke agencije uskoro smanjiti sa 25 na bar 13 posto koliko ima i smještaj, iako se HUT zalaže za 10 i niže posto, koliko je i u većini mediteranskih konkurentnih zemalja, iz HUT-a ističu kako to rade neke druge europske zemlje, i to radi konkurentnosti.

"Brojne europske države smanjuju stope PDV-a na hotelski smještaj i ugostiteljske usluge zbog povećanja konkurentnosti i razvoja sektora. Zadnji primjeri su Austrija, Grčka i Mađarska, a prve analize kod njih pokazuju pozitivne učinke tog smanjenja", kaže Ostojić.

S 25 posto PDV-a na ugostiteljske usluge Hrvatska ima najvišu tu stopu u Europi, uz Dansku, kao i najvišu stopu PDV-a (13 posto) na usluge smještaja na Mediteranu, uz Grčku, no ta zemlja od 2020. godine snižava PDV na hotelski smještaj s 13 na 11 posto, a na ugostiteljske usluge s 24 na 13 posto.

Austrija je već od 1. studenog 2018. snizila stopu PDV-a na smještaj s 13 na 10 posto, dok je Mađarska u 2018. stopu na ugostiteljske usluge snizila sa 27 na 18 posto, da bi od početka 2019. stopu PDV-a na ugostiteljske usluge osim alkohola opet snizila, na 5 posto. To je kod njih, kako je objavila mađarska vlada, već donijelo povećanje prometa za 40 do 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

I druge Hrvatskoj susjedne zemlje koje razvijaju turizam i puno od njega očekuju imaju niži PDV, primjerice Crna Gora za obje te usluge (smještaj, ugostiteljstvo) od po 7 posto, a Slovenija od po 9,5 posto. (Hina/FaH)

Pisane vijesti