'Sharing economy' snažan poticaj obiteljskom smještaju u hrvatskom turizmu

Privatni smještaj u hrvatskom turizmu relativno je dobro reguliran, ali treba ga i dalje podupirati pojednostavljenjem svih procedura za legalno poslovanje kako ne bi 'kliznuo' u sivu zonu, pogotovo u većim gradovima gdje se već javlja nelojalna konkurencija poduprta i tzv. shering economy, kao novim megatrendom u svjetskom turizmu temeljenom na digitalnim platformama koje izravno spajaju turiste i ponuditelje usluga, koji privatnom smještaju u Hrvatskoj daje i snažan poticaj.

Poručuje to predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Nedo Pinezić nakon prošlotjedne najveće svjetske turističke burze ITB u Berlinu gdje se pomalo neočekivano, pogotovo za hotelijere, upravo privatni smještaj (private accomodation) nametnuo kao važan dio 'shering economy' ili 'ekonomije dijeljenja' koja je bila i jedna od top tema ITB-a.

"Riječ je o novijem modelu poslovanja u turizmu u kojem se ne radi samo sa smještajem nego i drugim uslugama, poput prijevoza, zbog čega će i u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u svijetu, trebati dosta mudrosti, suradnje i volje da se održi pozitivan trend dobre ponude i rastućeg prometa u privatnom smještaju", kaže Pinezić.

Osnova tog megatrenda su novije digitalne platforme za usluge u turizmu, na kojima poslovanje temelje i neki od najvećih svjetskih online operatora za putovanja i vezane usluge, poput Priceline-a čiji je brend i booking.com te Airbnb-a, koji su s početnih oko 100 zaposlenih u pet-šest godina stigli do njih više od deset tisuća u desecima zemalja svijeta i koji svakodnevno obavljaju više od 100 tisuća transakcija pronalazeći smještaj za milijune ljudi.

Svima njima je zajedničko zadovoljiti želje modernih turista koji, budući su i sami sve više online putem mobilnih uređaja, traže jednostavnost i lako dostupne te povoljn(ije)e usluge. Također, svoj globalni uspjeh prije svega temelje na tehnologiji koja omogućava lakoću bukiranja, ali i ekonomskoj krizi kao 'katalizatoru' cijelog procesa 'shering economy' te novim navikama putnika koji danas putuju s pametnim telefonima i bez obveza i velikih planova žele upoznavati lokalne kulture.

Rasprave diljem svijeta oko legalnosti i regulacije

Kako se na tim servisima povećava promet tako se povećavaju i rasprave diljem svijeta oko legalnosti takvog poslovanja koje još nije adekvatno regulirano, pa ni načini plaćanja poreza, izdavanja odobrenja za rad, ostvarivanje radnih i socijalnih prava zaposlenih, a nema ni jasnih jamstava o kvaliteti usluge, upitne su i provjere pružatelja usluga, kao i 'dekomodiranja' stanovnika u stambenim četvrtima u kojima boravi sve više turista.

U vezi toga na ITB-u se čulo i kako regulacija mora ići prije svega u prilog ljudima, da takvo poslovanje s privatnim smještajem brojnim destinacijama donosi velike prihode i zapošljavanje te da se treba fokusirati na unapređenje usluge smještaja kroz veću interakciju s vlasnicima i bolje povratne informacije od korisnika.

"Struka se slaže da se taj proces ne može zaustaviti jer su potencijali razvoja ogromni, poput primjerice samo više od milijardu postojećih korisnika facebooka, a kako u turizam ulazi i amazon.com, moguće i ebay, klasični hotelski, avio prijevoznički i drugi brendovi, htjeli ne htjeli, morat će se u to uključiti, inače će, kako već priznaju neki svjetski hotelijeri, zaostajati i gubiti 'utrku' s vremenom i trendovima potražnje", naglašava Pinezić.

Kako se uključiti u nove modele i što donose hrvatskom privatnom smještaju?

Naglašavajući da nova ekonomija dijeljenja i P2P poslovni model donosi brojne koristi hrvatskom obiteljskom smještaju, koji ima i najveći udjel od oko 50 posto u ukupnom smještaju u hrvatskom turizmu, Pinezić dodaje da hrvatski domaćini već znaju da moraju imati udoban smještaj, s korektnim cijenama i da moraju biti dobri domaćini, što je i uvjet da se uđe na bilo koju platformu i općenito bavi tim poslom.

"Hrvatski iznajmljivači smještaja već su prepoznati kao kvalitetni, sve su i bolji, kao i njihovi rezultati, ali im i dalje treba edukacije i povećanje razine informatičke pismenosti, jer bez interneta neće znati što se oko njih događa, niti će privući potencijalne goste, koji i ako dođu i primjerice nemaju besplatan bežični pristup internetu ili nešto drugo drugačije od ostalih neće dugo ostati niti preporučiti", poručuje Pinezić.

Još važnijim Pinezić smatra uključenje mladih ljudi, djece, unuka i sličnih u poslovne procese domaćinstva i digitalnog marketinga. To je, kaže, "možda i glavni uvjet o(p)stanka na tržištu, jer ako mlađima prenesemo stečene manire domaćinskog ponašanja, a oni poslovanje unaprijede digitalnom tehnologijom, naš posao ima svjetlu budućnost".

(Hina)