Iako je u posljednje vrijeme Hrvatska bogatija za nekoliko luksuznih hotela s pet zvjezdica, što jasno govori o težnji prema razvoju turizma više kvalitete, takav turizam trebao bi pratiti i razvoj kvalitetne ponude popratnih sadržaja kakve očekuju gosti dubokog džepa. O mogućnostima razvoja elitnog turizma u Hrvatskoj i njegovoj isplativosti razgovarali smo s Davorom Njirićem, savjetnikom ministra turizma.
Što se podrazumijeva pod elitnim turizmom?
Na to pitanje ne može se jednostavno odgovoriti citiranjem neke općeprihvaćene definicije jer ne postoji opći konsenzus o značenju pojma elitnog ili ekskluzivnog turizma. Svi bolji poznavatelji problematike turizma, posebno eksperti za turizam, na to će pitanje u pravilu odgovoriti jako kratko: elitni turizam ne postoji. Naime, turizam je masovna pojava u kojoj sudjeluju pripadnici širih društvenih slojeva, a ne samo njegov elitni dio. Poznato je,naime, da turistička potražnja i ponuda imaju oblik piramide na čijem je vrhu najuži segment potražnje najveće kupovne moći, odnosno najuži segment ponude najveće kvalitete, a na dnu je najširi segment potražnje najmanje kupovne moći, odnosno najširi segment ponude najniže kvalitete. Umjesto pojma elitnog turizma, u navedenom smislu, primjerenije bi bilo koristiti pojam turizma više kvalitete, koji podrazumijeva ponudu iznadprosječne kvalitete za goste razmjerno veće kupovne moći, za razliku od pojma masovnog turizma u kojemu prevladava ponuda ispodprosječne kvalitete za goste razmjerno manje kupovne moći. Međutim, pod pojmom elitnog turizma mogao bi se podrazumijevati samo onaj najmanji segment turističkog tržišta s potražnjom najveće kupovne moći, odnosno ponudom najviše kvalitete. Slikovito rečeno, elitni turizam je turizam onih koji su imali sreću (ili nesreću) imati puno novca i vremena da ga potroše, a takvih je razmjerno jako malo. Dakle, može se reći da se pojam elitnog turizma može koristiti samo uvjetno podrazumijevajući pod tim elitni segment turizma. Uobičajeno je elitnim gostima nazivati goste, odnosno potrošače najveće kupovne moći, a ponudu prilagođenu njihovim očekivanjima ekskluzivnom ili luksuznom ponudom. Tako je kada goste mjerimo samo prema tomu koliko je dubok njihov džep. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni društvenu elitu kojoj pripadaju znanstvenici, umjetnici i drugi koji se, na žalost, prema kupovnoj moći odnosno potrošnji često ne ubrajaju među elitne goste. Društvena elita, u pravilu, nisu gosti najdubljeg džepa. Kada se govori o eliti, treba imati na umu razliku između pojmova elitnih gostiju i društvene elite. Uvjetno se može reći, paradoks je da je Hrvatska imala ekskluzivni turizam kada nije imala turizma. Naime, to nije bio turizam nego prve naznake početka njegova razvoja kada su u Opatiju na zimovanje dolazili uglavnom samo bogati austrougarski aristokrati koji su dokolicu provodili u dugim šetnjama uz obalu, zabavama i društvenim igrama Tada je u Europi privilegij na odmor i razonodu imala samo aristokracija i mlada buržoazija, a turizam se javlja kasnije, kao masovna pojava s ljetnom sezonom, kada su i drugi širi društveni slojevi stekli mogućnost korištenja turističke rekreacije.
Koliko je isplativ elitni segment turizma?
Teško je odgovoriti na to pitanje jer odgovor ovisi o tomu koliko ste podigli ljestvicu razgraničenja između elitnog segmenta ili drugih neelitnih segmenata turizma. Moglo bi se reći, što je ljestvica postavljena više, to je rizik isplativosti veći. Ako pod elitnim segmentom podrazumijevate sam vrh piramide turističke potražnje, onda je on toliko mali i u sezoni, a kamoli izvan sezone, da se od njega ne može živjeti. Elitni gosti su vam kao šlag na torti. Što biste vi - dekoraciju ili tortu? S onima koji zagovaraju razvoj elitnog turizma, a da pritom ne znaju ili nemaju iskustva što to znači, lako bih se dogovorio - oni bi uzeli šlag, a ja tortu. To vam govorim ne samo iz naučene teorije nego i iz vlastitog iskustva. Bio sam, naime, dugo godina direktor hotela Dubrovnik President u Dubrovniku, koji je tada bio najluksuzniji i najskuplji na Jadranu. Teoretski bi se moglo reći da isplativost turizma ovisi o uspješnoj kombinaciji, odnosno miksu svih segmenata piramide turističke ponude i potražnje, kroz različita razdoblja poslovne godine, u kojemu će po mogućnosti prevladavati oni iznadprosječni. Važno je, međutim, napomenuti da elitni segment turizma ne donosi samo izravne učinke, nego i neizravne jačanjem tržišnog položaja kroz percepciju visokokvalitetne destinacije. U tom smislu može se reći da nerijetko više koristi od njega imaju drugi nego sami nositelji njemu prilagođene ekskluzivne, odnosno luksuzne ponude. Jedna od najpoznatijih destinacija s najvećom koncentracijom ekskluzivne, odnosno luksuzne ponude, jest Monte Carlo, odnosno država Monaco. On može biti mjera svim destinacijama koliko su komparativnim prednostima, kvalitetom ponude i upravljanjem destinacijom od njega daleko, odnosno koliko mu se realno mogu približiti, ali ne vjerujem i dostići ga.
Postoji li u hrvatskom turizmu ponuda za elitne goste odnosno, kako kažete, goste s najviše novca?
Nedvojbeno je da u našem turizmu u određenim destinacijama postoji i ponuda najviše kvalitete koju nazivamo ekskluzivnom ili luksuznom za goste najdubljeg džepa, odnosno elitne goste. Pitanje je, međutim, koliko su naše destinacije koje imaju komparativne prednosti za razvoj takve ponude iskoristile svoje mogućnosti. Ponudu za elitne goste čine prije svega luksuzni smještajni objekti, hoteli i turistički resori, a potom i vrhunski restorani i barovi. Na vrhu najkvalitetnije ponude su luksuzne vile i marine za prihvat luksuznih jahti i golfska igrališta. Znamo da gosti najveće kupovne moći ne traže samo luksuzan smještaj i vrhunske ugostiteljske objekte nego i razne sadržaje s ponudom zabave, kulturnih događanja i zanimljivih manifestacija. Štoviše, oni posjećuju mjesta gdje mogu vidjeti sebi slične i biti viđeni.
Što Hrvatska može ponuditi takvim gostima?
Danas Hrvatska takvim gostima može ponuditi daleko više nego recimo prije desetak godina. Možemo, naime, reći da je hrvatski turizam godinama bilježio ne samo stalan i stabilan rast turističkog prometa, nego je i poboljšao kvalitetu ponude u svim segmentima, a prije svega u hotelijerstvu, restoraterstvu i nautičkom turizmu, kao i ponudu zabavnih, kulturnih i drugih sadržaja. Međutim, ekskluzivnu ih luksuznu ponudu za goste najdubljeg džepa ne mogu razvijati sve destinacije nego samo one koje zato imaju komparativne prednosti. Kao što pojedine zemlje međusobno imaju različite komparativne prednosti za razvoj turizma, tako i pojedine destinacije u nekoj zemlji imaju različite mogućnosti razvoja. Tržište je već prepoznalo nekoliko takvih destinacija u Hrvatskoj, a riječ jeo onima koje su se kvalitetom ponude izdvojile i profilirale kao destinacije s ponudom za najzahtjevnije goste. To su destinacije koje posjećuju svjetski poznate osobe iz umjetničkih i poslovnih krugova, a prate ih domaći i svjetski mediji.
Kakva je budućnost elitnog turizma u Hrvatskoj?
Hrvatska se davno izjasnila za razvoj turizma više kvalitete, a to podrazumijeva i razvoj ponude za zahtjevne goste koji traže najveću kvalitetu. Kao što sam rekao, nije pitanje želi li neka destinacija ili ne razvijati ponudu za elitne goste, nego prije svega ima li za to uvjete ili ne. Bilo bi šteta da destinacije koje imaju takve uvjete to ne prepoznaju i ne iskoriste. Pitanje je, međutim, koliko su takve destinacije iskoristile svoje mogućnosti. Mislim da mnoge naše turističke destinacije još nisu iskoristile sve mogućnosti razvoja, do svog nosivog kapaciteta koji jamči održivi razvoj, a posebno najkvalitetnijih smještajnih kapaciteta i sadržaja ponude. Još nam, naime, nedostaje smještajnih kapaciteta najviše kvalitete, uključujući i luksuzne vile, te marine za prihvat luksuznih jahti, a o nekoliko pravih golfskih igrališta da i ne govorimo. Na nacionalnoj razini utvrđuju se strateške smjernice turističkog razvoja, a na njihovim osnovama turističke destinacije upravljaju svojim razvojem. One, među ostalim, gradnjom sustava upravljanja destinacijom upravljaju svojom budućnošću. S obzirom na to da još nije iskoristila sve potencijale za razvoj turizma više kvalitete općenito, pa tako i za razvoj ponude za elitne goste, Hrvatska ima priliku iskoristiti ih, i to vjerujemo u bliskoj budućnosti. (Vedrana Glojnarić, Business.hr, 30. 3. 2012.)
