Proteklog vikenda 2,9 milijuna noćenja, u sedam mjeseci 45 milijuna

U Hrvatsku je tijekom proteklog vikenda, od 5. do 7. kolovoza, došlo 463,2 tisuće turista koji su ostvarili nešto malo više od 2,9 milijuna noćenja, a 93 posto dolazaka i više od 82 posto noćenja odnosi se na strane turiste, podaci su iz sustava eVisitor, doznaje se iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Ti podaci pokazuju i da je tijekom proteklog vikenda najviše turista došlo iz Njemačke, 87,3 tisuće, koji su ostvarili i najviše noćenja, 573,6 tisuća, a s oko sto tisuća noćenja manje slijede slovenski turisti, a potom Talijani, Poljaci, Austrijanci, Nizozemci, Česi, Mađari, Slovaci i Francuzi.

U Hrvatsku je tijekom proteklog vikenda, od 5. do 7. kolovoza, došlo 463,2 tisuće turista koji su ostvarili nešto malo više od 2,9 milijuna noćenja, a 93 posto dolazaka i više od 82 posto noćenja odnosi se na strane turiste, podaci su iz sustava eVisitor, doznaje se iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Ti podaci pokazuju i da je tijekom proteklog vikenda najviše turista došlo iz Njemačke, 87,3 tisuće, koji su ostvarili i najviše noćenja, 573,6 tisuća, a s oko sto tisuća noćenja manje slijede slovenski turisti, a potom Talijani, Poljaci, Austrijanci, Nizozemci, Česi, Mađari, Slovaci i Francuzi.

Među jadranskim županijama najviše noćenja bilo je u Istri, potom na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je najviše noćenja proteklog vikenda, gotovo 1,1 milijun ostvareno u objektima u domaćinstvima. Kampovi su na drugom mjestu s više od 598 tisuća noćenja, a hoteli treći s gotovo 434 tisuće noćenja, dok se na nekomercijalni smještaj odnosi nešto malo više od 212,7 tisuća noćenja.

Top odredište proteklog vikenda bio je Rovinj koji je jedini prešao brojku od 100 tisuća noćenja, a najbliže su mu s 88,7 tisuća noćenja Medulin te Poreč sa 86 tisuća noćenja.

U top 10 odredišta u prvim danima kolovoza još su Umag, Mali Lošinj, Crikvenica, Novalja, Funtana, Dubrovnik i Pula.

U sedam mjeseci 45 milijuna noćenja

Podaci eVisitora pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatsku došlo 8,8 milijuna turista koji su ostvarili više od 45 milijuna noćenja, od kojih je najviše, 12,6 milijuna, bilo u Istri koju s 8,5 milijuna i 8,3 milijuna noćenja slijede Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija.

Na području Zadarske županije noćenja je u sedam mjeseci bilo 5,6 milijuna, u Dubrovačko-neretvanskoj 3,8 milijuna, Šibensko-kninskoj 3 milijuna, a u Ličko-senjskoj županiji 1,5 milijuna.

Među stranim tržištima tradicionalno je u prvih sedam mjeseci ove godine najviše noćenja u Hrvatskoj ili 7,6 milijuna ostvareno s tržišta Njemačke, koje s 5,4 milijuna noćenja slijede Slovenija te Austrija sa 3,7 milijuna noćenja. U prvih deset tržišta su još Češka čiji su turisti ostvarili 2,8 milijuna noćenja, te Poljska sa 2,5 milijuna noćenja.

Turisti iz Italije ostvarili su 1,9 milijuna noćenja, iz Velike Britanije 1,6 milijuna, iz Slovačke 1,4 milijuna, Mađarske 1,3 milijuna, a iz Nizozemske 1,2 milijuna.

Gotovo 47 posto ukupnih sedmomjesečnih turističkih dolazaka i 59,5 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj je ostvareno samo u srpnju odnosno turista je u tom mjesecu došlo 4,1 milijun koji su ostvarili više od 26,8 milijuna noćenja.

I u srpnju je najviše noćenja ostvareno u Istri, 7,1 milijun, dok je na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo po oko 2 milijuna manje, odnosno 5,3 i 5,1 milijun noćenja.

Zadarska županija u srpnju je zabilježila 3,8 milijuna noćenja, Šibensko-kninska 2 milijuna, Dubrovačko-neretvanska 1,8 milijuna, a Ličko-senjska županija 950 tisuća noćenja.

Popunjenost smještajnih objekata u srpnju je iznosila 95 posto za hotele, 97 posto za kampove te 68 posto za objekte u domaćinstvu, pokazuje eVisitor.

S dosadašnjim pokazateljima sezone u HTZ-u su vrlo zadovoljni jer ukazuju da je sezona dobro pripremljena i da cjelokupni hrvatski turistički sektor dobro odrađuje posao, a direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić ističe kako hrvatski turizam i od kolovoza i od rujna očekuje dobre rezultate.

"Ono što je strateški važno su razdoblja pred i posezone te ćemo se sukladno tome, osim na zemljopisno bliska tržišta kojima su hrvatske destinacije brzo i jednostavno dostupne automobilom, fokusirati i na nešto udaljenija tržišta s visokim obujmom emitivnog prometa u pred i posezoni, a koja imaju dobru zrakoplovnu povezanost s Hrvatskom", najavljuje Ivičić označavajući u tom smislu poboljšanje zrakoplovne povezanosti s jakim emitivnim tržištima Europe jednim od operativnih prioriteta u radu.

Kao primjer takvih tržišta navodi Francusku, zemlje Skandinavije, Veliku Britaniju te sjever Njemačke. (Hina)

Pisane vijesti