Predstavljena Studija održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj

Glavni nositelji razvoja međunarodnog kruzing turizma u Hrvatskoj trebaju biti 17 luka koje bi u 2017. godini trebale prihvatiti oko 2 do 2,4 milijuna posjetitelja s brodova na kružnim putovanjima, rezultati su Studije održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj koja je danas predstavljena u Dubrovniku, gradu na koji otpada 82 posto svih putnika na kružnim putovanjima koji posjete hrvatske luke.

Procijenjeni prihod od kruzing turizma u Hrvatskoj u 2006. iznosi od 29 do 32 milijuna eura, dok se procjenjuje da će za deset godina biti minimalno oko 75 milijuna eura, istaknuo je dr. sc. Siniša Horak iz Instituta za turizam koji je izradio studiju prema narudžbi Zajednice lučkih uprava.

Kako je naveo, u Hrvatskoj će se za 10 godina zbog razvoja kruzing turizma otvoriti do 1.000 novih radnih mjesta, pozitivan učinak odrazit će se i na promociju Hrvatske i moguće buduće dolaske gostiju s kruzera u svojstvu stacionarnih gostiju i to najmanje njih 100.000 zbog ranijeg posjeta s brodova na kružnim putovanjima.

Prema podacima lučkih uprava, u deset hrvatskih luka u prošloj je godini ostvareno oko 1.200 ticanja brodova sa 729.000 putnika, dok su prognoze za ovu godinu da će Hrvatska imati oko 1.700 ticanja brodova s oko milijun putnika s brodova na kružnim putovanjima, što je porast od 41, odnosno 37 posto.

Prosječna potrošnja putnika s kruzera iznosi 39 eura po danu, a ti turisti najviše troše za hranu i piće u ugostiteljskim objektima. Turisti s kruzera najviše troše u Zadru, a najmanje u Korčuli, te su u svojim anketama bolje ocijenili  Hrvatsku od ostalih turista koji je posjećuju kao hotelski gosti ili nautičari.

Hrvatska Vlada ulaže u ovom mandatu 600 milijuna eura za razvoj infrastrukture u svim državnim lukama, istaknuo je Branko Bačić, državni tajnik za more, dodajući kako je prosječna godišnja stopa rasta kruzing turizma u Hrvatskoj 21 posto, što je više nego u ostalim mediteranskim zemljama. Kao prednost kruzing turizma u odnosu na stacionarni, Bačić i Horak ističu da on nema sezonski karakter, odnosno turisti na kruzerima posjećuju Hrvatsku u velikom broju u pred i posezoni.

Govoreći o važnosti kruzing turizma za Dubrovnik i niz drugih destinacija na Jadranu Bačić je upozorio da dolaskom brodova i turista treba sustavno upravljati, vodeći računa o zaštiti okoliša.

Gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica kazala je kako Dubrovčani dobrim dijelom žive od kruzinga, no također je upozorila da treba izbalansirati broj brodova koji dnevno posjećuju Dubrovnik kako se ne bi ponavljale situacije kada dnevno dođe više od pet brodova sa više od 10.000 turista. Svjesni smo gužve u gradu i loše koordinacije, ali ne bježimo od odgovornosti te smo u cilju poboljšanja prometne regulacije osnovali poseban stožer za promet, rekla je gradonačelnica. 

S obzirom da Dubrovnik nema dovoljno kapaciteta za komunalne sadržaje, rekla je da u izgradnji kapitalnih projekata grad očekuje pomoć države i ulaganja privatnih poduzetnika. Prema njenim riječima, Dubrovnik želi razvijati kvalitetni turizam, te su upravo u tijeku aktivnosti na izgradnji novih sadržaja - golfa na Srđu, marine u Gruškom zaljevu, putničke luke u Gružu i obnove hotela, što se planira završiti u idućih pet godina.

• Studija održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj /sažetak