Poslovni klub kulturnog turizma: Korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima - projekt „Villas“

U Poslovnom klubu kulturnog turizma pri HGK održano je 12. po redu predstavljanje kulturno-turističkih projekata, a ovaj put predstavljen je europski projekt koji se tri  godine bavio problemom revitalizacije i obnove dvoraca. Riječ je o razvojno–istraživačkom projektu promicanja zaštite i gospodarskog korištenja baštine u turističke svrhe pod nazivom „Villas - suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima“.

Uvodno je predsjednik Zajednice kulturnog turizma prof. dr. Tomislav Šola govorio o ideji predstavljanja ovog i sličnih projekata s namjerom učenja iz dobrih primjera koji će Hrvatsku kao kulturno-turističku destinaciju uvrstiti u red iznimnih lokacija na svijetu.

Projekt „Villas“ vođen je iz Venecije („Villas, stately homes and castles - compatible use, valorisation and creative management“), uz sudjelovanje partnera iz Italije, Austrije, Grčke i Hrvatske. Hrvatski dio projekta vodio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz Fond za regionalni razvoj RH, te Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Požeško-slavonsku županiju.

Cilj projekta bio je pokrenuti obnovu i revitalizaciju dvoraca, a jedan od rezultata je i web stranica (www.dvorci.hr) o dvorcima u Hrvatskoj. Nadalje, održana su dva znanstveno-stručna skupa o dvorcima i objavljene dvije knjige, zbornici radova, a istodobno bio je to i SOS poziv za zaboravljene i napuštene hrvatske dvorce.

Nadam se kako je to dovoljno poticajno za uključivanje hrvatskih dvoraca u suvremeni život i prepoznavanje njihovih gospodarskih, turističkih i kulturno-društvenih mogućnosti, zaključio je provoditelj hrvatskog dijela projekta prof. dr. sc. Mladen Obad Šćitaroci.

Usprkos zakonskoj zaštiti dvorci u Hrvatskoj propadaju, osim rijetkih iznimki. Trećina dvoraca u Hrvatskoj je bez namjene, još jedna trećina je s privremenom namjenom, a polovica njih je u vrlo lošem građevnom stanju, a to stanje posljedica je i državne nebrige i nezainteresiranosti za dvorce, naglasio je profesor. 

Začuđuje takav odnos prema hrvatskim dvorcima kada znamo da su upravo dvorci u mnogim europskim zemljama jedna od glavnih turističkih atrakcija i znatan izvor prihoda. Osim rijetkih iznimki (primjerice Trakošćan), hrvatski dvorci ne donose prihode, već imaju velike rashode i stvaraju gubitke koji dugoročno nisu održivi. Zato je nužna državna strategija za obnovu i revitalizaciju dvoraca kako bi se barem najvrjednije građevine obnovile, pronašla prihvatljiva i održiva namjena te se osiguralo njihovo trajno financiranje.

Glavno je pitanje kako hrvatske dvorce oživjeti s novim namjenama. Cilj je pokrenuti sustavnu skrb o hrvatskim dvorcima kreirajući jasnu strategiju njihove obnove, korištenja i prilagodbe suvremenim zahtjevima, a uvažavajući njihove vrijednosti i postavljajući jasne kriterije za njihovu zaštitu i obnovu, kao i moguće suvremene graditeljske prilagodbe.

Dvorci ne smiju biti samo spomenici proteklih vremena i svjedoci iščezle feudalne i plemićke kulture, nego i aktivni čimbenici suvremenog života te kulturnog, društvenog, gospodarskog i prostornog razvoja lokalne zajednice.

Aktualno stanje dvoraca u Hrvatskoj ukazuje na nužnost utemeljenja Centra za dvorce koji bi koordinirao i pripremao dugoročne aktivnosti za njihovu obnovu i revitalizaciju.