Poruka ministra za Svjetski dan turizma 27. rujna

Poštovane dame i gospodo, cijenjene kolegice i kolege,

Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti vas danas kada obilježavamo Svjetski dana turizma svugdje u svijetu.

Ove godine slavimo ga pod nazivnikom „Turizam i pristupačnost, kada promičemo univerzalnu pristupačnost sektora koji je svakako jedan od najkonkurentnijih dijelova gospodarstva u našoj zemlji.

Drago mi je da su danas s nama kolege koji mogu iz prve ruke govoriti više o tome na koji način je danas u Hrvatskoj turizam sektor u kojeg se mogu uključiti i društveno osjetljive skupine, te što ćemo danas vidjeti i primjere dobre prakse. Prije svega od srca čestitam ovim ljudima danas na njihovom trudu i zalaganju jer njihov rad vrijedi dvostruko.

Shvaćajući važnost i odgovornost koju imamo želimo pružiti priliku svima koji to žele, da se ili uključe te budu dio hrvatske turističke priče ili da ako je riječ o našim gostima, imaju priliku iskusiti sve ljepote i zanimljivosti koje Hrvatska kao destinacija nudi.

Prošle je godine ovo ministarstvo izradilo Nacionalni program razvoja socijalnog turizma – „Turizam za sve“, kojim  želimo i osvijestiti pružatelje usluga o važnosti i relevantnosti socijalnog turizma te nužne prilagodbe postojećih turističkih objekata i proizvoda. Također, kao jednu od inicijativa „Nacionalnog programa za razvoj socijalnog turizma – Turizam za sve“, želimo omogućiti i olakšati pristup ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva. Dosad smo kroz naše programe Promocije i jačanja zanimanja te sufinanciranjem programa i projekata strukovnih udruga u turizmu kontinuirano financirali projekte koji uključuju osobe s invaliditetom ili zapošljavaju osobe s invaliditetom i to ćemo nastaviti i u budućnosti.

Priliku za razvoj socijalnog turizma prvenstveno čini svijest o pravima obespravljenih skupina, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj Uniji. Ekonomska situacija u Europskoj Uniji i Hrvatskoj je pridonijela povećanju potencijalnih korisnika socijalnog turizma, ali i većoj osviještenosti, prvenstveno onih koji brinu o obespravljenim skupinama i onih koji upravljaju razvojem turističkih destinacija. Pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji otvorilo je nove mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova..  O tome će biti više govora nešto kasnije.

Upravo bi sredstva iz EU fondova trebala biti jedan od glavnih načina financiranja različitih projekata razvoja socijalnog turizma, a čime se stvara mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i produženja turističke sezone. Imajući u vidu primjere dobre prakse iz europskih zemalja, aktivnosti socijalnog turizma se uspješno odvijaju u izvansezonskim periodima što izravno utječe na produženje turističke sezone. Osim navedenih prilika, socijalni turizam bi mogao utjecati i na revitalizaciju pasivnih krajeva budući da se znatan dio javnih objekata, koji bi bili prenamijenjeni aktivnostima socijalnog turizma, nalazi u turistički, ali i gospodarski, pasivnim krajevima Hrvatske.

Konačno, kroz gospodarske aktivnosti povezane sa socijalnim turizmom bilo bi moguće generirati nova radna mjesta,  pod pretpostavkom postojanja kvalitetnih obrazovnih programa koji bi im omogućili stjecanje znanja i vještina neophodnih za pružanje usluga s područja socijalnog turizma.

Primjerice, moguće je provesti stručno osposobljavanje sudionika i stradalnika Domovinskog rata za pružanje različitih vrsta turističkih usluga; osobe s invaliditetom mogu sudjelovati u povremenom pružanju fizički manje zahtjevnih turističkih usluga; osobe starije životne dobi, zahvaljujući poznavanju kulturno povijesne baštine i tradicijskih zanata, mogu se baviti izradom suvenira i rukotvorina, mogu sudjelovati u interpretaciji nematerijalne kulturne baštine i sl. Na taj način bi razvoj socijalnog turizma, osim što bi omogućio odlazak na turističko putovanje najugroženijim društvenim skupinama, također bio i u funkciji podizanja razine životnog standarda društveno ugroženih skupina.

Može se reći da u Hrvatskoj postoji cijeli niz prednosti i prilika koje treba iskoristiti kako bi se socijalni turizam razvio i postao konkurentan turistički proizvod. Nedostatke, ako ih se pravilno prepozna i na njih djeluje određenim aktivnostima, treba gledati kao buduće prednosti razvoja socijalnog turizma.

Turizam možemo razvijati jedino sinergijom javnog, privatnog i civilnog sektora, jer je turizam industrija doživljaja i emocija, on mora bit uključiv i može biti svima prilika da ga kreiramo zajedno. Stoga, povodom ovog važnog dana za turizam, sve hrvatske turističke djelatnike i one koji će to tek postati, pozivam da zajedno nastavimo raditi na stvaranju konkurentnog i socijalno odgovornog turizma u Hrvatskoj i da još jednom potvrdimo da smo turistička destinacija koju svatko želi i može posjetiti.