Omišaljski facoli u Rijeci za Dan kravate

Danas je na konferenciji za medije najavljeno obilježavanje Dana kravate koji se ove godine održava u Rijeci, u subotu 18. listopada. Dan kravate najavio je Petar Škarpa, direktor TZ grada Rijeke, a Katica Jakovčić, direktorica TZO, predstavila je običaj Stomorine, kojim će se u subotu Omišljani predstaviti na Korzu.

Već desetak godina 18. listopada obilježava se kao hrvatski i Svjetski dan kravate, koji je kao spomen dan prihvatio i Hrvatski sabor 2008. godine, s obzirom da je kravata jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Redovito se na taj dan postrojba Kravat-pukovnije postrojava ispred Sabora na Trgu Sv. Marka i podnosi prijavak Predsjedniku Sabora. Ove godine, na inicijativu neprofitne ustanove Academije Cravatice i Nikole Albaneža, povjesničara umjetnosti i voditelja projekta Muzej kravate - Academia Cravatica, proslava će se održati u Rijeci, točnije na riječkom Korzu, u blizini prodajnog prostora salona Croate, u subotu, 18. listopada u vremenu od 9 do 12 sati.
                                   
U Salonu Croata ostvarena je muzeološka naracija u kojoj posjetitelji, pored ostalih, mogu vidjeti i faksimil akvarela iz sredine 19. stoljeća koji prikazuje muža i ženu iz Omišlja. U sklopu obilježavanja Dana kravate Grad Omišalj će se predstaviti građanima Rijeke svojom tradicionalnom feštom Stomorinom, a u sklopu programa uprizorit će se „vezivanje“ i „dizanje“ bandire, uz prigodnu gastro ponudu te nastup sopila i članova folklorne sekcije KUD-a „Ive Jurjević“ iz Omišlja.

Stomorina je pučki naziv za svetkovinu koja se slavi 15. kolovoza, a u Omišlju podrazumijeva i narodne običaje vezane uz Župnu crkvu posvećenoj Majci Božjoj (XII. st.) kao i sam blagdan. Stomorina (negdje Stomorica) potječe od latinskog sancta Maria (Sta. Maria). Od davnine se u Omišlju blagdan slavio tako da bi „mladići i divojke“ još za mraka, u ranim jutarnjim satima potajice počeli ukrašavati omišaljsku placu - djevojke su nosile ranije prikupljene svilene marame (facole), a mladići voće te su naizmjence na konopce vezivali marame i voće. Konopci se potom učvršćuju na četiri strane place, a u sjecište se veže „bandira“, stijeg ukrašen svilenim trakama i maramama, sa šiljcima na vrhu na koji se stavljaju sjajne kugle. Prema narodnoj predaji čitav taj ures predstavlja Majku Božju (bandira) i anđele (facoli). Danas je to turistička atrakcija koja okupi nekoliko stotina ljudi nakon čega slijedi velika fešta. Facol koji se pojavljuje na omišaljskoj nošnji (dakako, ne samo na omišaljskoj) tumačimo kao jednu od preteča kravate, te je to potaknulo odgovorne iz Academije Cravatice da u suradnji s Općinom Omišalj, TZO Omišalj, Gradom Rijekom i TZ grada Rijeke, upravo na riječkom Korzu promoviraju priču o kravati.