​Obiteljski i mali hotelijeri s dobrim rezultatima, očekuju bolju regulativu i uvjete poslovanja

Mali i obiteljski hoteli u prvim mjesecima ove godine bolje su poslovali nego lani, što očekuju i do kraja godine, no smatraju da je pravi trenutak za redefiniranje njihova statusa, financiranja i uvjeta poslovanja, kako bi se održivo razvijali, poručio je u srijedu predsjednik udruge OMH-a Šime Klarić. Klarić je na sjednici upravnog vijeća OMH-a (Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela) u srijedu u karlovačkom hotelu Korana Srakovčić naglasio važnost ovogodišnjeg zajedničkog predstavljanja malih hotelijera na europskom tržištu odnosno na gastronomskim radionicama u Beču, Pragu, Munchenu, Milanu, Helsinkiju i Londonu uz slogan "Mali i prijateljski hoteli Hrvatske", uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma.

"Europa u malim hotelima vidi budućnost. Treba nam jača promocija, ali i bolji uvjeti poslovanja s rasterećenjem od još uvijek brojnih fiskalnih i parafiskalnih naknada, kao i povoljni uvjeti financiranja i refinanciranja postojećih obveza, inače će otvaranje novih i održivost postojećih malih hotela biti upitna", kazao je Klarić za Hinu.

Iznoseći da je u Hrvatskoj oko 400 obiteljskih i malih hotela, od kojih je 200 u udruzi, Klarić kaže da je to još uvijek znatno manje od njihovog predviđenog rasta na oko tisuću, što se nije dogodilo zbog neprilagođene regulative i jer su prije nekoliko godina prestali poticaji za tu vrstu hotelijerstva.

"Hrvatska treba hotele i to se stalno govori, to je i u strategiji, no ispada da je lakše iznajmljivati apartmane, jer su tu troškovi znatno manji nego u hotelima. Rijetki su hoteli, pa tako i mali, koji mogu raditi cijele godine ili pak rade, ali s gubitkom", upozorava Klarić.

Ocjenjuje da je bavljenje malim i obiteljskim hotelijerstvom iznimno zahtjevno, jer traži angažman cijelih obitelji, financiranje i stalnu borbu za svakog gosta i radnika, a iza njih ne stoje veliki sustavi kao kod velikih hotelijera.

Stoga je OMH tražila i našla, kako kaže, dobrog partnera u Ministarstvu turizma, s kojim je dogovoreno da će se obiteljski i mali hoteli kao posebna skupina unutar skupine "Hoteli" naći u predstojećem izmijenjenom Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata.

Taj se pravilnik priprema u sklopu prijedloga izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji bi uskoro, kako najavljuju iz Ministarstva, trebao biti dovršen te biti u javnoj raspravi i drugim procedurama, kako bi se mogao početi primjenjivati od jeseni.

"S Ministarstvom turizma zaključili smo da je postojeća regulativa otežavajući faktor za razvoj i poslovanje malih hotelijera, što uz visoke poreze i druga davanja poskupljuje troškove, te da stoga ne treba mijenjati standarde, nego u pravilnik uvesti posebnu skupinu za hotele do 25 odnosno do 50 soba/smještajnih jedinica", kaže Klarić.

Objašnjava kako se pritom želi postići da u malim hotelima ne bude protuzakonito ako članovi obitelji rade dulje od sedam sati dnevno, a cilj prilagodbe regulative je i smanjenje poslovnih barijera i troškova poslovanja.

Klarić smatra da trenutni procvat privatnog smještaja nije održiv dugoročno, ni u razvojnom smislu. S druge strane, ako se nastave demografska i kretanja na tržištu rada, iseljavanje i nedostatak radnika za turizam, Klarić upozorava da će apartmani značiti održivost, jer ne traže zaposlene, a nekima je to i razlog za izlazak iz hotelijerstva i pretvaranje malih hotela u objekt za iznajmljivanje apartmana i soba. 

Kazao je i da je Udruga kod HBOR-a i Ministarstva turizma zastupala članice oko refinanciranja kredita onih koje imaju problema s likvidnošću, kao i da se očekuju novi programi za financiranje malih hotela iz EU-ovih fondova. (Hina)

Pisane vijesti