O boravišnoj pristojbi i važnosti prometne infrastrukture za turizam

Ministarstvo turizma radi na prijedlozima izmjena turističkih zakona o turističkim zajednicama, o boravišnoj pristojbi i o turističkoj članarini, čime bi se uvela poboljšanja poput drugačije redistribucije novca od turističke članarine te bi se uz redovitu boravišnu pristojbu lokalnim razinama omogućilo uvođenje i dodatne pristojbe od 2017., primjerice za goste s kruzera. Najavljujući takve mogućnosti na marginama Hrvatskog turističkog kongresa u Zagrebu ministar turizma Darko Lorencin dodao je da bi se time mogli ostvariti dodatni turistički prihodi. "Razmišljamo da otvorimo mogućnost da se pored redovite boravišne pristojbe lokalnim razinama omogući da ovisno o potrebi uvedu svoje dodatne pristojbe, primjerice za goste s kruzera, čime bi ostvarili dodatni prihod koji bi bio strogo namjenski i koristio bi se za kreiranje proizvoda, manifestacija i podizanje konkurentnosti destinacija", kazao je ministar. Ta bi se dodatna pristojba uvodila na prijedlog turističkog vijeća i uz potvrdu predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave odnosno konsenzusom i s privatnim sektorom, pogotovo hotelijerima. Ministar je istaknuo kako takve mogućnosti ima primjerice Dubrovnik kao top destinacija i s obzirom na 'pritisak' kruzera te velik broj hotela visoke kategorije.

Ministarstvo turizma radi na prijedlozima izmjena turističkih zakona o turističkim zajednicama, o boravišnoj pristojbi i o turističkoj članarini, čime bi se uvela poboljšanja poput drugačije redistribucije novca od turističke članarine te bi se uz redovitu boravišnu pristojbu lokalnim razinama omogućilo uvođenje i dodatne pristojbe od 2017., primjerice za goste s kruzera. Najavljujući takve mogućnosti na marginama Hrvatskog turističkog kongresa u Zagrebu ministar turizma Darko Lorencin dodao je da bi se time mogli ostvariti dodatni turistički prihodi.

"Razmišljamo da otvorimo mogućnost da se pored redovite boravišne pristojbe lokalnim razinama omogući da ovisno o potrebi uvedu svoje dodatne pristojbe, primjerice za goste s kruzera, čime bi ostvarili dodatni prihod koji bi bio strogo namjenski i koristio bi se za kreiranje proizvoda, manifestacija i podizanje konkurentnosti destinacija", kazao je ministar.

Ta bi se dodatna pristojba uvodila na prijedlog turističkog vijeća i uz potvrdu predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave odnosno konsenzusom i s privatnim sektorom, pogotovo hotelijerima. Ministar je istaknuo kako takve mogućnosti ima primjerice Dubrovnik kao top destinacija i s obzirom na 'pritisak' kruzera te velik broj hotela visoke kategorije.

"Gradovi poput Dubrovnika, Splita i još nekih imali bi mogućnost i da se osim dodatne pristojbe dogovore i za veće iznose redovite boravišne pristojbe od one koja će biti propisana, a koja bi se mogla i povećati u odnosu na sadašnjih maksimalnih sedam kuna po noćenju u 'top' sezoni", kazao je Lorencin.

Prema nekim prijedlozima to bi moglo ići i na 14 kuna, ali ništa nije definirano, o svemu će se još razgovarati, a kada prijedlog bude gotov ide i na javnu raspravu, ali cilj je da to krene u primjenu 2017, kazao je ministar. 

Do tada, odnosno za 2016., iznosi boravišne pristojbe se neće mijenjati, ostat će isti kao i za ovu godinu, što je određeno posebnom uredbom Vlade koje se svake godine donosi pred ljeto za iduću godinu zbog planiranja i ugovaranja turističkih poslova za iduću godinu.

Osim izmjena boravišne pristojbe, razmišlja se i radi i na prijedlozima izmjena zakona o turističkoj članarini, za što ministar smatra da treba uvesti redistribuciju sredstava od tog parafiskalnog nameta koji će se vjerojatno i smanjivati.

"Smatramo da bi se nova redistribucija tih sredstava trebala raditi po ključu turističke razvijenosti i turističkih potencijala koji će se utvrditi, imat ćemo i karte turističkih potencijala, pogotovo kontinentalnih dijelova zemlje, i po tom će se ključu raspodjeljivati turistička članarina", istaknuo je dodavši da će procjene turističkih potencijala raditi vanjski i stručnjaci Ministarstva turizma, ali da će i to na javnu raspravu kada prijedlog bude gotov.

Već ranije je najavio da bi prijedlog zakona o turističkim zajednicama, koji se dovršava, u proceduru mogao već u ljetu, s ciljem da se počne primjenjivati od 1. siječnja iduće godine.

Prometna infrastruktura važna za turizam

Prometna infrastruktura u Hrvatskoj je dobro razvijena i iznimno važna za razvoj turizma, istaknuto je uz ostalo u utorak na Hrvatskom turističkom kongresu u sklopu panela o povezanosti prometa i turizma na kojemu su uz ostalo najavljene i neke investicije primjerice u zračnom prometu, morskim lukama i slično.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako je investicija u proširenje Zračne luke Dubrovnik ušla u Junckerov plan odnosno sufinancirat će se kreditom Europske investicijske banke, a tom će se investicijom kapacitet te zračne luke za dvije do tri godine podići na oko dva milijuna putnika godišnje.

"I splitska zračna luka je pred dobivanjem dozvole za proširenje, a razvijaju se zračne luke u Zadru, Puli, Rijeci/Krk, dok se za Brač i Lošinj također pripremaju projekti razvoja tih luka", kazao je ministar, dodajući da se razvijaju i morske luke uvođenjem infrastrukturnih novosti.

"Jedino nas još 'muči' željeznica, jer iako je možda nekome romantično putovati vlakom od Zagreba do Splita osam i više sati, to ipak nije težnja modernih turista koji žele što prije stići na odredište, ali tu smo ograničeni i europskim pravilima jer su hrvatske pruge u sklopu europskih koridora određeno pretežito robnim prugama, a mi sami nemamo sedam milijardi eura koliko bi koštalo financiranje obnove pruge Zagreb-Split", istaknuo je Hajdaš Dončić.

Uspjehom smatra što se uspjelo 'otkočiti' početak investicije tvrtke European Coastal Airlines (ECA) te je lani počela povezivati otoke s kopnom hidroavionima. No, predstavnik te tvrtke Klaus Dieter Martin kaže kako opet sve zapinje s novim linijama jer su čekali natječaje lokalne uprave za koncesije koje su odgođene.

"Država i Vlada nas podržavaju, imamo sve više putnika na linijama za Hvar/Jelsu i još neke iz Splita, ali ova godinama nam je propala i nećemo otvoriti nove linije jer nije bilo natječaja lokalne uprave, no i dalje vjerujemo u potencijale Hrvatske", rekao je Klaus Dieter Martin dodajući da je na realizaciju te investicije čekao 15 godina 'boreći' se s hrvatskom administracijom.
Negativno o razvoju prometne infrastrukture na panelu se izrazio Davor Krešić sa zagrebačkog Instituta za turizam kazavši da je na žalost hrvatsku prometnu politiku u proteklom razdoblju kreirao građevinski lobi, a ne ekonomisti i prometni stručnjaci te da na žalost količinu prometa u Hrvatskoj kroje najviše turisti svojim dolascima.

Član Uprave lošinjskih Jadranka hotela Goran Filipović nada se ubrzanju razvoja situacije oko realizacije proširenja zračnog pristaništa na tom otoku, za što su zainteresirani i privatni i javni sektor otoka, a nada se kako će se uskoro privesti kraju skupljanje dokumentacije.

"Lošinj turistički razvijamo u smjeru destinacije s pet zvjezdica, a to ne možemo bez zračne luke te je to sada i jedan od ključnih ciljeva i projekata otoka, što traže i naši partneri iz Rusije, Skandinavije, Engleske i s drugih tržišta", rekao je.

Pozitivna iskustva u suradnji s niskotarifnim zračnim prijevoznikom Rayanairom iznijela je direktorica Zračne luke Zadra Irena Čosić kazavši da je to od pokretanja 2007. do danas donijelo zadarskoj regiji turistički 'bum' te da se isplatilo ulaganje u tu suradnju.

(Hina)

Pisane vijesti