Mediteranska prehrana kao kulturna baština Jadransko-jonske regije i ključni element turističke ponude

Mediteranska prehrana puno je više od dijete - ona je kulturna baština, društveni ritual i temelj održivog gospodarskog i turističkog razvoja. Na panelu 4. stupa Strategije Europske unije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) - Održivi turizam, održanom u okviru 10. EUSAIR godišnjeg foruma na Kreti, sudionici su istaknuli ulogu mediteranske prehrane u povezivanju tradicije, javnog zdravlja i turizma.

Prepoznata kao nematerijalna kulturna baština UNESCO-a i jedna od najodrživijih prehrambenih praksi prema FAO-u, mediteranska dijeta danas se sve više promovira kroz lokalne inicijative: školsku prehranu, festivale, gastro ponudu u hotelima i potporu privatnom sektoru.  Njezinu su važnost prepoznali i unutar EUSAIR-a te je uvrštena u revidirani Akcijski plan Strategije koji bi uskoro trebao biti potvrđen u Europskoj komisiji. U njemu je mediteranska dijeta istaknuta kao jedan od ključnih elemenata razvoja održivog turizma u Jadransko-jonskoj regiji.
Kako je naglasila dr. Eleni Papadopoulou, voditeljica odjela za antikvitete Hanije u grčkom Ministarstvu kulturu, zaštita mediteranske kuhinje podrazumijeva i podršku ugroženih praksi, poput skupljanja divljeg bilja i izrade autohtonih domaćih proizvoda, kao što je sir. Povezivanje lokalne zajednice i turista kroz festivale tradicionalne prehrane praksa je u svim zemljama regije, a pojačana ponuda autohtonih proizvoda koji su dio mediteranske prehrane doprinosi razvoju održivog i autentičnog turizma. Poticanje privatnog sektora, poput hotela i restorana, da poslužuju lokalnu hranu dio je strategije za očuvanje ovog načina prehrane, kao i javno-zdravstvene akcije, poput posluživanja hrane u školama.
Georgios Emmanouil iz Glavne uprava za regionalnu i urbanu politiku (REGIO) Europske komisije istaknuo je važnost uključivanja mediteranske prehrane i organske poljoprivrede u Akcijski plan EUSAIR-a.
„Promoviranje ovog načina prehrane i uzgoja dovodi, između ostalog, do ozelenjivanja i diversifikacije turističkih proizvoda i usluga“, rekao je Emmanouil.
O tome su iz prakse govorili sudionici iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Grčke i Srbije. Jelica Grujić iz BiH predstavila je nove trendove u preferencijama potrošača u turizmu i važnost marketinga i promocije organske hrane, bioraznolikosti i zdravog ekosustava kao važnih alata za bolja iskustva posjetitelja i bolju turističku ponudu.
Anthi Panagiotou iz Grčke govorila je o kulturi kao mostu za regionalnu koheziju i povezivanju kulture i gastronomije za održivi razvoj, uključujući važnost prekogranične suradnje u jadransko-jonskoj regiji.
Predstavnica Srbije Danijela Vićentijević predstavila je oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda koje predstavljaju s obzirom na kulturnu baštinu, kao i sa socijalne, ekonomske i turističke perspektive.
Tamara Đukić iz Crne Gore naglasila je potrebu za subvencijama u poljoprivrednom sektoru za potporu proizvodnji hrane te predstavila gastro rute i tradicionalne gastro manifestacije u Crnoj Gori.
Predstavnik Sjeverne Makedonije Afet Jashari predstavio je Stari skopski bazar i njegove povijesne veze i doprinos gospodarstvu, trgovini i kulturi. To je jedan od najvećih orijentalnih bazara na Balkanu s mnogim povijesnim spomenicima.
Koordinatorica 4. stupa EUSAIR-a, Senka Daniel iz hrvatskog Ministarstva turizma i sporta, sumirala je kako je mediteranska prehrana ne samo važan prehrambeni i javno-zdravstveni element kvalitetnog života stanovnika u Jadransko-jonskoj regiji, nego je i temelj za kvalitetniju turističku ponudu.
„Promocija mediteranske prehrane igra značajnu ulogu u očuvanju i unapređenju kulture, turizma i identiteta regije u cjelini. Korištenje i promocija mediteranske prehrane, organskih proizvoda i proizvoda izvornog podrijetla mogu potaknuti održivi gospodarski rast i diversifikaciju proizvoda i usluga u ruralnim i manje turistički razvijenim područjima. Promocija lokalnih proizvoda usko je povezana s praksama održivog turizma te doprinosi poboljšanju ekonomske održivosti u ruralnim zajednicama i smanjenju ekonomske nejednakosti između ruralnih i urbanih područja“, rekla je Daniel.
Dodala je i kako je provedbom konkretnih mjera moguće stvoriti model održivog turizma koji osigurava dugoročnu konkurentnost destinacija Jadransko-jonske regije bez negativnih posljedica neuravnoteženog turizma u Jadransko-jonskoj regiji.
 

Pisane vijesti