Mali i obiteljski hotelijeri s rastom prihoda i velikim zanimanjem za novi natječaj

Malim i obiteljskim hotelijerima ove su godine prihodi rasli u prosjeku 10 do 15 posto u odnosu na lani, a kako im uvijek treba obnova, dogradnja i novi sadržaji zainteresirani su i za novi natječaj za nepovratne potpore malom i srednjem poduzetništvu u turizmu, na koji će se mnogi i javiti.

Najavljuje to predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić koji je za Hinu kazao da su taj natječaj s nestrpljenjem čekali te da će mnogim malim hotelijerima omogućiti novo, lakše investiranje, jer im se nudi 35 i 45 posto nepovratnih potpora za investicije.

Naime, Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je u srijedu novi natječaj, ukupne vrijednosti 304 milijuna kuna, kojim će nepovratnim potporama u visini od 35 i 45 posto vrijednosti investicije pomoći s ciljem potpore turističkom malom i srednjem poduzetništvu za povećanje kvalitete i dodatnu ponudu hotela.

Klarić smatra da je dobro što je natječaj otvoren do iskorištenja sredstava, jer to daje više vremena za pripremu dosta zahtjevne dokumentacije.

"Tržišni trendovi i konkurencija jednostavno stalno traže nova ulaganja u kvalitetu i sadržaje, opremu i edukaciju zaposlenih, a bez ovakvih potpora i drugih povoljnih oblika financiranja mali hotelijeri bi to jako teško mogli s obzirom da većina radi tijekom cijele godine i ima velike troškove, uostalom kao i svi drugi poduzetnici u Hrvatskoj koji se stalno praktički bore za opstanak i bolji rezultat", ističe Klarić.

U Hrvatskoj gotovo 400 malih i obiteljskih hotela, prihodi rastu, ali ima i problema

Trenutno je u udruzi oko 200 članova malih i obiteljskih hotela, ali ih je u Hrvatskoj ukupno puno više, gotovo 400 s oko 16 tisuća kreveta. Sigurno će ih uz ovakve natječaje biti još, smatra Klarić napominjući da, iako su neki zadnjih godina zatvarali svoje objekte, ipak se stalno pojavljuju novi, koji u tom segmentu vide priliku za obiteljsko i drugo zapošljavanje te prihode za život.

Tomu pridonose i povećani dolasci turista u Hrvatsku, od čega i oni imaju koristi, ali, za razliku od velikih sustava, ovdje je ipak više toga prepušteno vještinama i znanju samih vlasnika i tome koliko će oni uspjeti animirati goste da dođu u njihove objekte.

"Svi se stoga trude dosta raditi na marketingu za ciljane skupine gostiju, ali i stalno uvoditi nove sadržaje i u objekt i van njega, poput izleta, obilazaka, sporta, kulture i drugog, u čemu su dosta ovisni i o ponudi samih destinacija i suradnji s lokalnom zajednicom", ističe Klarić.

Kaže da su ove godine i njima prihodi rasli, u prosjeku od 10 do 15 posto u odnosu na prošlu godinu, nekima i više od 20 posto, a nadaju se da će im i iduća godina donijeti dobar rezultat.

O rezultatima i problemima koji ih muče raspravljali su i na okruglom stolu u sklopu Dana hrvatskog turizma (DHT) u Poreču, upozorivši da ima malih hotelijera koji teško posluju, jer ih opterećuju nepovoljni krediti koje su uzimali zadnjih godina krize dok nije bilo potpora Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i drugih.
"Bilo bi dobro kada bi se i njima omogućilo reprogramiranje kredita, što im se sada ne odobrava zbog nedostatka zakonske regulative. Pa, iako imaju dobre proizvode zbog tog opterećenja nisu likvidni i ne mogu naprijed i, ako ne dobiju refinanciranje, prijeti im bankrot, što bi bilo šteta", poručio je Klarić.

Dodao je da u tome nisu 'problem' ni ministarstvo, ni banke ni HBOR, koji su ih uvijek podržavali, i koji bi, kako im kažu, i sada rado napravili neke programe refinanciranja, ali ih u tome navodno koči EU zakonska regulativa i pravila tržišnog natjecanja.

Inače, na Danima hrvatskog turizma, održanim 13. i 14. listopada u Poreču, udruga je ove godine, u suradnji sa Slobodnom Dalmacijom, dodijelila 10. jubilarne nagrade Adrian najboljim malim i obiteljskim hotelima, a od deset finalista najboljim je proglašen hotel La Grisa u Balama.

(Hina/FaH)