Kula Jankovića - kulturna baština kao gospodarski resurs

Kulturna baština, kao izuzetno vrijedan resurs, primjenjiva je i u komercijalne svrhe koje trebaju služiti gospodarskom i turističkom razvoju, a primjer za to je projekt obnove Kule Jankovića, rečeno je na današnjem okruglom stolu u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu.

Okrugli stol "Baština kao ekonomski resurs – revitalizacija, turizam i razvoj" dio je projekta "Kula Jankovića: spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara" koji provodi Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerskim organizacijama - Sveučilištem u Padovi, Centrom za mirovne studije, Društvom za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića-Mostovi, Srpskim kulturnim društvom Prosvjeta, Ministarstvom kulture - Konzervatorskim odjelom Zadar i Etnografskim muzejom u Beogradu.

Skup je oko teme materijalne i nematerijalne baštine kao značajnog ekonomskog resursa okupio inozemne i domaće sudionike iz sveučilišnog i javnog sektora, te niz stručnjaka.

O obnovi Kule Jankovića govorio je Drago Roksandić s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Projekt je pokrenut u prosincu 2012., a traje 32 mjeseca. Cilj je revitalizacija Kule Jankovića i područja Ravnih kotara kroz procese kulturne revalorizacije, izgradnje mira i poticanja društveno-gospodarskog razvoja.

Osim obnove tradicijske građevine i razvoja povijesne lokacije u generator održivog razvoja regije Ravni Kotari, Sveučilište u Zagrebu, odnosno njegove četiri sastavnice - Filozofski fakultet kao nositelj projekta, te Arhitektonski, Geodetski i Agronomski fakultet, tamo žele razviti međunarodni sveučilišni centar i mediteransku akademsku zajednicu.

"To je izvanredan i rijedak primjer kulturne baštine, jedan od najvažnijih spomenika tradicije popularne kulture u nas, kombinacija stambenog i fortifikacijskog objekta na nekadašnjoj granici Otomanskog carstva", kazao je Roksandić. Ideja o sveučilišnom gradu unutar kulturnog spomenika od početka je privukla značajan interes u nas i u inozemstvu, dodao je.

"Promišljamo na koji način sveučilišna zajednica može pridonijeti i pomoći u vrednovanju te konkretne baštine, kao i o tome kako ju revitalizirati da bi se je do određene mjere komercijaliziralo, istodobno jako pazeći da ne postane žrtvom te komercijalizacije", kazao je Roksandić.

Načelnica Sektora za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Ranka Saračević-Wurth istaknula je kako su za njih prioritet projekti korištenja baštine u razvojne svrhe, koji u sebi sadrže element održivog razvoja. Samo u projekt Kule Jankovića Ministarstvo je u proteklih desetak godina uložilo 3,4 milijuna kuna, kazala je.

Osim sredstvima Ministarstva kulture, projekt se financira i novcima EU, a obnovi su pridonijela i sredstva iz projekta EU IPA, Ministarstva turizma, američke zaklade Tourism Cares itd.

Prodekanica za nastavu i studente zagrebačkog Filozofskog fakulteta Tanja Bukovčan napomenula je da baštinu ne treba gledati samo kao nešto što pripada prošlosti. "Ona je vrlo živa i u izravnoj vezi s povijesnim, gospodarskim i društvenim kontekstom i nešto što se obraća svima nama", kazala je Bukovčan.

Sudionici okruglog stola u subotu, 7. prosinca, putuju na studijsko putovanje u Islam Grčki, u Kulu Jankovića. (Hina)