Kongres hotelijera: Hoteli poslovali bolje nego lani; i dalje žele niži PDV u turizmu

Hoteli u Hrvatskoj ove su godine, s obzirom na rekordan broj dolazaka i noćenja turista, poslovali bolje nego lani, ostvarivši 51 postotnu ili za 3 postotna boda bolju iskorištenost kapaciteta te za pet eura višu ostvarenu prosječnu cijenu po sobi ili cijenu od 91 euro, pokazuje istraživanje čiji su rezultati izneseni u četvrtak na 19. kongresu hotelijera.

Taj je kongres u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) okupio više od 200 sudionika, većinom hotelijere, ali i bankare, konzultante i druge partnere, a u dva dana rada raspravljat će se o nekim od najvažnijih tema u hrvatskom turizmu, poput nedostataka radne snage, investicijama te produljenju sezone.

Bit će riječi i o aktualnom stanju hotelijerstva Hrvatske te o sezoni i promjenama koje turizmu donosi predložena cjelovita reforma, koja je, po ocjeni samih hotelijera, dosta 'uzburkala' cijeli sektor, pogotovo zbog prijedloga povećanja stope PDV-a s 13 na 25 posto za ugostiteljske usluge, što se odnosi i na restorane, barove i kafiće u hotelima u kojima se troši izvan pansionskog smještaja.

Ono što je hotelijere trenutno zadovoljilo je što je iz takvog povećanja u zadnji čas izuzet smještaj s doručkom, polu i punim pansionom, za što bi i dalje trebala vrijediti međustopa PDV-a od 13 posto. No hotelijeri i dalje, kako je kazao predsjednik UPUHH-a Ronald Korotaj, žele nižu stopu PDV-a, od oko 10 ili manje posto kako je u većini konkurentskih zemalja.

"Iza nas je jedna od najuspješnijih turističkih sezona u povijesti, pa se doprinos turizma ukupnom BDP-u Hrvatske ozbiljno približava 20 posto. Kako se naš kongres održava svega desetak dana od predstavljanja paketa poreznih mjera koje su u saborskoj preceduri, od kojih je povećanje međustope PDV-a pobudilo ozbiljnu raspravu i što je turistički sektor ocijenio nepovoljnim i neusklađenim s ciljevima Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020., moram reći da dugoročno naš cilj ostaje isti, a to je smanjenje PDV-a u turizmu", poručio je uoči otvaranja kongresa Korotaj.

Naglasio je da se ove godine hotelijerima, ali i drugima u turizmu, pa i šire, 'upalio' alarm po pitanju manjka radne snage, što je slabost hrvatskog turizma već godinama.

"Turističke investicije, proširenje ponude i produljenje sezone, odnosno općenito nastavak turističkog razvoja je nemoguć ako na tržištu nije raspoloživa adekvatna radna snaga", ocijenio je Korotaj. Taj se problem, dodaje, ne može riješiti kratkoročnim i isključivo mjerama koje su u dosegu hotelijera i poslodavaca već je potreban paket dugoročnih mjera koje će osigurati gospodarski rast u zemlji i zaustaviti migracijski proces iz Hrvatske.

Predstavljajući rezultate poslovanja hotela ove godine do kraja rujna, Sandra Janković, s opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, naglasila je da je istraživanje na gotovo 80 hotela pokazalo da je prosječna puna iskorištenost hotelskih kapaciteta u devet mjeseci bila 65 posto, pri čemu najviša, 70 posto, u Dalmaciji, a 68 posto u Istri, 61 posto na kontinentu (čemu najviše pridonose zagrebački hoteli) te gotovo 60 posto na Kvarneru.

"Prosječna cijena hotelske sobe u devet mjeseci iznosila je 85 eura, dok je u Istri bila nešto viša, 92 eura, u Dalmaciji 86 eura, a na Kvarneru 85 eura te na kontinentu 68 eura. Sličan je poredak i s iznosom ostvarenog prihoda po raspoloživoj sobi (RevPAR) odnosno ukupnog prihoda hotela po raspoloživoj sobi (TrevPAR), koji je također najviši prosječni u Istri, dok je najviši ukupan prihod po noćenju ostvaren na kontinentu od 87 eura, što je posljedica najnižeg faktora višestruke zauzetosti", kazala je Janković.

Zanimljivim, ali i realnim s obzirom na potražnju, smatra i podatak o maksimalnoj iskorištenosti kapaciteta hotela u Istri od 99 posto u kolovozu, kada je ostvarena i najviša prosječna dnevna cijena sobe od 459 eura te prihod po noćenju od 290 eura.

Ipak, pokazatelji po mjesecima i po regijama dokazuju i dalje vrlo jako izraženu sezonalnost hrvatskog hotelijerstva, bilježeći vrlo niske vrijednosti u predsezoni, mada i tu, kao i u glavnom dijelu sezone, ukupno najbolje performanse pokazuju hoteli s pet zvjezdica, dok je prosjek iskorištenja kapaciteta u hotelima s tri zvjezdice veći od prosjeka.

Na otvorenju kongresa sudionike su pozdravili i predsjednici najrelevantnijih hotelijerskih udruženja svijeta IH&RA-e Ghassan Aidi te Europe HOTREC-a Susanne Kraus Winkler.

Naglasivši kako je UPUHH uz još 43 nacionalna udruženja iz 29 europskih zemalja članica HOTREC-a, Winkler je iznijela nekoliko izazova kojima se bave svi hotelijeri u Europi, među kojima su digitalizacija i novi poslovni modeli, ali i širenje sive ekonomije i nelojalna konkurencija, pogotovo online platformi za rezervaciju smještaja.

"U Europi je više od 150 tisuća hotela i sličnih smještajnih objekata koji se 'bore' sa svega tri globalna internetska diva koji kontroliraju više od 90 posto internetskih rezervacija smještaja. Iz toga proizlazi određena tržišna neravnoteža, gubitak kontrole nad poslovnim procesima, kao i drugi problemi za poslovanje", upozorila je Kraus Winkler, iznoseći podatke da je udio noćenja rezerviranih preko internetskih platformi porastao s 19,5 na 22,5 posto, uz istodobni pad izravnih rezervacija (kod hotela) s 59 na 55 posto.

Tome je dodala da o rezervacijama preko internetskih platformi više ovise mali hoteli i privatni smještaj, a najveće povećanje u tome ima platforma Booking.com, sa 60 na 63 posto, iako oni, kao ni druge slične internetske platforme, u većini nisu smanjivali stope provizije.

"Hotelijerstvo se mora trgnuti i postati industrija inicijativa, zbog čega je HOTREC pokrenuo kampanju 'Book Direct' za isticanje prednosti izravnog rezerviranja hotela, kao i za isticanje utjecaja niske stope PDV-a na konkurentnost i stvaranje novih radnih mjesta u hotelijerstvu s naglaskom na fleksibilnost, niže troškove rada. Uz to, početkom 2017. kreće kampanja i za održivost sa smjernicama HOTREC-a za smanjenje otpada hrane i upravljanje donacijama hrane", najavila je Kraus Winkler. (Hina)