Intervju ministra turizma Jutarnjem listu

Ministar turizma Veljeko Ostojić dao je intervju Jutarnjem listu, 20. siječnja 2012. godine, koji prenosimo u cijelosti:

Bio sam u Ministarstvu prije deset godina i znao sam kakav je to posao, no ipak nisam očekivao da ću naći ono što sam našao. Sve se mora napraviti odmah, svako kašnjenje neizmjerno košta kaže Veljko Ostojić, novi ministar turizma, čovjek iz prakse od kojega se zato puno očekuje.

Kada netko želi ozbiljno uložiti u turizam, kome se treba javiti - vama, Ministarstvu gospodarstva ili Ministarstvu vanjskih poslova?

Nama. Dosad, nažalost, nije bilo tako jer nije bilo koordinacije, svako se ministarstvo ponašalo kao zasebni feud. Tako ne možemo funkcionirati. Odnedavno sam i član Upravnog odbora Agencije za upravljanje državnom imovinom, što je važno jer se velik dio turizma kao biznisa sastoji u upravljanju nekretninama. U Planu 21 postoji ideja da svaki veliki investitor dobije osobu koja će biti zadužena za njega. Išao bih čak i šire i rekao da svaki investitor mora imati kontakt osobu. Ovih smo dana počeli izradu plana turističkih investicija i popisa prepreka koje treba što prije eliminirati. To ćemo raditi zajedno s ministrima Čačićem i Linićem, a oni su brzi, buldožeri...

Turizam je osjetljiva grana, podložan je svim mogućim utjecajima, od ekonomske krize, do epidemija ili političkih nemira u susjedstvu. Nije li preopasno od takve poslovne grane očekivati da bude osnovni generator ekonomije?

Fokusiranje isključivo na razvoj pojedine djelatnosti rizičan je potez za gospodarstvo bilo koje zemlje. Upravo je zato u predizbornom programu aktualne Vlade posebno istaknuta važnost razvoja svih sektora gospodarstva, kao i svih dijelova Hrvatske. Dakle, nitko realan ne očekuje od turizma da bude jedini generator razvoja, ali da turizam ima potencijala biti jedan od pokretača razvoja Hrvatske - sigurno ima. Činjenica je da svi na svijetu žele turizam iz niza razloga, od prelijevanja inoakumulacije, preko zapošljavanja do tzv. domaćeg izvoza, njegovih multiplikativnih efekata na ostale grane te stabilizatora platne bilance. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, u svijetu je 2000. zabilježeno oko 670 milijuna turističkih dolazaka, a 2030. godine prognozira se da će ih biti oko 1,8 milijardi.

Ako se Turistička zajednica bavi promocijom, ministarstva graditeljstva i razvoja objektima, Ministarstvo rada uvjetima poslovanja i ekonomskom strategijom, što ostaje ministru turizma? Zašto turizam ima posebno ministarstvo?

To je politička odluka i poruka. Svaka vlast ima svoje viđenje organizacije, odnosno ustroja i prioriteta u tome. To je ne samo poruka domaćoj, nego i međunarodnoj javnosti i investitorima. Držim da je za Hrvatsku važno da ima samostalno Ministarstvo turizma zbog njegova značaja. Budući da kontinuirano raste broj zaposlenih u turizmu, ali isto tako i broj fizičkih te pravnih osoba kojima turizam postaje primarna djelatnost, vrlo je važno stvoriti dobre pravne i tržišne okvire svima koji sudjeluju u turizmu, što je prvenstveno i cilj Ministarstva turizma kao takvog. Ministarstvo je središnje tijelo u javnom sektoru zaduženo za definiranje strateških smjernica ukupne turističke politike i razvoja i koordinaciju sa svim drugim sektorima i granama kroz koju se stvaraju kvalitetni preduvjeti za razvoj turizma. Preduvjet uspjeha u tome je kvalitetna suradnja sa svima u javnom, privatnom i civilnom sektoru. Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na kreiranje turističke politike, strategiju razvoja hrvatskog turizma, međunarodnu suradnju i druge, a sve s ciljem rješavanja strateških stvari u turizmu, kao što su pitanje PDV-a, Zakon o zemljištu, uređenje sustava turističkih zajednica, edukacije - koji će biti i prioriteti u radu u ovom mandatu. Mi smo relativno malo ministarstvo, ali smo povezani sa svima. Turizam nije gospodarska grana nego skup aktivnosti. Zato smo povezani s drugim ministarstvima. Ali, turizam u svakom slučaju generira i velik novac i veliku zaposlenost.

U kakvim su odnosima Ministarstvo i Hrvatska turistička zajednica, možete li ih nadzirati?

Ministarstvo je po zakonu nadređeno HTZ-u, ministar je i predsjednik HTZ-a, a tu je i dio sredstava koji se prebacuje iz proračuna.

Znači, vi se danas kao ministar smatrate odgovornim i za trošenje tog novca...

U svojstvu predsjednika HTZ-a, da. Bit ću odgovoran i za taj novac. Tu se uvijek postavlja pitanje što, kako i zbog čega treba potrošiti. HTZ je već trebao imati svoj plan rada za ovu godinu, ali ovaj je put to iz nekih razloga izostalo. To bi trebao biti dokument na osnovi kojega bi se mogli planirati i stvarni troškovi. Sada sam sjeo ovdje bez vijeća, bez sabora HTZ-a, bez usvojenog programa rada. Zadnjih nekoliko dana sam s ljudima iz HTZ-a češljao program i napravio neke promjene koje sam smatrao nužnima. Inzistirao sam da se odmah planiraju sredstva za izradu operativnog plana za 2013. Od prvog strateškog plana 2001. do danas dogodile su se značajne promjene. Dio se odnosi na javno-privatno partnerstvo, dio na raspodjelu poticaja. Smatram da nema smisla trošiti novac na poticanje dolaska gostiju u visokoj sezoni. Oni će ionako doći. Novac treba trošiti na privlačenje gostiju prije i poslije sezone, a tu postoje veliki potencijali.

Može li se omogućiti da turist u Hrvatskoj jede domaću hranu, pije domaća vina, vozi se domaćim brodovima, spava u domaćem krevetu...Zašto dosad ništa od toga nikome nije uspjelo?

Ne možemo reći da baš ništa nije uspjelo, ali potencijali i naše ambicije puno su veći od rezultata. Naravno da se može omogućiti - i omogućeno je - da turist jede domaću hranu, pije domaća vina itd. No, to se ne može nametnuti. Opredijelili smo se za tržišno gospodarstvo u kojemu vladaju određena pravila, a jedno od njih je i da se nabavljaju jeftiniji proizvodi iste ili slične kvalitete. Plasman domaćih proizvoda kroz turizam prije svega je izazov prateće industrije.

Želimo li Hrvatsku kao elitnu ili masovnu turističku destinaciju? Može li se to odrediti dekretom?

Naravno da ne može. Kakvi želimo biti 2025? Želimo li upravljati svojom turističkom budućnošću? Upravo zbog toga radimo Strategiju razvoja turizma, dokument koji bi trebao dati odgovore na ključna pitanja našeg turizma. Osobno, ne vidim u budućnosti Hrvatsku ni kao elitnu niti kao masovnu turističku destinaciju. Vidim je kao destinaciju novih, posebnih, drugačijih doživljaja s visokom kvalitetom usluge, u koju će se gosti rado vraćati i u kojoj će doživjeti nezaboravne trenutke. Takve je promjene moguće napraviti jedino sustavno, na srednji, odnosno dugi rok, i to suradnjom i razumijevanjem privatnog i javnog sektora.

Prošla je sezona bila dobra u velikoj mjeri zahvaljujući tome što je Grcima i Španjolcima bilo loše. Tamo ni ove godine vjerojatno neće biti bolje, ali zato bi lošije moglo biti u zemljama iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše turista. Što Ministarstvo može učiniti da Hrvatska ostane u fokusu interesa?

Podaci o turističkom prometu u Grčkoj i Španjolskoj za prošlu godinu nisu loši. Naprotiv, cijeli je Mediteran doživio plus. Nesumnjivo je da će ova godina donijeti niz izazova koji su prije svega rezultat najava o globalnoj gospodarskoj i financijskoj situaciji u 2012. No, nikako se ne smijemo voditi samo crnim predviđanjima. Potrebno je prije svega da se svi u javnom i privatnom sektoru pripreme, vodeći računao svakom gostu za kojeg se treba izboriti. Ministarstvo turizma sa svoje će strane omogućiti snažnu marketinšku prisutnost na našim glavnim, ali i novim tržištima, ostvariti moguće pomake u fiskalnom dijelu, ojačati suradnju s privatnim sektorom i raditi na stvaranju strateških i tržišnih preduvjeta koji će ojačati ukupnu konkurentnost našeg turizma. Upravo stoga pozivam sve iz turističkog sektora da s punom ozbiljnošću pristupe pripremi i provedbi svih aktivnosti za prihvat i boravak gostiju, posebice u ljetnom dijelu godine, kada je i najveći pritisak u ključnim destinacijama. Ministarstvo turizma u tome će im pružiti punu potporu. Ipak, treba podsjetiti na podatak daje stopa nezaposlenosti u najvećem svjetskom emitivnom tržištu - Njemačkoj najniža u posljednjih 20 godina, što daje dah optimizma i Hrvatskoj.

Kada govorimo o turizmu, uvijek zapravo govorimo o obali, a unutrašnjost ostaje potpuno neiskorištena. Što Ministarstvo može poduzeti da dovede goste u Slavoniju, Liku, Zagorje, Varaždin...

Ministarstvo turizma nije putnička agencija da dovodi goste, nego institucija koja treba omogućiti, odnosno poticati privatni sektor da to čini. Ali, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih osam mjeseci prošle godine gotovo su sve kontinentalne županije bilježile dvoznamenkaste poraste turističkog prometa. Naime, programi potpora i kreditiranja razvojno-turističkih projekata koje Ministarstvo turizma provodi velikim se dijelom odnose upravo na razvoj kontinentalne Hrvatske, a potpore za turističke inicijative i proizvode te rad TZ-a na turistički nerazvijenim područjima do sada su bile predviđene i u proračunu HTZ-a. Ove će godine namjenski za poticaj turizma u unutrašnjosti samo preko Glavnog ureda HTZ-a biti na raspolaganju 21,5 milijuna kuna.

Je li PDV doista presudan za rast hrvatskog turizma? Nije li primarno podići razinu zadovoljstva i pozitivne memorije, ali - može li to učiniti Ministarstvo?

Selektivna stopa PDV-a za usluge smještaja i prehrane u turizmu jedan je od presudnih elemenata za konkurentnost hrvatskog turizma na globalnoj razini i nju većina naših izravnih konkurenata odavno ima, i to s različitim stopama. Uvođenje selektivne stope i na usluge prehrane – za smještaj je već postojala - omogućit će prije svega izjednačavanje uvjeta globalne tržišne utakmice i za hrvatski turistički sektor, a samim time njegovu veću konkurentnost. Kad je riječ o razini zadovoljstva gostiju, ono se i dosad pratilo na nacionalnoj i regionalnoj razini kroz TOMAS istraživanja i ona ukazuju da su gosti vrlo zadovoljni pojedinim elementima ponude, no manje nekim drugim. Smatram da destinacije moraju poraditi na podizanju kvalitete, ali i stvaranju potpuno novih oblika ponude.

(Viktor Vresnik, Jutarnji list, 20. 1. 2012.)