HTZ: Poticanje razvoja riječnog kruzinga u Hrvatskoj

S ciljem poticanja razvoja riječnog kruzinga i njegove važnosti za hrvatsko Podunavlje i šire, a svjesni atraktivnosti, profitabilnosti i potencijala riječnog kruzinga, na inicijativu Hrvatske turističke zajednice, jučer je u Glavnome uredu HTZ-a održan sastanak s ključnim dionicima ovoga perspektivnog turističkoga proizvoda. Na sastanku su, uz direktora Glavnog ureda HTZ-a Ratomira Ivičića, nazočili i pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković te predstavnici lučkih uprava na Dunavu i Savi, Darko Takalić, Goran Ilić, Sonja Perković,  mr. sc. Božana Matoš, direktori turističkih zajednica Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije, Petar Huljić, Antonio Sobol i Ivor Stanivuković, kao i predstavnici Centra za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP), Ivan Šuker i Goran Vojković te Siniša Horak iz Instituta za turizam.

Hrvatska, kao zemlja koja teži razvoju specijaliziranih turističkih proizvoda, u ovome trenutku raspolaže s četiri luke, u Aljmašu, Batini, Iloku i Vukovaru. Kako u luku Vukovar pristaje glavnina brodova te time riječni kruzing čini najveći tržišni segment, Ministarstvo turizma dalo je i financijsku potporu za višenamjensku dvoranu u njezinu putničkom pristaništu. Kapaciteti riječnog kruzinga na hrvatskome dijelu Dunava nisu dosegnuti u onoj mjeri u kojoj bi mogli biti (u RH pristaje 50 posto brodova na svojim putovanjima), te je nužno ispuniti četiri ključna preduvjeta za njegov daljnji razvoj: osigurati tehničke uvjete pristaništa i prateće infrastrukture, dovoljan broj turističkih proizvoda kao i ostvarivanje kvalitetne suradnje s brodarima i agentima uz adekvatnu prezentaciju ponude.

Hrvatska turistička zajednica, s ciljem upoznavanja partnera s potencijalom riječnog kruzinga u Republici Hrvatskoj i ponudom turističkih destinacija, već je započela s marketinškim aktivnostima te je za kraj rujna, odnosno početak listopada, predvidjela dva paralelna putovanja, studijsko za strane brodare te edukacijsko za domaće agente. Na ovaj način partnerima će se pružiti ključne informacije i znanja o ovome iznimno potencijalnome segmentu turizma te gospodarskim subjektima otvoriti mogućnosti poslovne suradnje.

Na jučerašnjem je sastanku zaključeno kako u ovome trenutku postoji mnoštvo kvalitetnih turističkih proizvoda koji bi bili motivom dolaska i pristajanja, ali i da je nužno realizirati projekt izgradnje pristaništa na Vučedolu, za nesmetano pristajanje brodova ispred muzeja Vučedolske kulture, što će podržati i Ministarstvo turizma.

Jednako tako, CRUP  je izvijestio o mogućnostima realizacije aplikacije e-Port  koja koristi podatke RIS-a (riječni i navigacijski servisi) kako bi lučkim upravama olakšala praćenje brodova, putnika i tereta.

Na sastanku je postignut konsenzus oko zajedničkih ciljeva te je stvoreno plodno tlo za poticanje i razvijanje riječnog kruzinga, kao i jačanje postojećih te razvijanje novih suradnji. Istaknuto je kako će upravo dovršena Studija potencijala i razvoja riječnog kruzinga na Dunavu, čiji je nositelj Lučka uprava Vukovar, definirati potencijal razvoja ovog segmenta turizma, postaviti ciljeve, identificirati probleme i mogućnosti, analizirati postojeću situaciju i okruženje te razmotriti moguće scenarije za pozitivne ishode projekta razvoja riječnog kruzinga. Kao dva ključna zaključka važna za uspjeh riječnog kruzinga navedena je jaka suradnja svih dionika te promocija koja bi bila usmjerena na ovaj proizvod u ciljanim regijama.

Do sada provedene analize pokazuju kako su u riječnim krstarenjima u Hrvatskoj najzastupljeniji Amerikanci (83%), slijede Britanci (6%), Kanađani (5%), dok je prosječna dob putnika 67 godina. U Hrvatskoj su u ponudu krstarenja na Dunavu u najvećoj mjeri uključeni Vukovar i Ilok, a oba grada zadnjih godina bilježe izrazit porast broja pristajanja, kao i porast broja putnika na brodovima. Tako je u putničkom pristaništu Vukovar u 2014. godini ostvareno 241 pristajanje, što označava porast od 200 posto u odnosu na 2004. godinu, dok je u putničkom pristaništu Ilok u 2014. godini ostvareno 20 pristajanja, što je također 200 posto više u odnosu na 2004. godinu.

Na razini Europe, u 2013. godini na riječnim krstarenjima sudjelovalo je 950.000 putnika, što predstavlja rast od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, a putnici su većinom Nijemci, prosječne dobi oko 60 godina. Europa je vodeća regija svijeta u segmentu riječnoga turizma, kojom danas prometuje 260 brodova krstaša, prosječnih dimenzija 108 m dužine/11,2 m širine i prosječnog kapaciteta od 143 putnika, a najposjećenije rijeke su Rajna, Majna, Dunav te kanali.