Hrvatski turizam treba ambicioznije predstavljati na dalekim tržištima

Hrvatski turizam treba ambicioznije predstavljati na udaljenim tržištima Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, u zemljama BRICS-a te arapskim i dalekoistočnim zemljama radi privlačenja gostiju veće platne moći, istaknuto je u četvrtak u Splitu na edukacijskoj turističkoj konferenciji pod nazivom "Nova tržišta".

Po najnovijim podatcima, na godinu 60 milijuna Amerikanaca putuje na razna odredišta diljem svijeta, od čega ih u Europu dolazi 11,5 milijuna, no samo oko 200 tisuća posjeti Hrvatsku, što znači da svaki pedeseti Amerikanac koji dođe u Europu posjeti Hrvatsku, istaknula je Katarina Miličević sa zagrebačkog Instituta za turizam.

Po njezinim riječima, turisti iz SAD-a i Kanade zbog svoje platne moći uglavnom odsjedaju u hotelima visoke kategorije ili u privatnom visokokvalitetnom smještaju. Amerikanci u Hrvatskoj u prosjeku provedu dva i pol dana, Kanađani 2,7 dana, a u Španjolskoj od osam do 10 dana.

Hrvatska se treba više predstavljati i na tržištima zemalja BRICS-a - Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike te u arapskim zemljama: Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru, Omanu, Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Naime, kako je istaknuto, gosti iz zemalja BRICS-a uglavnom su iz srednje više klase i troše više od turista niže klase koji dolaze u Hrvatsku, a turisti iz arapskih zemalja sve masovnije putuju diljem svijeta i dobri su potrošači. Turist iz arapskih zemalja tijekom sedmodnevnog boravka u nekoj zemlji u prosjeku potroši oko 13.500 dolara. On je zahtjevan pa mu se treba prilagođavati, no usluge koje mu se pružaju obilno plaća. Primjerice, Hrvatska još nema tzv. halal plaža, koje su zatvorenog tipa za goste iz arapskih zemalja, a konzumira se hrana prilagođena njihovim vjerskim običajima, naglašeno je na skupu.

Također je istaknuto kako hrvatski turizam ima izgleda za napredak i na tržištima dalekoistočnih zemalja - Japana, Koreje, Kine, Tajlanda, Singapura, Indonezije, Malezije i Filipina. Turiste iz tih zemalja najviše zanima kulturna povijest, dobri su potrošači i isključivo traže izvorne hrvatske proizvode, primjerice kravatu itd.

(Hina)