Hotelijeri predlažu mjere za konkurentniji turizam

Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) smatra da Ministarstvo turizma treba imati važniju ulogu nego do sada u kreiranju i vođenju politika za razvoj sektora, kao i da PDV na usluge smještaja i ugostiteljstva treba spustiti s 13 na 5 posto te uvesti niže stope PDV-a i za ostale usluge u turizmu.

To je samo dio od 10-ak kratkoročnih mjera koje bi se trebale i mogle provesti još tijekom ove godine, doznaje se iz te Udruge, koja je te, kao i niz srednjoročnih (s provedbom u iduće tri godine) i dugoročnih mjera (da se počnu provoditi u iduće tri godine) za razvoj i unapređenje sektora dostavila resornom Ministarstvu i drugim relevantnim institucijama nakon što ih je prihvatio izvršni odbor te udruge krajem ožujka.

"O svim mjerama smo individualno te potom i na sjednici Izvršnog odbora razgovarali i s ministar turizma Antonom Klimanom koji je to prihvatio s velikom pažnjom i razumijevanjem, ističući da je rješavanje dio problema već inicirao te da su uspostavljeni mehanizmi kako bi se što prije riješili", iznosi za Hinu direktorica UPUHH-a Iva Bahunek, koja je najavila i predstojeću izbornu skupštinu UPUHH-a krajem travnja ove godine.

Bahunek je napomenula da će u sklopu svojih aktivnosti UPUHH u suradnji s HGK izraditi novu analizu utjecaja međustope PDV-a na poslovanje hotelijera i turizma.

Kratkoročne mjere za provedbu još ove godine

Osim smanjenja međustope PDV-a s 13 na 5 posto te uvođenja niže stope PDV-a za ostale usluge u turizmu (npr. wellnes, termalne, kongresne i druge), UPUHH za unapređenje konkurentnosti i daljeg razvoja hrvatskog turizma u kratkoročnim mjerama navodi i potrebu analiziranja učinaka eventualnog uvođenja oporezivanja nekretnina (objekata) izvan funkcije i uz ukidanje komunalne naknade jer, po njima, novi porez ne smije imati veći učinak od te naknade.

"Velik napredak bi bio i optimizacija broja i grupiranje sada velikog broja parafiskalnih nameta, pri čemu posebnu pažnju treba usmjeriti na namete koji 'traže' velike promjene, poput ZAMP-a", kažu iz UPUHH-a.

Važnim drže i koliko god je više moguće olakšati postojeći vizni režim za pojedina tržišta koja imaju veliki potencijal te u tome koristiti iskustva konkurentskih mediteranskih zemalja-članica EU-a, kao i da treba intenzivirati već započeti proces liberalizacije do sada konzervativne i isključive metode kategorizacije objekata, uz postupno uvođenje bodovnog sustava i 'bodovno nagrađivanje' sadržaja objekata.

Smatraju i da u Hrvatskoj hitno treba uvesti zakonodavstvo koje primjenjuje mišljenje EU-a te praksu Francuske, Italije i Njemačke koje kroz agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zabranjuje online putničkim agencijama da ugovorno obvezuje ponuditelje smještaja na jednakost cijena kod svih online pružatelja iste usluge, uključujući vlastiti web.

"Liberalizirati što prije, zbog potreba turizma i sezonskog zapošljavanja, treba i Zakon o radu te smanjiti doprinose na plaće, jer je po tome Hrvatska u samom 'vrhu' turističkih zemalja, a istodobno po neto plaćama radnika u turizmu na začelju. Promjene trebaju ići k novom zapošljavanju, boljim plaćama i potrošnji", ističu iz UPUHH-a dodajući da treba proširiti primjenu Zakona o poticanju ulaganja kako bi se poticaji mogli koristiti za rasterećenje od raznih poreznih davanja, a ne samo kroz oslobođenje budućeg poreza na dobit.

Srednjoročne i dugoročne mjere za iduće tri godine

Od srednjoročnih mjera koje treba provesti u iduće tri godine izdvojili su poticanje investicija, posebno greenfield, čemu bi pridonijela i aktivnija izmjena prostornih planova, a svakako donošenje izmjena i dopuna zakona o turističkom zemljištu koji je u sadašnjem obliku, kako kažu, neprimjenjiv u praksi.

Iznimno je važno donijeti i zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te ga uskladiti sa zakonom o koncesijama, kao i postojeći zakonski okvir pružanja usluga u turizmu uskladiti s novom direktivom EU-a o putovanjima i paket aranžmanima. Među srednjoročnim mjerama su i nastavak privatizacije državnih turističkih kapaciteta te u razdoblju od 2016. do 2020. osigurati dvostruko veću razinu sredstava za poticajne kreditne linije HBOR-a nego je to bilo u protekle četiri godine.

U dugoročnim mjerama, koje bi se trebale početi provoditi u iduće tri godine, iz UPUHH-a su najvažnijim izdvojili razvoj ljudskih resursa za turizam, uz promjenu nastavnih programa u strukovnim školama i na fakultetima, razvoj destinacija i preusmjeravanje turističkih zajednica u destinacijske i regionalne menadžment organizacije (DMO i RMO) s naglaskom na modernizaciju nacionalne promocije te jačanje avio i zdravstvenog turizma kao i korištenja prirodnih resursa za održivo poslovanje uz jačanje energetske učinkovitosti. (Hina)