„Gourmet Hrvatska“: do 2020. prepoznatljiva gastronomska destinacija i među top 20 svjetskih turističkih odredišta

  • Slika /AA_2018_b-fotke/2019 vijesti/190325_gourmet1.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Uspostava kvalitetnog institucionalnog, zakonodavnog i strateškog okvira, stvaranje destinacijskih gastronomskih iskustava i povećanje prepoznatljivosti na svjetskom tržištu, ključni su preduvjeti da bi Hrvatska do 2020. godine postala gastronomska turistička destinacija te ušla među top 20 turističkih destinacija u svijetu. Zaključci su to danas održane konferencije projekta „Gourmet Hrvatska“ financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Uz Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, u projektu sudjeluju i Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora te Hrvatska turistička zajednica koja je ujedno bila i glavni partner.

„Prema posljednjem TOMAS istraživanju o stavovima i turističkoj potrošnji u Hrvatskoj, gastronomija i uživanje u hrani predstavlja jedan od tri glavna motiva dolaska u destinaciju za 29% turista. Taj je rezultat važan jer je još prije desetak godina hrvatski turizam uglavnom bio vezan uz plaže i sunce“, rekao je Frano Matušić, državni tajnik Ministarstva turizma, dodavši kako je to velika šansa Hrvatskoj za razvoj cjelogodišnjeg turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebice u Slavoniji.
 
„Pilot-projekt Gourmet Hrvatska dio je Cluster inicijative koju posljednjih godinu i pol dana provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, ujedno i nositelj ovog pilot-projekta. Cluster inicijativa, vrijedna 68 milijuna kuna, identificirala je 13 strateških područja ključnih za razvoj konkurentnosti Hrvatske“, istaknuo je Robert Blažinović iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
 
„Trenutno u Hrvatskoj imamo 20 zaštićenih gastronomskih proizvoda s oznakama izvornosti i geografskog podrijetla, a posljednji takav proizvod je lička janjetina. Cilj nam je dalje jačati vrhunsku kakvoću naših proizvoda i tako ih plasirati na tržište“, istaknuo je Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede dodavši kako sav trud struke neće biti dovoljan ako mi svi kao potrošači, te hrvatski hoteli i restorani, ne damo prednost hrvatskim proizvodima.
 
Na jednoj od panel rasprava na konferenciji osječki chef Tomica Đukić, glavni kuhar Hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, govorio je o lancima vrijednosti, odnosno usklađivanju eno-gastronomske ponude sa zahtjevima i potrebama tržišta, dok je Rudolf Štefan iz Pelegrinija, šibenskog restorana s Michelinovom zvjezdicom istaknuo kako je upravo taj restoran pokrenuo zakladu za školovanje mladih talenata od 16 do 26 godina u području ugostiteljstva za sve one koji vide rad u ugostiteljstvu kao životni poziv bez obzira imaju li prethodno adekvatnu izobrazbu, ali uz uvjet da nakon školovanja ostanu u Republici Hrvatskoj raditi barem dvije godine.
 
Tijekom 18 mjeseci provedbe Projekta analizirano je sadašnje stanje gastronomske ponude u Hrvatskoj, napravljen je Strateški okvir i smjernice za razvoj gastronomskih/gourmet destinacija i proizvoda te su kreirane smjernice za razvoj branda sadašnjih i budućih gastronomskih destinacija. Također, u suradnji s dionicima na lokalnoj i nacionalnoj razini definiran je Akcijski plan za razvoj gastronomije u Hrvatskoj.

Projekt su proveli WYG Savjetovanje, Institut za turizam i Institut za međunarodne odnose u suradnji s velikim brojem partnera na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Pisane vijesti