Destinacijski menadžment može promijeniti hrvatski turizam

Razvoj destinacijskih menadžment kompanija može u roku dvije do tri godine dramatično promijeniti sliku Hrvatske kao turističke destinacije i znatno produljiti turističku sezonu, čije je kratko trajanje jedan od najvećih problema hrvatskog turizma, rekao je u četvrtak u Bruxellesu direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Željko Trezner.

U povodu Europskog dana turizma u Bruxellesu je Europska komisija organizirala posebnu konferenciju pod nazivom "Sezonalnost - morski i priobalni turizam", na kojoj je glavni uvodničar bio Željko Trezner.

"Destinacijske menadžment kompanije nisu samo posrednici, one su dio šireg koncepta destinacijskog menadžmenta, a bave se kreiranjem novih proizvoda, stvaranjem širokog portfolija doživljaja i one mogu u roku od dvije do tri godine dramatično promijeniti sliku Hrvatske kao turističke destinacije na globalnoj sceni, sliku koja je nažalost još uvijek destinacija sunca i mora", izjavio je Tezner za Hinu.

Problem sezonalnosti nije samo problem hrvatskog turizma, ali se on u Hrvatskoj osjeća više nego u drugim meditaranskim regijama u Europi, zbog činjenice da se preko 95 posto turističkog prometa događa u priobalnom pojasu i to špici sezone.

Europska komisija smatra da turizam može dati iznimno veliki doprinos izlasku Europe iz gospodarske krize, ali sezonalnost i nedostatak novih, inovativinh koncepata sprječavaju Europu da u potpunosti iskoriti potencijal toga važnog sektora za zapošljavanje i rast.

Pojam destinacijskih menadžment kompanija relativno je novi pojam u hrvatskom turizmu. Tezner navodi da su to specijalizirane turističke agencije koje se bave razvojem proizvoda za tržište posebnih interesa, za ljude koje primjerice zanima geologija, botanika, arheologija, arhitektura, kreativni odmor, boravak u prirodi, te čitav niz drugih sadržaja zbog kojih gosti uglavnom dolaze u predsezoni i posezoni.

U strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma još je 2010. naznačeno da je za razvoj novih proizvoda posebnih interesa od presudne važnosti razviti najmanje 50 destinacijskih menadžment kompanija.

"Hrvatska je svjesna da, ako u svojoj sredini ne bude imala turističke agencije koje će razvijati nove programe, to nitko drugi neće učiniti. Hotelijeri su usmjereni na svoj segment poslovanja, na troškovnu efikasnost, turističke zajednice usmjerene su na opću promociju destinacije i ukupni destinacijski proizvod u kojem treba stvarati nove doživljaje i pokrenuti i aktivirati niz destinacijskih i menadžment kompanija, koje će to raditi", kaže Tezner. Dodaje da su do sada čitav niz godina turističke agencije bile sustavno zanemarivane i stavljane na marginu kao nepotrebni posrednici, a sada se pokazuje da su itekako potrebne.

"Hrvatska mora biti svjesna da mali organizatori putovanja odlično poznaju svoju klijentelu i mogu ponuditi i razviti posebne usluge poput promatranja ptica, planinarenja, arheoloških ili geoloških posjeta itd., za koje su turisti spremni platiti dodanu vrijednost, pa čak i veću cijenu. Upravo u tom segmentu je hrvatska šansa jer ona ne može biti cjenovno konkuretna Turskoj ili Tunisu, jer ima veće ulazne troškove, stoga je šansa Hrvatske u specijalizaciji za niz različitih posebnih interesa, gdje se nalaze klijenti koji nisu toliko cjenovno osjetljivi, koji su spremni platiti nešto veće cijene za kvalitetne hrvatske hotele, ali im se naravno mora ponuditi dodana vrijednost, a to je uloga destinacijskih menadžment kompanija", ističe Tezner.

"Hrvatska si treba postaviti cilj, koji je apsolutno dohvatljiv, da do kraja 2014. ima preko 50 agencija koje će raditi na načelima destinacijskog menadžmenta i siguran sam da one mogu ponuditi preko dvije tisuće novih proizvoda na tržištu posebnih intresa", zaključuje direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija. (Hina)