Dani hrvatskog turizma nastavljeni nizom stručnih skupova i radionica

Drugoga dana održavanja, Dani hrvatskog turizma ispunili su prostore nekoliko opatijskih hotela u kojima je, prema najavljenom programu održan niz stručnih skupova, od sastanka Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), te Hrvatskog hotelijerskog foruma na kojemu je analizirano poslovanje sektora, sjednice Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice, do skupova savjeta za kongresni i insentiv djelatnost te savjeta za kulturni turizam.
Zbog lošijega turističkog rujna, koji je, drži Bulić, bio svojevrstan poziv na otrježnjenje, unatoč pozitivnu rezultatu za prvih devet mjeseci, smanjena su i očekivanja do kraja ove godine. Ona će, kako se očekuje, završiti porastom dolazaka do jedan posto i noćenja do dva posto, a prije se očekivao porast od oko dva do tri posto.
Ministar turizma i predsjednik HTZ-a Damir Bajs i takav završetak ove turističke godine ocjenjuje pozitivnim, a hrvatski turizam i dalje konkurentnim. Naznačio je da se sljedeće godine ipak može postići rast zajedničkim naporima javnog i privatnog turističkog sektora u promociji i ukupnim turističkim aktivnostima.

Drugoga dana održavanja, Dani hrvatskog turizma ispunili su prostore nekoliko opatijskih hotela u kojima je, prema najavljenom programu održan niz stručnih skupova, od sastanka Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), te Hrvatskog hotelijerskog foruma na kojemu je analizirano poslovanje sektora, sjednice Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice, do skupova savjeta za kongresni i insentiv djelatnost te savjeta za kulturni turizam.

Također, unutar teme o kamping turizmu, održan je međunarodni stručni skup europskih autoklubova u organizaciji Hrvatskog autokluba (HAK), kao i posebno okupljanje predstavnika Zajednice pustolovnog turizma pri HGK, na kojemu je raspravljano o raznolikim oblicima ponude ovog oblika turizma u Hrvatskoj. 

Hrvatski hotelijeri sumnjaju da će iduće godine uspjeti ponoviti ovogodišnje rezultate, koji su zbog porasta troškova te cijena energije i hrane već bili na granici profitabilnosti pa i u gubitku, te stoga smatraju da je krajnje vrijeme da se na državnoj razini donesu određene mjere koje bi potaknule dalje investicije i razvoj ne samo hotelijerstva nego i cijelog turizma. Među tim mjerama, predstavnici Hrvatske udruge hotelijera i restoratera, na danas održanom hotelijerskom forumu, navode povratak subvencija za organizirana putovanja, porezna rasterećenja u obliku smanjenja stope PDV-a u turizmu, smanjenje fiskalnih i parafiskalnih davanja, subvencije kreditnih kamata te pojačavanje promocije.

Ove bi mjere znatno pomogle u prevladavanju mogućih negativnih posljedica ekonomske krize sljedećih godina, zbog čega će, kako se čulo, privatni hotelski sektor preko Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) od Ministarstva turizma, odnosno hrvatske Vlade zatražiti i dodatnih oko 100 milijuna kuna za razne marketinške i druge tržišne aktivnosti u idućoj godini.

Hotelijer Jako Andabak iz Grupacije Bluesun smatra da hrvatska Vlada ima financijske rezerve za poticaje razvoja i investicija u hotelskom sektoru, te da bi bez toga već iduće godine prihodi u hotelijerstvu mogli biti u minusu od 5 posto u odnosu na ovu godinu. Ističući da bi država najprije trebala pomoći tvrtkama koje su već lani bile u većim gubicima, a kojih je, po podacima iz istraživanja Instituta za turizam od 200 hotelskih tvrtki bilo oko 38 posto, predsjednik Uprave rapskog Imperijala Vlado Miš navodi kako je među tim 'gubitnicima' najviše onih neprivatiziranih, pa treba učiniti sve da se proces privatizacije što prije i kvalitetno dovrši.

Osim problematičnog poslovanja privatizacija bi u tim kućama, po riječima predsjednika Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduarda Andrića, riješila i probleme zaostalih plaća te nesigurnosti i nezadovoljstva radnika. Kazao je i da je Hrvatski fonda za privatizaciju svojim neradom nakon afere Maestro naštetio turizmu, te da to treba hitno riješiti.  

Na skupu se čulo i da zbog krize neki hotelijeri, posebno velike hotelske grupacije, već imaju pripremljenih nekoliko scenarija poslovanja, te da su spremni i za pozitivan i negativan rezultat. Među njima je i Grupacija Valamar, čiji je predstavnik Georg Eltz spomenuo da među tim scenarijima imaju i onaj u kojem računaju s 10 posto manjim prihodima u sljedećoj godini.

Nikako ne smijemo ni u kriznim situacijama zanemariti ulaganje u kvalitetu i postizanje izvrsnosti, naglasio je Goran Štrok, predsjednik Grupacije Jadranski luksuzni hoteli, jer jedino to može povećati cijenu usluge, pa i prihode, jer je odaziv tržišta na visoku cijenu za iznimnu kvalitetu uvijek dobar. Predložio je ostalim hotelijerima da se okrenu i novim tržištima na kojima dosada nisu bili, te da i tako pokušaju prevladati eventualne minuse.

Tko se ne boji krize, nije oprezan, a tko je previše uplašen, sam će sebe eliminirati s tržišta, opisao je sadašnji turistički trenutak Selimir Ognjenović, vlasnik ID Riva Toursa.

Na današnjoj sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ) također su iznesene nešto smanjene procjene za iduću godinu, te se u Hrvatskoj, zbog utjecaja svjetskih gospodarskih kretanja te pozicije na inozemnim tržištima, može očekivati najmanje ovogodišnja razina fizičkog turističkog prometa s oko 3 posto povećanja financijskih učinaka. Prvotne su prognoze za 2009. godinu bile za oko dva posto veće nego sadašnje, ali su, kako je kazao Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, nešto umanjene na temelju novih konzultacija s turističkim zajednicama te opreznih najava iz inozemstva. 

 

Zbog lošijega turističkog rujna, koji je, drži Bulić, bio svojevrstan poziv na otrježnjenje, unatoč pozitivnu rezultatu za prvih devet mjeseci, smanjena su i očekivanja do kraja ove godine. Ona će, kako se očekuje, završiti porastom dolazaka do jedan posto i noćenja do dva posto, a prije se očekivao porast od oko dva do tri posto.

Ministar turizma i predsjednik HTZ-a Damir Bajs i takav završetak ove turističke godine ocjenjuje pozitivnim, a hrvatski turizam i dalje konkurentnim. Naznačio je da se sljedeće godine ipak može postići rast zajedničkim naporima javnog i privatnog turističkog sektora u promociji i ukupnim turističkim aktivnostima.

Bulić je dodao da će se zbog ovogodišnjih podbačaja s talijanskoga, britanskog i češkog tržišta morati još više potruditi za turističku promociju u tim zemljama, ali i na drugim tradicionalnim tržištima, poput njemačkog i madžarskog. Vijeće HTZ-a danas je u vezi s tim prihvatilo prijedlog da se odobri još 460 tisuća kuna za izradbu analize stanja u potražnji na njemačkom, talijanskom, britanskom i češkom tržištu.

Član Vijeća HTZ-a i predsjednik Uprave porečke Riviere Veljko Ostojić smatra i da od Vlade treba tražiti još oko 100 milijuna kuna za marketinške aktivnosti ako se žele ostvariti ciljevi za 2009.

U danas prihvaćenu prijedlogu Programa rada HTZ-a za 2009., osim navedena očekivanja od turističkog prometa, definira se i očuvanje hrvatske tržišne pozicije, povećanje iznosa za oglašivanje od oko devet posto u odnosu na ovu godinu ili na 71,15 milijuna kuna. Od toga bi se 20,65 milijuna kuna uložilo u opće oglašavanje u tisku, 8,5 milijuna u oglase na CNN-u Eurosportu, BBC-u i sličnima, a 10 milijuna kuna u on-line marketing.

Iz HTZ-a su najavili i da će u studenome ove godine, putem 13 prezentacija "Hrvatski rukometni turistički dani" u isto toliko europskih gradova, predstaviti Hrvatsku kao poželjno turističko odredište, što će koristiti i za hrvatsko domaćinstvo idućeg Svjetskog rukometnog prvenstva.

Prigodom predstavljanja istraživanja TOMAS o stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj, istaknuto je kako Ministarstvo turizma ova istraživanja drži vrlo važnim za kreiranje ukupne razvojne strategije nautičkog turizma, jer je nautički turizam jedan od najvažnijih segmenata naše turističke ponude po kojemu se Hrvatska posebno izdvaja od konkurencije. TOMAS istraživanje 2007. Institut za turizam proveo je anketirajući 2.144 nautičara iz 11 zemalja, koji su prošle godine boravili Jadranu. To je treće takvo istraživanje stavova i potrošnje nautičara, poslije onih 2001. i 2004. godine, koje je pokazalo kako raste broj nautičara koje na hrvatskom Jadranu najviše privlače prirodne ljepote, ali i onih koji su nezadovoljni ponudom.

Nautički turizam u Hrvatskoj ostvaruje 10 posto cjelokupnih turističkih prihoda te ima 6,5 posto ukupnih turističkih smještajnih kapaciteta, dok je 80 posto inozemnih nautičara već više od tri puta plovilo u Hrvatskoj i obično je riječ o turistima veće platežne moći od ostalih koji na našem moru provode prosječno dva tjedna. Nautički turist, koji na Jadranu koristi svoje plovilo, dnevno potroši u prosjeku 100 eura, a čarter nautičari, koji iznajmljuju plovilo, dnevno potroše 170 eura. Predstavljajući rezultate istraživanja, Zrinka Marušić iz Instituta za turizam, naglasila je kako su inozemni nautičari koji dolaze u Hrvatsku izrazito zadovoljni očuvanim krajolikom, a važna im je i sigurnost boravka na Jadranu.

Na današnjem su se, vrlo bogatom programu, našle i teme o razvoju wellness programa, koji je predstavio Darko Jurić, Spa manager, kao inovativni holistički wellnes koncept, postavljajući pitanje može li on dati više, te može li ova ponuda omogućiti integraciju tijela, uma i duha i biti promotor novih uvida i spoznaja.

 

Nacionalna udruga obiteljskih malih hotela predstavila je, pak, vlastiti online rezervacijski sustav kao sredstvo produljenja turističke sezone i cjelogodišnje poslovanje malih i obiteljskih hotela. Hotelijeri moraju stalno ulagati u tehnologiju, jer ona utječe i na razvoj turističkih proizvoda i usluga, a upravo odmor i putovanja postaju najprodavaniji proizvodi na Internetu. Istraživanja pokazuju da će do kraja ove godine gotovo 40 posto svih putovanja u Europi biti rezervirano online.

Hrvatski kuharski savez je u opatijskoj Ugostiteljskoj školi predstavio temu o domaćoj kulinarskoj baštini kao elementu turističke ponude, dok je Hrvatski sommelier klub dao pregled programa tečajeva za sommeliere i uvod u degustaciju, a Udruga potrošača „Plavi val“ otvorila je raspravu o zaštiti potrošača korisnika turističkih usluga.

Održana je radionica direktora predstavništava HTZ-a u inozemstvu s predstavnicima hrvatskog turističkog gospodarstva, te Poslovni klub kulturnog turizma o razvoju ovog oblika turizma na ruralnom prostoru, a završetak radnoga dana obilježen je večernjom dodjelom nagrada i posebnih priznanja za drugo i treće mjesto u akcijama ocjenjivanja kvalitete hrvatskih turističkih odredišta, tvrtki i pojedinaca u akcijama „Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku 2008.“, koju provodi Hrvatska radiotelevizija u suorganizaciji s Hrvatskom gospodarskom komorom i „Plavi cvijet“, te “Zeleni cvijet“ i „Djelatnik godine“, koju provodi Hrvatska turistička zajednica. 

Pisane vijesti