Vijesti

Stabilno zanimanje Talijana za ljetovanjem u Hrvatskoj
ZAGREB, 29. srpnja 2013. (Hina) - Među talijanskim turistima zanimanje za ljetovanjem u Hrvatskoj je stabilno, procjene se kreću otprilike na razini prošle godine, što daje i određeni optimizam, ali kako Talijani zbog pada kupovne moći znatno manje putuju nego prije i hrvatski će turizam, kao i u nekim drugim zemljama, zasigurno i ove sezone osjetiti posljedice krize u toj zemlji.

Istaknuli su to u razgovoru za Hinu direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Meri Matešić i direktor HTZ-ovog predstavništva za Italiju u Milanu Dario Matošević uoči početka tzv. ferragosta kada Talijani masovnije kreću na ljetne odmore.

Iako je to razdoblje putovanja Talijana (od 1. kolovoza do Velike Gospe) zadnjih par godina bilo 'poljuljano' zbog krize, Matošević ističe da se, prema talijanskim informacijama, taj trend ove godine vraća te da će najviše Talijana na odmor putovati baš tih dana.

S te je strane i 3. kolovoz označen kao jedini 'dan D' ovog ferragosta ili, kako kažu Talijani, 'dan s crnom markicom', što znači da će tog dana najviše Talijana putovati i bit će najveće gužve na njihovim autocestama.

Prije krize takvih je dana u kolovozu bilo tri-četiri, ali sada je označen samo jedan što isto dovoljno govori o krizi u toj zemlji o čemu i najviše ovisi koliko će Talijana i kuda putovati, za razliku od nekih drugih tržišta gdje odaziv turista ovisi i o pripremi i marketingu pojedine turističke destinacije, ističe Matošević.

Napominje i da Talijani vole ljetovati u svojoj zemlji, a i njihov turizam dosta ovisi o domaćem tržištu, pa su talijanski hotelijeri primjerice za srpanj spustili cijene kako bi popunili kapacitete i pokušali barem dijelom nadoknaditi pad prometa od 15 posto krajem lipnja, što je u Italiji objavljeno zadnjih dana.

Među inozemnim destinacijama na talijanskom se tržištu relativno 'dobro drže' Francuska, Španjolska, Grčka i Hrvatska koju Talijani, kako kaže Matošević, još uvijek, iako manje nego prije, doživljavaju kao blisku i racionalnu, odnosno ne preskupu destinaciju i u koju dolaze najviše individualno, posebno tijekom ljeta.

Ne treba pritom zaboraviti da su Talijani izrazito orijentirani na last minute ponudu, kao i da ove godine rezerviraju putovanja tek dva tjedna prije polaska, što je prije bilo oko 45 dana prije, ali to bi moglo poboljšati situaciju.

I Matošević i direktorica Glavnog ureda HTZ-a Matešić skreću pažnju i na podatak da se ove godine čak 73 posto Talijana za odmor odlučuju isključivo temeljem cijene i sve drugo, poput prirodnih i kulturnih ljepota, pada u 'drugi plan', čega moraju biti svjesni svi u hrvatskom turizmu koji računaju na to tržište.

Matešić ističe da se tom, ali i drugim tržištima apsolutno mora ponuditi omjer vrijednosti za novac odnosno cijene prilagoditi tržišnim skupinama, trendovima i okruženju jer jedino tako hrvatski turizam može biti konkurentan.

Hrvatska je prošle godine zabilježila pad dolazaka i noćenja talijanskih turista, koji je bio nešto manji nego s tog tržišta u drugim zemljama, a trend pada s tog tržišta u hrvatskom se turizmu nastavlja i ove godine.

(Hina)

Na sjednici Vlade RH (25. 7. 2013.) donesena je Uredba o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica namijenjenih sportu i razonodi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, kojom se izjednačavaju prava i obveze državljana zemalja članica Europske unije i drugih stranih državljana s pravima i obvezama hrvatskih državljana u pogledu korištenja i plovidbe na jahtama i brodicama namijenjenim za sport i razonodu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Uredbom o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi, (NN 97/13) te Pravilnikom koji će,  temeljem  ovih izmjena,  donijeti ministar turizma, rješavaju se operativna pitanja vezana za dolazak nautičara u Hrvatsku. U tom smislu, za nautičare se ništa ne mijenja te će oni i dalje na jednom mjestu moći brzo i jednostavno izvršiti svoje obveze. Novosti u odnosu na dosadašnju Uredbu su ukidanje popisa osoba, odnosno ograničenja broja nautičara koji mogu boraviti na stranim jahtama i brodicama, kao i ukidanje posebne naljepnice "vinjete".

26.7.2013. 15:36:01 NEWS-H7262394
Umjeren rast europskog turizma u predsezoni
BRUXELLES, 26. srpnja 2013. (Hina) –
Podaci za turističku predsezonu ukazuju na umjeren rast europskog turizma, pri čemu je velika većina odredišta za razdoblje od ožujka do lipnja izvijestila o pozitivnom rastu, uključujući i Hrvatsku, objavila je danas Europska turistička komisija (ETC).
U izvješću pod nazivom "Europski turizam u 2013. - Trendovi i izgledi" , ETC navodi kako očekuje da će nadolazeći vrhunac ljetne sezone konsolidirati njegova pozitivna očekivanja za 2013., koja se kreću u rasponu od jedan do tri posto rasta.
No, napominju da tvrdokorna negativna gospodarska klima traži koordinirane mjere i javnog i privatnog sektora kako bi se stvorili koherentni poticaji i održao budući rast.
"Koordinirane mjere turističkih vlasti i industrije mogu stvoriti trajne efekte u krakom roku samo ako su dobro orkestrirane. U suprotnom, postoji opasnost da pojedinačni napori iščeznu", kaže se u izvješću.
Podaci za predsezonu ukazuju na umjereni rast europskog turizma unatoč nastavljenim teškoćama u gospodarstvu eurozone, kaže se u izvješću ETC-a.
Podaci velike većine od 22 odredišta, koja su izvijestila o dolascima stranih gostiju u razdoblju od ožujka do lipnja, svjedoče o rastu. Pritom manja odredišta predvode rast u dolascima stranih gostiju. Prema dosad prikupljenim podacima, Island s 30-postotnim rastom u stranim dolascima u samom je vrhu, a slijedi Slovačka, s 20 postotnim rastom.
Potom slijedi Hrvatska s približno 9-postotnim rastom dolazaka stranih gostiju, a isti postotak bilježe i Crna Gora i Latvija. Mađarska i Poljska zabilježile su rast stranih dolazaka od oko sedam posto.
Najlošiji rezultat zabilježio je, pak, Cipar, s padom broja dolazaka stranih gostiju od 12 posto, zbog negativnog publiciteta koji je dobio početkom godine.
U izvješću ETC-a navodi se da je rast noćenja ostao prigušen u usporedbi s rastom dolazaka, jer su turisti ekonomični po pitanje potrošnje. No, izrazite iznimke od takvog trenda su Latvija, s rastom dolazaka od 9 posto i porastom noćenja za 14 posto, a u stopu je slijedi Hrvatska, s rastom dolazaka za 9 posto i noćenja za 11 posto.
Slijede Malta, s porastom dolazaka za sedam i noćenja za 10 posto, te Češka, s tri odnosno četiri posto rasta.
Obrnuti trend u tim destinacijama pripisuje se povećanim dolascima s udaljenih tržišta i područja, uspostavi novih veza s odredištima srednje udaljenosti i dalekim odredištima, odnosno smanjenim fiskalnim pritiscima na turističke usluge, navodi se, između ostalogau izvješću ETC-a.
Nakon nekoliko godina slabe potražnje, većina odredišta izvijestila je o rastu s tržišta Francuske i Velike Britanije, dok je njemačko (Hina)

Na trećoj poslovnoj konferenciji Croatia Business Open “Istra budućnosti”, ministar turizma Darko Lorencin danas je predstavio Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020 s naglaskom na Istru, naglasivši kako je njezina primjena već počela, a u tijeku je i izrada Strateškog marketinškog plana. "Strateški marketinški plan bit će napravljen na temelju devet planskih elemenata, a prvi od njih je strateška analiza, koja do sada nije bila napravljena i to na način da će se ispitivati naša emitivna tržišta, ali i oni koji nikada nisu bili u Hrvatskoj. Krovni operativni marketinški plan sadrži tri plana - za proizvode, za klastere i za ciljna tržišta", naglasio je Lorencin. Kada je riječ o reorganizaciji sustava TZ-a , koji je započet na terenu, ministar je istaknuo kako će županijske turističke zajednice prerasti u organizacije koje upravljaju destinacijama, te ostvariti sinergiju s privatnim sektorom. Govoreći o razvoju turizma Istre, ministar je naglasio da je ključ povećanje broja smeštajnih kapaciteta, čiju realizaciju trebamo otkočiti. Osim projekta Brijuni riviera, u funkciju će se staviti i Veliki Brijun, pri čemu se mora napraviti koncept njegovog korištenja, dodao je.